Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Marković: EU mora slati građanima Zapadnog Balkana jasne poruke


Premijer Crne Gore, Duško Marković

"Evropska unija mora da bude više prisutna u javnosti država Zapadnog Balkana i mora slati jasne poruke našim građanima koliko EU ulaže u naš razvoj i njihov bolji život, ako treba i svakodnevno", poručio je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković danas u njemačkom Saveznom parlamentu – Bundestagu gdje je razgovarao sa poslanicima Odbora za evropske poslove.

„Privlači pažnju jedna diskrepanca koja se na prvi pogled teško može objasniti. EU i zapadne zemlje su najveći ulagači i donator na Zapadnom Balkanu. Iz regiona često čujemo glasove kako EU mora biti prisutnija na Zapadnom Balkanu. A evo kako to izgleda u posljednjih deset godina: više od osam milijardi investicija, trgovina udvostručena i prelazi preko 49,5 milijardi. EU je glavni trgovinski partner regiona i čini 73 posto njegove trgovine, a region je povećao i izvoz u EU za 142 procenta. Poruke o vladavini prava nijesu jedine važne poruke koje se, s pravom, moraju slati – ali naš građanin želi prije svega da bolje živi i osjeti te benefite. EU mora da bude više prisutna u javnosti u ovom smislu i šalje jasne poruke našim građanima koliko ulaže u naš razvoj i njihov bolji život“, rekao je Marković obraćajući se Odboru.

On je zahvalio Njemačkoj na podršci reformama u Crnoj Gori te da Crna Gora želi Njemačku kao partnera, ali i uzor i objektivnog posmatrača prilika.

„Mi ne želimo partnerstvo sa Njemačkom samo zbog podrške i investicija nego zbog demokratskih vrijednosti, uključujući i one koje se tiču korporativnih i poslovnih standarda u cilju jačanja domaće poslovne kulture koja još trpi posljedice starog sistema“ , rekao je Marković.

Govoreći o procesu evropske integracije Marković je rekao da Crna Gora ne kalkuliše: „Naša orijentacija i kurs je jasan. Mi smo zemlja koja se u svim slučajevima pridružuje zajedničkoj, vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU i koja se pokazala kao odgovorna članica i pouzdan saveznik u NATO-u“, poručio je predsjednik Vlade Crne Gore.

Marković je informisao Odbor o reformama koje Crna Gora sprovodi pri čemu se posebno zadržao na pravosuđu i borbi protiv organizovanog kriminala.

„Evidentno je da organizovani kriminal gubi bitku sa državom, institucije su sve jače i efikasnije: ta borba u državi kakvu gradimo ne može i neće biti ravnopravna. Želim da zahvalim vašoj zemlji na podršci u jačanju vladavine prava koja će uskoro rezultirati slanjem vaših eksperata u Ministarstvo pravde i crnogorsku policiju, a koju smo u Ministarstvu pravde imali i u prethodnim godinama“, rekao je.

Sudska vlast je ojačala svoje kapacitete i podigla nivo efikasnosti i ažurnosti – istakao je, dodajući da je i, kako se navodi u saopštenju, "primjer prošlonedjeljnog izricanja presuda u procesu za pokušaj terorizma, odnosno destabilizacije Crne Gore u cilju odvraćanja od puta u NATO dokazalo da je sudstvo imuno na pritiske spolja i da je profesionalno obavilo svoj posao u najkompleksnijem sudskom procesu u novijoj istoriji našeg pravosuđa".

Optuženi za pokušaj državnog udara i terorizam na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeni su u Višem sudu u Podgorici na više od 68 godina zatvora.

Sudija Suzana Mugoša saopštila je da su svi optuženi proglašeni krivim.

Optužnicom Specijalnog tužilaštva obuhvaćeni su dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, srpski državljani Miloš Jovanović, Nemanja Ristić, Predrag Bogićević, Bratislav Dikić, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić i Srboljub Đorđević.

Optužnicom su obuhvaćeni i lideri Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i Mihailo Čađenović, vozač u ovoj stranci.

XS
SM
MD
LG