Dostupni linkovi

Beograd: Pomen žrtvama genocida u Srebrenici


Beograd, 11. jul 2018.
Beograd, 11. jul 2018.

"Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici", poručilo je sa pomena srebreničkim žrtvama više desetina ljudi, koji su se u parku kod zgrada Predsedništva Srbije i Skupštine grada Beograda, okupili na poziv nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava.

“Ono sa čime se suočavamo ove godine, za razliku od prethodnih, je ogroman zid ćutanja – koji ranije nije bio prisutan. Veliki broj ljudi sada ima priliku da negira i relativizuje zločine, pogotovo genocid u Srebrenici, a da je to sveprisutno i u javnoj sferi bez ikakve kazne i osude”, poručio je Marko Milosavljević, predstavnik Inicijative mladih za ljudska prava.

I ove, kao i prethodnih godina, memorijalu u Beogradu nisu prisustvovali najviši državni zvaničnici Srbije. Iz kabineta premijerke Ane Brnabić je za RSE obrazloženo da je razlog tome njeno učešće na samitu Berlinskog procesa u Londonu, dok nam iz kabineta predsednika Srbije nije upućen nikakav odgovor.

Jedan od retkih političara koji je prisustvovao skupu bio je Zoran Živković, nekadašnji premijer, danas poslanik opozicione Nove stranke.

Novinarka Danica Vučenić, ukazala je da održavanje pomena ubijenima u Srebrenici predstavlja svojevrsni vid odgovornosti pojedinaca prema društvu, što je manir koji, kako kaže, u Srbiji nestaje.

“Na osnovu broja ljudi kojih je ovde ekstremno malo jasno je koliko je ova tema važna za Srbiju. Meni je jako žao što ona ima sve manji značaj i što je fudbalska utakmica, a čak i da je nema, važnija od suočavanja sa genocidom u Srebrenici”, rekla je za Radio Slobodna Evropa Danica Vučenić, aludirajući na polufinalni meč Svetskog prvenstva u fudbalu između Engleske i Hrvatske.

Novinarke Vesna Mališić i Danica Vučenić na komemorativnom skupu
Novinarke Vesna Mališić i Danica Vučenić na komemorativnom skupu

Ispred parka se okupilo i desetak protivnika skupa od kojih se jedan, koristeći megafon, obratio na nekoliko jezika. Negirao je da je u Srebrenici nad Bošnjacima počinjen genocid, relativizujući broj od više od osam hiljada žrtava.

Mogući kontakt dve strane u potpunosti je onemogućilo prisustvo jakih policijskih snaga - više od pedeset raspoređenih policajaca širom parka u kome se održavao skup.

Prisustvovala mu je i Nataša Kandić, nevladina aktivistkinja i koorinatorka Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima – REKOM. Ona je uverena da će, uprkos svim poteškoćama oličenim u negiranju činjenica utvrđenim u Međunarodnom sudu u Hagu, jednog dana i u Srbiji biti obeležen Dan sećanja na žrtve genocida u Srebrenici:

"Živimo u državi koja nikako da prihvati činjenice i uvede Dan sećanja na genocid u Srebrenici. Da bude institucionalno obeležen. Do tada, mi od sramote dolazimo i stalno podsećamo da to mora da se dogodi."

Sveće za srebreničke žrtve bez predsednika i premijerke Srbije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:53 0:00

Iz godine u godinu, organizatori skupa, Inicijativa mladih za ljudska prava, ali i druge nevladine organizacije i pojedinci ponavljaju zahtev vlastima Srbije da, između ostalog, 11. jul proglase Danom sećanja na žrtve genocida u Srebrenici, poštuju presude domaćih i stranih sudova donete u slučajevima ratnih zločina, kao i da efikasno procesuiraju predmete ratnih zločina pred domaćim pravosuđem.

Prema optužnicama Haškog tribunala, vojnici pod komandom generala Ratka Mladića su od 11. do 19. jula 1995. organizovano i sistematski ubili oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dečaka.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid koji je počinila Vojska Republike Srpske. Sud je zaključio i da Srbija nije planirala da počini genocid, niti je podstrekavala njegovo činjenje, ali je kriva što nije učinila sve što je u njenoj moći da genocid u Srebrenici spreči.

Skupština Srbije usvojila je 2010. Deklaraciju kojom se osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice, ali bez pominjanja reči genocid.

Za genocid u Srebrenici 1995. prvostepeno su, pred Haškim sudom, osuđene su tadašnje vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora, a Ratko Mladić na doživotni zatvor.

XS
SM
MD
LG