Hrvatska Vlada ne želi da joj financijska izloženost u slučaju da mora garancijama pratiti restrukturiranje brodogradilišta "3. maj" u Rijeci i "Uljanik" u Puli ugrozi financijsku konsolidaciju, potvrđenu i nedavnim dizanjem kreditnog rejtinga, kazali su iz Vlade.
Zato je otklonila jedinu ponudu za restrukturiranje tih dvaju brodogradilišta od strane DIV grupe hrvatskog poduzetnika Tomislava Debeljaka, čiji bi trošak bio od milijardu eura u minimalnoj do milijardu i po eura u maksimalnoj varijanti.
"Provođenje ovakvog programa restrukturiranja od Vlade odnosno države zahtijevalo bi dodatno veliko i izdašno financijsko izlaganje, a bilo bi i nedvojbeno veliko opterećenje za sve hrvatske građane i za sve porezne obveznike. S obzirom na sve okolnosti, to nas upućuje na zaključak da je održivost predloženog koncepta restrukturiranja upitna, slijedom čega Vlada u ovom trenutku ovakvo restrukturiranje ne može podržati i ostajemo otvoreni da tražimo dodatna rješenja za brodogradilišta u Puli i Rijeci", kazao je premijer Andrej Plenković.
Gotovo u isto vrijeme kada je Plenković ovo kazao na sjednici Vlade, sud u Rijeci odgodio je odluku o stečaju riječkog brodogradilišta do 17. travnja, a šestorici od 12 bivših i sadašnjih direktora u "Uljaniku", uhapšenih u utorak, određen je istražni zatvor. Njih se tereti da su dva brodogradilišta i državu štetnim poslovanjem unazad devet godina oštetili za 1,2 milijarde kuna - oko 160 milijuna eura.
Iako je resorni ministar najavljivao interes renomiranih stranih brodogradilišta da preuzmu dva sjevernojadranska brodogradilišta, od toga nije bilo ništa. Razgovaralo se i sa poduzetnikom Dankom Končarem, koji je preuzeo brodogradilište "Brodotrogir", koje je također pred stečajem, ali se ustanovilo da je on više zainteresiran za "Uljanikov" prostor na morskoj obali u centru Pule, a manje za gradnju brodova, pa ni taj aranžman nije sklopljen.
Aktualni potencijalni strateški partner Debeljak nije nakon vladine odluke "srušio sve mostove".
"Naša ponuda odnosi se na budućnost, a trošak prošlosti treba rješavati onaj tko ga je i stvorio, makar i kroz stečajni postupak", poručio je u izjavi za Tportal Tomislav Debeljak.
Mnogo je toga ovdje nejasno, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) politički analitičar i urednik portala Ideje.hr Željko Ivanković.
"Država je posljednjih mjeseci uplatila 3,1 milijardu kuna - 400 milijuna eura - protestiranih jamstava 'Uljaniku', a da to nije bilo dovoljno", kaže Ivanković.
"To je zapravo potpuno nerazumljivo da firmi veličine 'Uljanika' 400 milijuna eura nije dovoljno da premosti neko teško razdoblje - pola godine ili godinu - u kojem će postaviti svoje poslovanje tako da bude pozitivno. Potpuno je nejasno zašto tri milijarde kuna nisu za to bile dovoljne!", dodaje Ivanković.
"Zatim", kaže Ivanković, "za razliku između minimalne i maksimalne cijene restrukturiranja (7,5 milijardi kuna, odnosno 10,8 milijardi kuna) može se osnovati stotine poduzeća sa tisućama zaposlenih u nekom drugom sektoru".
"To ne može biti cjenjkanje sa milijardama! To je jedno ekonomski, matematički, građanski, demokratski, politički i na svaki način potpuno iracionalno i nejasno cjenjkanje i nerazumijevanje o čemu se radi, u čemu je tu stvar?!", pita se Ivanković.
U dva brodogradilišta su iznenađeni nakon vladinog očitovanja da ne može pratiti predloženo restrukturiranje.
"Uljanikovci" su i u štrajku, međutim, australski naručitelj polarnog cruisera koji se gradi u "Uljaniku" zatražio je ili da ga nastave raditi, ili da dopuste ukrajinskim radnicima da uđu u brodogradilište i oni rade na cruiseru, što im je ranije bilo onemogućeno. U suprotnom, prijeti tužbama.
Vlasnici dvaju brodogradilišta "Uljanik grupe" su mali dioničari sa gotovo 48 posto, Croatia osiguranje sa gotovo deset posto, državni mirovinski fond sa gotovo osam posto i privatni mirovinski fondovi. Unazad 27 godina država je u ta dva brodogradilišta "upumpala" gotovo dvije milijarde eura.
- Može vas interesirati: Tisuće brodograditelja u štrajku
Facebook Forum