Dostupni linkovi

Četvrt veka balkanskih dijaloga u 'Mostu'


Omer Karabeg, autor emisije 'Most' Radija Slobodna Evropa
Omer Karabeg, autor emisije 'Most' Radija Slobodna Evropa

Na 24. april 1994. godine emitovan je prvi Most Radija Slobodna Evropa. Omer Karabeg, autor Mosta pojašnjava da je Most pokrenut u jeku rata, kada su bile pokidane sve veze među ljudima na prostoru bivše Jugoslavije.

"Kada se ova naša ekipa Radija Slobodna Evropa okupila u Minhenu u januaru 1994. godine, onda smo razmišljali o raznim rubrikama, o raznim idejama. I onda je neko predložio da pokušamo da preko linije fronta povezujemo ljude koji su nekada bili rodbina, žene i muževe, djecu i majke i da ih spajamo", priča Karabeg.

"A onda smo došli na ideju a zašto ne bismo pokušali da povezujemo javne ličnosti preko linije fronta? Mnogi su nam rekli vi ste blesavi, kako mislite da to može, rat bjesni, kako mislite da će neko iz Hrvatske, poslije onoga što se dogodilo u Vukovaru, razgovarati sa nekim u Beogradu, kako mislite da će neko iz opsjednutog Sarajeva po kojem padaju bombe razgovarati sa nekim u Beogradu", prisjeća se Karabeg.

"U vrijeme najgore mržnje, najgore ksenofobije, kada su televizije i jedna i druga i treća sipale mržnju našli su se ljudi koji su bili spremni da ih proglase izdajnicima, ali koji su prihvatali dijalog. I tako je počeo Most", dodaje autor Mosta.

Most i poslije rata

"Kada se završio rat razmišljali smo da ukinemo Most. Međutim kada smo vidjeli kako izgledaju te postjugoslovenske države, shvatili smo da se retorika uopšte nije promijenila. Govor mržnje je i dalje bjesnio u javnom prostoru, tako da je i dalje postojala potreba za Mostom. Ja čak mislim, kada gledam situaciju danas, da su u ratno vrijeme ljudi bili spremniji na dijalog nego danas. Danas izuzetno važnog političara ne možete dobiti da razgovara sa onim sa druge strane, jer oni imaju svoje televizije, svoje medije i što bi se suprotstavljali nekome da ih pobiju argumentima. Više vole monologe nego dijaloge", naglašava Karabeg.

U više od 1.000 Mostova gostovalo je preko 1.600 sagovornika sa prostora bivše Jugoslavije. To su bili predstavnici vlasti, opozicioni lideri, publicisti, pisci, glumci, sveštenici, naučni radnici. Izdate su dvije knjige Mostova, s tim da je knjiga o srpsko-albanskom dijalogu izdata i na albanskom jeziku.

"U Mostu, što je i na neki način njegova najveća zasluga, dijalog je bio civilizovan i tolerantan. Ja sam ponekad uspijevao da dovedem i najveće nacionaliste.

Svako je pričao svoju priču, niko nikoga nije ubijedio, ali ljudi su razgovarali.

I kada razgovarate makar u nekom krajičku svijesti ostane vam argument onog drugog. I ja mislim da je to bila funkcija Mosta, da sagovornik čuje i mišljenje onog drugog", naglašava Omer Karabeg, dodajući, "spajali smo Beograd i Zagreb".

U Mostu se vodio dijalog o sudbini Bosne, razgovaralo se o sličnostima i razlikama između političke scene u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a ti razgovori su ponekad otkrivali frapantne sličnosti, polemisalo se o ratnim zločinima, ulozi Haškog tribunala, ispitivale su se mogućnosti uspostavljanja pokidanih kulturnih veza između država nastalih na području bivše Jugoslavije, razgovaralo se o odnosima između religijskih zajednica. Prvih devet Mostova bili su srpsko-hrvatski dijalozi.

Prvi sarajevski Most snimljen je u julu 1994. godine kada je bila uspostavljena satelitska veza sa biroom RSE u Sarajevu. Ljudi iz opkoljenog Sarajeva prihvatali su da učestvuju u Mostu, iako je svaki dolazak do našeg biroa, gde se je nalazio satelitski telefon, bio rizičan zbog snajperske vatre.

Srpsko-albanski dijalog

Most je septembra 1994. godine uspostavio prvi javni dijalog između Miloševićeve Socijalističke partije Srbije i Rugovinog Demokratskog saveza Kosova. Bio je to Most u kome su učestvovali Mihajlo Marković, ideolog vladajuće partije Srbije, i Fehmi Agani, potpredsjednik Demokratskog saveza Kosova, uz Ibrahima Rugovu, glavni pobornik politike nenasilnog otpora srpskom režimu. Aganija su kasnije za vreme rata ubili pripadnici srpskih

Srpsko-albanski dijalog se u Mostu nikada nije prekidao, ni u najgorim, ratnim vremenima.

paravojnih jedinica. Od tada je Most napravio preko 100 srpsko-albanskih dijaloga. Radio Slobodna Evropa je u to vreme bio jedini medij na kome se vodio srpsko-albanski dijalog. On se u Mostu nikada nije prekidao, ni u najgorim, ratnim vremenima, za vreme Miloševićevog terora i NATO intervencije, kada su mnogi sagovornici Albanci bili van Kosova, ni nakon završetka rata, kada su Srbi na Kosovu bili izloženi represiji, ni nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, kada je Beograd prekinuo sve veze sa Prištinom.

Nedostaje regionalnog dijaloga

"Kada je počeo da se emituje Most to je faktički bila jedina regionalna emisija koja je uspostavljala dijalog. Sada imate regionalne televizije, ali nema dovoljno regionalnog dijaloga. Mislim da je funkcija Mosta i dalje da uspostavlja taj regionalni dijalog", zaključuje Karabeg.

Objavljene su dvije knjige koje sadrže tekstove emisija Most, s tim da je ona o srpsko-albanskom dijalogu štampana i na albanskom jeziku. Karabeg je dobitnik brojnih nagrada i priznanja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG