Dostupni linkovi

Vanredna vijest

NATO politička raskrsnica za BiH


Vojna neutralnost ni za opoziciju u RS nije sporna (Fotografija: Vježba Oružanih snaga BiH)

Da je Bosna i Hercegovina podijeljena država pokazala je i odluka ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a donesena u Briselu da se Bosni i Hercegovini odobri aktivacija Akcionog plana za članstvo (MAP) u ovom savezu. I dok su političari u entitetu Federacija BiH ovu odluku pozdravili i ocijenili velikim korakom države ka evroatlantskim integracijama, političari iz entiteta Republika Srpska su ovu odluku dočekali hladno jer smatraju da BiH treba biti vojno neutralna.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik najavio je da će se držati Rezolucije Narodne skupštine RS o vojnoj neutralnosti.

"Rezolucija o vojnoj neutralnosti govori o neutralnosti vezano za bilo koji vojni savez i naravno sa NATO-om. Argumentacija vezana za NATO je razumljiva i vidljiva što se nas tiče. Moram reći da i u jeku najoštrijih političkih sukobljavanja u RS i vlast i opozicija je po tom pitanju imala isti stav. I to je nešto što ne može da bude dovedeno u pitanje", kazao je Dodik.

Ovakav stav Dodika je u suprotnosti sa Strategijom vanjske politike koju je usvojilo Predsjedništvo BiH u martu ove godine, kao i sa stavom koji je njegova stranka imala prije deset godina. Podsjećamo, 2009. godine tadašnji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, koji je iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je uputio zvanično pismo NATO-u uz formalnu aplikaciju za članstvo BiH u ovaj vojni savez.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da je u osnovama usvojene Strategije vanjske politike istaknuto da će prioritetne aktivnosti biti usmjerene ka NATO-u i aktivaciji i provođenju MAP-a. Treći člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istakao je da je članstvo u NATO-u prvorazredno vanjskopolitičko pitanje i da je ono u nadležnosti institucija BiH a ne entiteta.

"Nije potrebna nikakva formalna odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine da bi se aktivirao MAP. On je već podnesen i sve zavisi od reforme i konkretnih poteza. Nije potrebna nikakva formalna odluka Predsjedništva niti bilo koga da bi se krenulo u realizaciju ovog plana", rekao je Džaferović.

Nakon sastanka sa predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović 6. decembra u Banjaluci Dodik je najavio novi sastanak svih relevantnih političkih i institucionalnih faktora u ovom bh. entitetu kako bi se potvrdila odanost Rezoluciji Narodne skupštine o vojnoj neutralnosti. Cvijanović je kazala da bi se ovaj sastanak mogao održati već sljedeće sedmice.

"Hoćemo još jednom da zauzmemo svoje stavove i da potvrdimo opredijeljenost kada je u pitanju ova rezolucija. Ona nije donesena tek tako. Ona je donesena kao izraz političke volje svih političkih subjekata. Ja sam sigurna da će se reafirmisati ono što tamo piše i na to sastanku", kazala je Cvijanović.

Mandatar za sastav Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će se dok postoji rezolucija institucije ovog bh. entiteta on, ali i izabrani zvaničnici, morati držati stava o vojnoj neutralnosti.

"U toj rezoluciji smo rekli da pratimo stav Republike Srbije po tom pitanju. Onog momenta ako Srbija promijeni svoj stav naš je stav da će se po pitanju uključivanja BiH u NATO građani izjasniti na referendumu. Iz Rezolucije proizilazi i obaveza da svaki izabrani zvaničnik i u RS i u BiH mora da je poštuje", kazao je Višković.

Vojna neutralnost ni za opoziciju u RS nije sporna.

"Naš stav je odavno poznat po tom pitanju. Vidjećemo kako će se sada ponašati ova gospoda i ove političke partije koje imaju većinu i u RS i na nivou BiH. Mi očekujemo da se, prije svega, izjasni o tom Predsjedništvo BiH, a onda i novi Savjet ministara BiH", rekao je Perica Bundalo, šef poslaničkog kluba Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini RS.

Rezolucija Narodne skupštine RS, prema mišljenju profesora Jasmina Ahića sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, ne bi trebala imati uticaj u samom procesu pristupanja BiH MAP-u, jer bi suprotno značila nekonzistentnost državne politike i usvojenih strategija na državnom nivou.

"Sama rezolucija bez obzira što je izraz političke volje, političkog koncepta, u određenom periodu apsolutno nema nikakve relevancije kada je u pitanju put BiH ka NATO savezu", kazao je Ahić.

Politikolog iz Banjaluke Đorđe Tomić smatra da bi stav RS o vojnoj neutralnosti ipak mogao usporiti put BiH ka NATO-u. Zahtjev za ponovnim potvrđivanjem stavova u RS o vojnoj neutralnosti vidi prije svega u želji Dodika i vladajućeg SNSD-a da podijele odgovornost, s obzirom da su se stavovi iz RS mijenjali oko NATO-a u posljednjih deset godina.

"Vjerovatno se radi o pokušaju da se podijeli odgovornost. To je ne samo poruka drugim koalicionim faktorima nego je moguće i dio ovih priprema da se napravi široki front protiv NATO-a. Za naš region ja nisam siguran da su se stvari toliko promijenile", mišljenja je Tomić.

Sigurno je da će, ako se ovo pitanje ponovo nađe na dnevnom redu entitetskog parlamenta, biti potvrđena neutralnost Republike Srpske, s obzirom na odnos snaga unutar njega. Nakon posljednjih izbora u BiH, SNSD Milorada Dodika sa strankama koje ga podržavaju ima skoro dvotrećinsku većinu u entitetskom parlamentu.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG