Odlaganje i komplikacije u Makedoniji u vezi primjene sporazuma o promjeni imena sa Grčkom mogu značajno otežati ratifikaciju sporazuma u grčkom parlamentu, i čak dovesti do raspada vladajuće koalicije na čelu sa premijerom Aleksisom Ciprasom prije izbora naredne godine, kaže Joanis Armakolas, vanredni profesor na Makedonskom univerzitetu u Solunu i istraživač u institutu ELIAMEP u Atini, u intervjuu za 'Zašto?'.
Ako vlada premijera Zorana Zaeva bude primorana da odgodi primjenu junskog Sporazuma iz Prespe do poslije marta naredne godine, ili ako on propadne, spremnost grčke strane za primjenu sporazuma ili ponovno pokretanje procesa za postizanja novog sporazuma će biti vrlo mala, smatra Armakolas.
Zašto: Vlada premijera Aleksisa Ciprasa je rekla da ostaje posvećena Sporazumu iz Prespe, ali da li je rezultat referenduma ohrabrio i ojačao njegove protivnike u vladi i opoziciji? Da li došlo do nekih promjena u medijima i javnosti?
Armakolas: Vlada nije ujedinjena po tom pitanju. Glavni koalicijski partner u vladi, a to je Siriza premijera Ciprasa, podržava sporazum. Vođa manjeg koalicijskog partnera, ‘Nezavisnih Grka’, ministar odbrane (Panos) Kamenos, i većina njegovih članova parlamenta odbijaju sporazum. Zbog toga ne postoji jedinstveni stav u vladi. Ali Cipras je uvjeren da može potvrditi sporazum uz podršku brojnih članova parlamenta iz drugih manjih stranaka (uglavnom iz male Potami, nekoliko poslanika iz ‘Nezavisnih Grka’ i nekoliko samostalnih članova parlamenta). A i uložio je puno političkog kapitala u ovaj sporazum da bi ga samo pustio da propadne.
Ishod referenduma je itekako ohrabrio protivnike sporazuma, uključujući Kamenosa koji je sporazum proglasio ‘mrtvim’, i glavnu opozicionu stranku ‘Nova demokratija’ koja vodi sa velikom prednošću u većini istraživanja javnog mnijenja. Javnost je bila i još uvijek je u velikoj većini protiv: otprilike tri četvrtine građana se protivi Sporazumu iz Prespe. Mediji se uglavnom drže stavova stranaka koje podržavaju.
Zašto: Vlada u Skoplju je pokrenula proces ustavnih promjena, ali mogući su prijevremeni izbori ako uskoro ne bude osigurana dovoljna podrška opozicionih poslanika za njihovo usvajanje u Sobranju, što bi odgodilo konačnu odluku na nekoliko mjeseci. Kako bi to moglo uticati na čitav proces?
Armakolas: Početna nada dvije strane je bila da će se sve srediti do kraja godine. Međutim, već i prije referenduma je bilo očigledno da će proces biti usporen od strane Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije. Kada bi premijer Zaev odlučio održati prijevremene izbore, to bi sigurno usporilo proces, a čak i prema umjerenim procjenama očekuje se da u tom slučaju ustavne promjene ne bi prošle prije kraja februara ili čak marta.
Sva ova odgađanja još više kompliciraju stvari na grčkoj strani, koja će prema sporazumu morati da ga potvrdi nakon što BJR Makedonija promijeni svoje ime i provede ustavne promjene. Premijer Cipras je u početku planirao završiti proces dugo prije sljedećih izbora, kako bi imao dovoljno vremena da se oporavi od političke cijene koju će njegova vlada sigurno platiti. Ali sada se čini da će se taj proces u grčkom parlamentu desiti ne dugo prije evropskih i lokalnih izbora u maju. To će znatno otežati stvari za grčku vladu.
Zašto: Grčki ministar odbrane Panos Kamenos je predložio alternativu dogovoru iz Prespe, u vidu odbrambenog sporazuma Grčke, Makedonije i drugih balkanskih zemalja radi suzbijanja ruskog uticaja, što je vlada odbila, no da li ona ima neki “Plan B” u slučaju neuspjeha sporazuma iz Prespe?
Armakolas: Ministar odbrane Kamenos stalno dolazi sa ‘kreativnim’ idejama radi balansa zbog osnovnog problema u njegovoj politici: činjenice da ostaje u vladi, i zapravo kao ključni ministar, uprkos njegovom vatrenom protivljenju ključnoj vladinoj politici. Njegov takozvani ‘Plan B’ je predstavljen i sigurno je nešto što ne zadovoljava niti samu BJR Makedoniju, niti je nešto što bi bilo prihvatljivo zapadnim saveznicima i balkanskim susjedima. Stoga ja ne mislim da bi se trebali previše fokusirati na ‘Plan B’.
Zašto: Mogu li narušeni odnosi u vladajućoj koaliciji dovesti do prijevremenih izbora u Grčkoj, možda na proljeće, kako su neki predložili, umjesto redovnih u oktobru, i šta bi to značilo za sporazum u Prespi? Kakva vlada bi se mogla očekivati poslije tih izbora?
Armakolas: Većina analitičara je procijenila da će Cipras održati prijevremene izbore kako bi se poklopili sa evropskim izborima u maju. Početni scenarij za odobravanje sporazuma prije kraja 2018. godine je odgovarao potencijalnom cilju za izbore u maju. Ali odgađanja i komplikacije u implementaciji Sporazuma iz Prespe povećavaju rizik od ‘nezgode’ koja bi mogla dovesti do još ranijeg raspada vladine koalicije. Mislim da smo već ušli u period političke nestabilnosti i da su svi scenariji otvoreni. Vjerujem da što se više odgađa implementacija sporazuma u BJR Makedoniji, njegova ratifikacija u Grčkoj će biti sve ugroženija zbog političke nestabilnosti u njoj.
Sve ankete javnog mnijenja se slažu u tomu da će Nova demokratija (ND) ostvariti uvjerljivu pobjedu na narednim izborima. Otvoreno pitanje je da li će oni sami moći formirati vladu ili će morati ući u koaliciju sa nekom manjom partijom, najvjerovatnije ‘Pokretom za promjene’ (PASOK) lijevog centra. I ND i PASOK se protiv sporazumu i ND je obećala nove pregovore oko sporazuma, posebno oko tačke koju smatraju neprihvatljivom, a to je pojam ‘makedonski’ za ime naroda i jezika.
Neki visoki zvaničnici u ND-u čak kažu da će njihova vlada početi pregovore ispočetka. Odnose sa BJR Makedonijom i bilo kakav pokušaj dodatnih pregovora će također zakomplikovati nacionalističko krilo ND-a koje je ojačalo kao rezultat pregovora o rješenju spora oko imena, kao i činjenica da je velika većina glasača ND-a žestoko protiv Sporazuma iz Prespe, i uopšte oko kompromisa u vezi spora oko imena.
Zašto: Ako sporazum ne bude potvrđen u Skoplju do marta naredne godine, kao što je predviđeno uslovima koje su dogovorile dvije vlade, šta možemo očekivati nakon toga, prvo po pitanju budućnosti Makedonije, a zatim mogućnosti novog sporazuma, imajući u vidu grčke i izbore za Evropski parlament i političke promjene u Evropi i šire?
Armakolas: Mislim da ako sporazum propadne ili ako njegova implementacija bude odgođena čak i nakon marta, da će se stvari previše zakomplicirati. Prerano je za predviđanja, ali mislim da će spremnost grčke strane za primjenu sporazuma ili ponovno pokretanje procesa za postizanja novog sporazuma biti vrlo mala. To će imati ozbiljne i negativne posljedice za cijeli region, zato što će povećati mogućnost da Zapadni Balkan ostane u trajnom stanju procjepa.
Sa populistima u usponu u cijeloj EU, bilo kakve negativne vijesti iz regiona će samo dodatno otežati bilo kakvo proširenje NATO-a ili EU. U samoj BJR Makedoniji, očekujem da će strpljenje Albanaca, najvećih pristalica ulaska u NATO, biti iscrpljeno. Politička nesigurnost, možda čak i nestabilnost, će porasti. Polarizacija, i inter-etnička ali i ona u većinskom makedonskom etničkom stanovništvu, će se značajno povećati.
Zašto: Kakvu ulogu Zapad, EU i NATO prije svega, mogu imati u narednom periodu u odnosu na dvije strane, posebno u svjetlu ruskog nastojanja da ojača uticaj u regionu i spriječi eurointegracije, posebno proširenje NATO-a?
Armakolas: Zapadni pritisak na na BJR Makedoniju je sve jači i ja očekujem da taj pritisak također bude izvršen i na Grčku, ako i kada ustavne promjene bude usvojene u Skoplju. Ulozi su veoma visoki jer je jasno da bi Rusi učinili sve što mogu da spriječe predstojeće širenje NATO-a. Posebno Amerikanci, ali također i Evropljani, neće dopustiti da izmakne ova velika prilika da se riješi ovaj tvrdokorni problem i dozvoli Sjevernoj Makedoniji da uđe u NATO.
Facebook Forum