Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Musk nudi pomoć u spasavanju zarobljenih dečaka na Tajlandu

Elon Musk

Osnivač kompanije Tesla, Boring i Spejs Iks Elon Musk ponudio je pomoć u spasavanju 12 dečaka i njihovog fudbalskog trenera koji su već dve nedelje zarobljeni u pećini na Tajlandu.

Musk je u seriji objava na Tviteru objasnio kako bi njegove kompanije mogle da pomognu spasilačkom timu, preneo je Bi-Bi-Si (BBC).

Napisao je da je njegova kompanija Boring "dobra u kopanju rupa". Musk je predložio ubacivanje najlonske cevke u pećinu koja bi potom bila naduvana i iskorišćena kao podzemni tunel.

Portparol kompanije Boring rekao je da su u toku pregovori s tajlanskom vladom.

"Danas šaljemo ljude iz kompanija Spej Iks i Boring na Tajland kako bi ponudili pomoć na terenu", kazao je i on i dodao da će konačna odluka biti doneta tek kada se na terenu utvrdi šta bi moglo da pomogne.

Jedan tajlanski spasilac poginuo je noćas dok je izlazio iz pećine nakon što je dečacima dostavio kiseonik.

Pogledajte najnovije vesti dana

Potvrđeno hapšenje Kanađanina u Kini dok se čeka odluka o Meng

Premijer Justin Trudeau je potvrdio hapšenje

Kanadski premijer Justin Trudeau potvrdio je u utorak da je u Kini uhapšen bivši kanadski diplomata dodajući da situaciju treba ozbiljno shvatiti, u trenutku kada kineske vlasti osuđuju nedavni pritvor u Kanadi finansijske direktorke kineskog giganta Huawei-a Meng Vandžu.

Sve se dešava samo par sati uoči odluke kanadskog suda o sudbini uhapšene finansijske direktorice Huawia, koja bi se mogla suočiti sa izručenjem SAD.

"Obaviješteni smo da je jedan Kanađanin pritvoren u Kini. Bili smo u direktnom kontaktu s Kinezima", rekao je Trudeau novinarima potvrđujući raniju informaciju o privođenju Michaela Kovriga, koji je nekada bio diplomata u Pekingu, Hong Kongu i UN.

Međunarodna krizna grupa, za koju radi Kovrig od 2017. kao viši savjetnik za sjeveroistočnu Aziju, navela je ranije danas da je on priveden u Kini.

Izvještaji o hapšenju bivšeg diplomate su se pojavili nakon što je Kina upozorila Kanadu na posljedice nedavnog hapšenja zvaničnice Huawei-a Meng Vandžu na vankuverskom aerodromu.

Nije poznato da li su dva slučaja povezana. Kćerka osnivača kompanije Huawei uhapšena je u Kanadi 1. decembra i mogla bi da bude izručena u SAD, čije vlasti tvrde da je sakrila povezanost Huawei i kompanije Skycom, u pokušaju da proda opremu Iranu, uprkos sankcijama koje je Vašington uveo Teheranu.

To hapšenje je izazvalo veliko nezadovoljstvo kineskih vlasti koje tvrde da ona nije prekršila zakon.

Američki State Department je iskazao zabrinutost zbog hapšenja kanadskog državljanina u Kini, te su pozvali Peking da prekine sa arbitražnim pritvaranjima.

Dve osobe ubijene na božićnom marketu u Strazburu

Policija na mjestu pucnjave, Strazbur

Dve osobe su ubijene, a jedanaest ranjeno u pucnjavi u centru Strazbura, francuskog grada na granici sa Njemačkom, prenosi BBC.

Napadač je, prema navodima policije, u bjekstvu nakon razmjene vatre u kojoj je ranjen.

Ubistvo se dogodilo u blizini Božićnog trga, mjestu koje privlači milione turista svake godine, rekao je izvor iz francuskih službi bezbjednosti.

Francuska je i dalje u stanju visoke pripravnosti nakon serije terorističkih napada inspirisanih ili podstaknutih od strane militantne "Islamske države" u 2015. i 2016. godini u kojima je stradalo više od 200 ljudi.

U Strazburu se nalazi više institucija Evropske unije, od kojih su najpoznatije Evropski parlament i Evropski sud za ljudska prava.

I Merkel isključila mogućnost novih pregovora o Brexitu

Theresa May i Angela Merkel u Berlinu, 11. decembar 2018.

Njemačka kancelarka Angela Merkel isključila je mogućnost novih pregovora o Brexitu u utorak poslije sastanka s britanskom premijerkom Theresom May u Berlinu.

Merkelova je to rekla na sastanku s poslanicima nakon što je razgovarala s britanskom premijerkom May koja je došla u Njemačku u pokušaju da dobije ustupke o uslovima povlačenja njene zemlje iz EU.

Prema dva izvora Reutersa, Merkel je rekla svojoj konzervativnoj parlamentarnoj grupi da neće biti daljih pregovora o Brexitu, ali da su učinjeni napori da se Britancima daju određene razuvjeravanja.

May je informisala Merkel da bi sporazum bio odbijen, i da nije ni u čijem interesu da Britanija izađe bez sporazuma, rekao je jedan izvor.

"Sporazum koji smo postigli je najbolji mogući. Nema prostora za bilo kakve dodatne pregovore" rekao je ranije danas u obraćanju Evropskom parlamentu u Strazburu Jean-Claude Juncker.

Britanska premijerka je otkazala za danas predviđeno glasanje o sporazumu o Brexitu u britanskom parlamentu zbog nesuglasica poslanika koji prijete da će glasati protiv tog dokumenta čime bi se otvorio put ka razlazu Londona i Brisela bez dogovora.

Theresa May se večeras sastaje u Briselu s predsjednikom Evropske komisije Jean Claude Junckerom i predsjednikom Evropskog savjeta Donaldom Tuskom koji je sinoć rekao da neće biti ponovnih pregovora s Londonom.

Britanska premijerka je prije Berlina bila u Hagu gdje je razgovarala s holandskim premijerom Markom Rutteom.

Britanski parlament će glasati o sporazumu o Brexitu prije 21. januara rekao je ranije danas portparol britanske premijerke, dok su opozicioni parlamentarci zatražili da se počne razmatranje priprema za novi referendum.

Bramerc osudio negiranje genocida u Srebrenici i slavljenje zločinaca

Serž Bramerc, glavni tužilac sudskog Mehanizma u Hagu

"Kancelarija glavnog tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Ujedinjenih nacija (UN) žali zbog konstantne glorifikacije ratnih zločinaca i negiranja zločina, uključujući i genocid u Srebrenici – što se dešava na području država bivše Jugoslavije", izjavio je Serž Bramerc, čelnik te međunarodne institucije, govoreći na sednici Saveta bezbednosti, telom pred kojim je predstavio izveštaj o saradnji sa državama bivše Jugoslavije i Ruandom.

"Neki od lidera regiona rade na prevazilaženju teške prošlosti. Nažalost pomake podrivaju neodgovorni komentari drugih zvaničnika negirajući ono što je, bez sumnje, ustanovljeno presudama međunarodnih sudova. Proizvodeći u heroje ljude koji su počinili najokrutnija kršenja međunarodnog prava. Vojnici svoju državu ne brane časno ukoliko ubijaju civile, spaljujući domove i silujući žene i devojke i proganjaju čitave zajednice zbog njihovog etničkog porekla i vere. Države ne mogu graditi zajedničku budućnost ukoliko ne uspostave uzajamno razumevanje i prihvatanje nedavne prošlosti", rekao je Bramerc na sesiji kojoj su osim stalnih i nestalnih članica Saveta bezbednosti prisustvovali predstavnici Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.

U svojim izlaganjima predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Država, Francuske i Holandije ukazali su značaj rada Rezidualnog mehanizma za obezbeđivanje pravde žrtvama zločina i njihovim porodicama – kao i utvrđivanje istine o tome kako su stradali. Istakli su, međutim, kao i tužilac Bramerc, neprihvatljivost tolerisanja i slavljenja ratnih zločina.

Karel Van Usterom, predstavnik Holandije u Savetu bezbednosti, ukazao je na zabrinutost zbog sve lošije saradnje zemalja Zapadnog Balkana u oblasti ratnih zločina.

"Glorifikovanje ratnih zločinaca uz saglasnost, ili čak učešće nacionalnih vlast je uznemirujuće i zabrinjavajuće. Negiranje zločina u Srebrenici parlamentaraca Republike Srpske u Bosni i Hercegovini i vodećih političara u Srbiji je za svaki prekor. Pokazuje nepostojanje poštovanja za žrtve, porodice, kao i presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Čvrsto odbacujemo ideologiju diskriminacije, podela i mržnje", rekao je ambasador Holandije pri UN na sednici Saveta bezbednosti.

Državni zvaničnik Srbije koji je nedavno, sredinom novembra, iznosio stavove o Srebrenici bila je premijerka Srbije Ana Brnabić.

Ona je u intervjuu nemačkom Dojče veleu negirala da je Srebrenici počinjen genocid – istakavši da je reč o gnusnom zločinu. Takođe, činjenica da je tokom potonjeg beogradskog sajma knjiga promovisan takozvani ratni dnevnik haškog osuđenika Nebojše Pavkovića (koji služi zatvorski kaznu zbog zločina na Kosovu) našla se čak i u izveštaju tužioca Bramerca.

Ukazala je na to Nela Kuburović, ministarka pravde Srbije, koja je u izlaganju pred članovima Saveta bezbednosti, navela da ne vidi ništa sporno.

"To izveštaj o napretku ocenjuje kao veoma zabrinjavajuće. To se međutim ne može shvatiti kao glorifikacija samo jedne strane u ratu. Memoari su lična gledišta o događajima i prema članu 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Nije jasno kako su memoari isključivo osuđenika srpske nacionalnosti našli svoje mesto u izveštaju o napretku u saradnji sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom, a ne i oni učesnika rata sa drugih strana", rekla je Kuburović.

Ona je ocenila da je saradnja Srbije sa Mehanizmom, uprkos svemu, uspešna i da među dve strane nema otvorenih pitanja – za šta se nada da će biti notirano u narednom izveštaju.

Zasedanje Saveta bezbednosti i razmatranje izveštaja Međunarodnog rezidualnog mehanizma bila je i prilika za oproštaj aktuelnog predsedavajućeg Teodora Merona, koji će u januaru 2019. napustiti tu funkciju. On se u delu svog izlaganja osvrnuo na suđenja Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću – političkim i vojnim vođama Srba i u BiH.

"Očekuje se da žalbeni postupak u slučaju Karadžića bude završen u prvom kvartalu 2019. – malo kasnije nego što je prethodno najavljeno. Kada je reč o suđenju Mladiću okončanje se očekuje do kraja 2020", ukazao je Meron, koga će na mestu predsedavajućeg naslediti sudija Karmel Agius.

Rezidualni mehanizam je organ koji je zamenio u radu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i osnovao ga je Savet bezbednosti 2010. godine. Preuzeo je sve neokončane postupke koji se vode u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na područjima Ruande i bivše Jugoslavije.

Pročitajte:

Marković: Čekamo stav Srbije o Branki Milić, nema napretka

Duško Marković, premijer Crne Gore

Crnogorski premijer Duško Marković izjavio je da još nije stigao odgovor Ministarstva spoljnih poslova Srbije na zahtjev da nadležni državni organi Crne Gore uđu u Ambasadu Srbije, gdje se krije jedna od optuženih za pokušaj terorizma Branka Milić.

Kako je rekao u međuvremenu je bilo razgovora dvojice šefova diplomatija na marginama međunarodnih susreta.

"Nije napravljen neki napredak. Bićemo strpljivi i čekaćemo reakciju zvanične Srbije i u zavisnosti od te reakcije postupićemo u skladu sa našim interesima i zakonodavstvom", kazao je Marković novinarima u Danilovgradu.

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore tražilo je od ambasade Srbije u Podgorici da omogući ulazak nadležnih organa u prostorije tog diplomatskog predstavništva u kojima se nalazi Branka Milić, srpska državljanka koju Crna Gora optužuje za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora u toj zemlji, u oktobru 2016.

Viši sud u Podgorici naredio je izdavanje potjernice za Brankom Milić.

Nezadovoljna što je sud odbio njen zahtjev za izuzeće vještaka, Milić je 23. novembra napustila suđenje i pomoć tražila u ambasadi Srbije.

U međuvremenu je na suđenu za pokušaj terorizma specijalni tužilac Milivoje Katnić rekao da sumnja da je bjekstvo Milić organizovano.

Zbog toga su saslušani funkcioner i vozač Demokratskog fronta.

Karadžić zatražio da bude pušten na slobodu do pravosnažne presude

Radovan Karadžić

Za ratne zločine i genocid u prvom stepenu osuđeni bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je u utorak od sudskog Mehanizma u Hagu da ga pusti na privremenu slobodu do izricanja pravosnažne presude.

Na raspravi o stanju u postupku, Karadžić je kao razlog naveo to što je izricanje presude, koje je bilo planirano za ovaj mjesec, odloženo zbog promene u žalbenom veću.

Predsedavajući sudija Teodor (Theodor) Meron sam je sebe, ranije, izuzeo iz postupka, pošto je to tražila Karadžićeva odbrana, a zamenio ga je sudija Ivo Rosa.

Karadžićeva odbrana zatražila je danas i da, zbog te promene, žalbeno veće počne ispočetka većanje o presudi, iako je taj postupak prethodno ušao u završnu fazu.

Potvrđujući da će presuda Karadžiću biti izrečena iduće godine, sudija Van Johansen (Vagn Johanssen) pozvao je branioce da svoj zahtev izlože u pisanom podnesku, uz podsećanje da je većanje sudija o presudi, po pravilima suda, poverljivo.

Haški tribunal nepravosnažno je osudio Karadžića na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici, progona Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanja stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanja pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.

Karadžić je uložio žalbu, ali su to učinili i tužioci, koji traže da on bude osuđen i za genocid u još šest bosanskih opština.

Prvostepeno veće je Karadžića oslobodilo krivice po toj tački optužnice.

Vučić osudio uvrede i pretnje novinarima Studija B, Smajlović i Matiću

Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić osudio je danas ;uvrede i pretnje upućene novinarkama Studija B zbog izvešatavanja sa protesta opozicije u Beogradu, ali i uvrede na račun predsednika i članicu Komisije za istraživanje ubistava novinara Verana Matića i Ljiljane Smajlović i najavio da će država učiniti sve da zaštiti novinare i da sačuva njihovo pravo na profesionano dostojanstvo.

"Najoštrije osuđujem divljačke uvrede i pretnje na račun Ivane Vučićević i Barbare Životić, ali i brutalne napade na Ljilju Smajlović i Verana Matića. Država Srbija preduzeće sve mere, ne samo da fizički zaštiti novinare, već da sačuva i njihovo pravo na profesionalno dostojanstvo", napisao je Vučić na Twitteru.

Protest opozicije i građana u Beogradu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:34 0:00

Ilustrovana politika objavila je na naslovnoj strani poslednjeg broja fotomontažu na kojoj su Ljiljana Smajlović, Veran Matić, ali i ambasador SAD Kajl Skot. Matić je tim povodom saopštio da već mesec dana traje kampanja Ilustovane politike kojom se optuženi u slučaju ubistva Slavka Ćuruvije unapred proglašavaju nevinima, sa tvrdnjom da protiv njih nema dovoljno dokaza i zatražio od institucija da se tim povodomn oglase.

Novinarki Stidija B Barbari Životić upućene su oštre kritike ali i uvrede na društvenim mrežama zbog izvešatavanja sa subotnjeg protesta "Stop krvavim košuljama" u Beogradu.

Udruženje novinara Srbije osudilo je pretnje koje su joj upućene ističući da "izveštavanje kojim se krše profesionalne norme, ne može biti izgovor za pretnje fizičkim razračunavanjem i za lascivne uvrede na društvenim mrežama".

Rusi se, uključujući i Putina, oprostili od Aleksejeve

Predsjednik Rusije Vladimir Putin odaje počast Ljudmili Aleksejevoj

Rusi i mnogi drugi, kao i predsjednik Vladimir Putin, kojeg je neprekidno kritikovala oprostili su se u utorak od Ljudmile Aleksejeve najprominentnije ruske aktivistkinje za ljudska prava.

Aleksejava, koja je bila izazov i za sovjetske, ali i za ruske lidere decenijama umrla je u bolnici u Moskvi 8. decembra u 91. godini.

Na ceremoniji u Moskovskom novinarskom domu u utorak, kolege i strani zvaničnici odali su počast Aleksejevoj. Među njima i američki ambasador Jon Huntsman i Mihail Fedotov šef Ruskog savjeta za ljudska prava. Bio je prisutan i ruski opozicionar i antikorupcijski aktivista Aleksej Navaljni.

Mnogi od prisutnih su nosili crkvene trake na rukavu sa crnom linijom kao simbol žalosti.

Pojavio se i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je na otvoreni kovčeg položio cvijeće, a potom razgovarao sa porodicom Aleksejeve.

Uprkos tome što su na početku Putinove vlasti imali bliske kontakte, uključujući i to da ju je imenovao za savjetnika jednog od njegovih vijeća, Ljudmila Aleksejeva je bila vodeći kritičar Putina nakon što je započeo drugi rat u Čečeniji 1999. kao premijer, kao i zbog slabljenja demokratskih institucija.

Liberalni političar Grigirij Javlinski kaže da je Putinovo prisustvo bilo uzaludan gest.

"Da je iskren, predsjednik bi amnestirao sve političke zatvorenike (zatvorenog ukrajinskog režisera Olega) Sencova i druge. To bi bilo iskreno priznanje", napisao je Javlinski na Fejsbuku.

Lev Ponomarjov, jedan od vodećih aktivista za ljudska prava koji izdržava kaznu od 16 dana zatvora zbog organizovanja "ilegalnih skupova" preko interneta, nije mogao prisustvovati ceremoniji.

Opozicioni poslanici pozivaju na pripreme za drugi referendum o Brexitu

Baloni ispred britanskog parlamenta u Londonu u ponedjeljak, 10. decembar 2018.

Premijerka Theresa May, njena vlada i Evropska unija treba da počnu da planiraju drugi referendum o Brexitu zato što se parlament ne može usaglasiti o "sporazumu o razvodu" i glasače treba pitati da riješe ovu blokadu, saopštili su opozicioni zakonodavci.

Manje od četiri mjeseca prije nego što Velika Britanija prema planu treba da napusti EU, 29. marta 2018., Brexit je zapao u haos koji je u ponedjeljak doveo do odlaganja glasanja o sporazumu koji je premijerka May postigla sa Briselom, jer nije bilo neophodne većine da prođe.

May je danas na turneji po evropskim centrima u kojima traži dodatne garancije kojima bi mogla osigurati prihvatanje ugovora u parlamentu kod kuće.

Krajnji ishod Brexita je sada nesiguran, a mogući scenariji uključuju: da May na kraju dobije potvrdu u parlamentu, da premijerka ostane bez posla, da Britanija napusti blok bez sporazuma ili još jedan referendum, navodi Reuters.

"UK (Ujedinjeno kraljevstvo) je u sred ustavne krize, koja je bez paralele u modernoj istoriji" rekao je Ian Blackford, lider Škotske nacionalne partije (SNP) u Vestmisteru. "Izgleda da postoji veoma malo potencijala da se pronađe konsenzus."

May neprekidno ponavlja da su britanski parlamentarci suoči sa izborom potvrde njenog sporazuma ili izlaska bez dogovora ili povlačenje Brexita. Za sada nema naznaka da se vlada priprema sa drugo glasanje.

Lider Liberal demokrata Vince Cable je rekao da Vlada mora da pita Izbornu komisiju, nezavisno tijelo koje nadgleda referendume, da počnu da traže koje bi pitanje mogli postaviti kada bi se još jedno glasanje održalo.

Novo glasanje, prema Cableu mora pitati glasače da li žele Bexit sporazum ili da ostanu u EU. On je rekao da izlazak "bez sporazuma" ne bi trebalo da bude jedna od opcija.

"Pripremite se za ono što bi se moglo dogoditi prije nego za ono što bi željeli da se dogodi", rekao je on.

Ovakvi komentari prevladavaju u Zelenoj partiji, Velškoj nacionalnoj partiji, potom kod Margaret Backett iz Laburističke stranke, čak i kod Anne Soubry iz Konzervativne partije premijerke May.

Kladioničari nude gotovo jednake šanse za održavanje novog EU referenduma prije 2020.

Haradinaj: Mogerini ubila dijalog o normalizaciji

Ramuš Haradinaj, premijer Kosova

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je da je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku, Federika Mogerini "ubila dijalog" o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.

"Poremetila ga je, od dijaloga o normalizaciji ona je taj dijalog preusmerila u dijalog o teritoriji, granici, i razmeni, a što se na Balkanu podrazumeva šta to znači, dakle destabilizacija. Ona je realno prouzrokovala štetu našem regionu tako što je dopustila tu diskusiju, ali i što je imala smelosti da o tome i javno razgovara. To je za žaljenje. Nakon ovoliko velike investicije EU, da se dopusti ovako veliki poremećaj. Njen stav za mene je neprihvatljiv i, razume se, ne važi, barem za mene. Verujem da je tako i za veliki deo Kosova", kazao je Haradinaj na pres-konferenciji nakon zasedanja vlade u utorak.

To je bio njegov komentar povodom izjave Mogerini u ponedeljak, u kojoj nije isključila mogućnost razgraničenja između Srbije i Kosova, ali je istakla da moguća korekcija granica ne sme biti bazirana na etničkim linijama.

Na istoj konferenciji za novinare Haradinaj je takođe potvrdio da je njegova vlada identifikovala potencijalne dodatne mere koje može poduzeti protiv Srbije, a nakon one o stopostotnoj taksi na uvoz robe.

Dodao je da se one za sad neće uvesti, ali da je to moguće da se desi ukoliko Srbija nastavi sa svojom "agresijom", kao što je to radila u prošlosti.

U tom kontekstu, on je pomenuo zadržavanje poslanika Kosova iz Samostalne liberalne stranke, Slobodana Petrovića, na graničnom prelazu u Merdare tokom prethodnog vikenda. Petrović je jedini srpski poslanik koji ne pripada Srpskoj listi.

"To je praksa policijskih država, diktatorskih država", rekao je Haradinaj.

"Ukoliko Srbija nastavi sa agresivnim delovanjem, mi imamo listu mera koje su spremne za odluku", kazao je Haradinaj.

On je ponovio da mera Vlade Kosova od 100 odsto nije uperena protiv kosovskih Srba, već da se ona odnosi na Srbiju.

Dodao je da je Vlada Kosova zainteresovana da reši sva otvorena pitanja sa Srbijom, ali dodao da se pitanje takse može rešiti priznavanjem Kosova.

Komentarišući i pozive Specijalnog suda za ratne zločine sa sedištem u Hagu upućenim pojedinim bivšim komandantima OVK-a, Haradinaj je kazao da građani Kosova i borci slobode "nemaju čega da se plaše", ukoliko veruju sebi.

"Neka odu, neka odrade svoj posao, vrati će se. Ne vidim da je to neki kijamet", poručio je.

Priveden migrant iz Pakistana zbog optužbe za silovanje

Ilustracija

Policijskoj stanici u Bihaću u ponedjeljak je jedna 18-godišnja djevojka prijavila silovanje.

Pripadnici MUP-a Unsko-sanskog kantona (USK) uhapsili su migranta iz Pakistana čiji inicijali su A.D., zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanja.

"Ista je prijavila da je prije par dana na području grada Bihaća upoznala dva migranta koji su je odveli do, njoj nepoznatog stambenog objekta, gdje ju je jedan od migranata prvo fizički napao, udarivši je u predjelu glave, nakon čega je izvršio i spolni odnos sa istom", rekla je portparolka policije USK, Snežana Galić.

"Operativnim radom na terenu, istražitelj sektora Kriminalističke policije MUP-a Unsko-sanskog kantona identifikovali su lice koje se dovodi u vezu sa izvršenjem ovog krivičnog djela, a radi se o migrantu A.D., rođen 1995. godine iz Pakistana, koji je lišen slobode i nad njim je provedena kriminalistička istraga. Lice A.D. predan je na dalje postupanje tužiocu Tužilaštva Unsko-sanskog kantona", navela je portparolka policije.

Bivši komandant OVK Ljuštaku pozvan na razgovor u Hag 14. januara

Specijalizovano tužilaštvo Kosova za ratne zločine, sa sedištem u Hagu, pozvao je na intervju bivšeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), Samiju Ljuštakua 14. januara u Hagu.

To je na društvenoj mreži Fejsbuk potvrdio njegov advokat, Arianit Koci.

On je dodao da se radi o pozivu na intervju.

"Ljuštaku će se javiti dobrovoljno i spreman je da razjasni sve okolnosti koje Kancelarija specijalizovanog tužioca istražuje", dodao je on.

Pre Ljuštakua, poziv za intervju dobio je i bivši komandant OVK-a Rusem Mustafa - Remi, takođe za 14. januar.

Mediji na Kosovu su preneli da je još jedan broj osoba pozvan na razgovor.

Otkazane konsultacije u Predsjedništvu zbog Dodika i zastave

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik

Konsultacije koje su bile najavljene u zgradi Predsjedništva radi imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH su otkazane. Razlog za to je ponovo zastava, ali ovaj put Milorad Dodik je tražio da se iz sale gdje zasjeda Predsjedništvo i gdje su trebali biti održani sastanci, iznese zastava BiH, saznaje Klix.ba.

Novinarima i snimateljima koji su čekali početak sastanka rečeno je da je sastanak otkazan nakon što nije prihvaćeno da se pored zastave BiH nađe i zastava RS-a.

Kako saznajemo, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović nije pristao na taj Dodikov zahtjev koji je mimo zakona. Štaviše, Dodik se uopće nije ni pojavio u zgradi Predsjedništva BiH.

Za sutra je najavljena i sjednica Predsjedništva BiH i to prva zvanična, ali kako saznaje Klix.ba, Dodik je planirao da se sjednica održi videolinkom, gdje bi se on javio iz Istočnog Sarajeva, iz kabineta sa zastavom RS-a. Druga dva člana Predsjedništva neće pristati na tu opciju.

U zgradi Predsjedništva BiH je trebao biti održan sastanak članova Predsjedništva Milorada Dodika, Šefika Džaferovića i Željka Кomšića.

Ovim konsultacijama, koje bi se prevashodno trebale ticati imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, trebali su prisustvovati i članovi Кolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović, Borjana Кrišto i Denis Zvizdić.

Dodik je u više navrata napuštao sastanke u zgradi Predsjedništva BiH zbog činjenice da uz zastavu BiH nije istaknuta i zastava RS. Jedan od njih je i sastanak sa članovima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Ličnosti godine Timea čuvari medijskih sloboda

Uredništvo i novinari lista Capital Gazette

U tradicionalnom izboru za TIME-ovu ličnost godine fokus u 2018. stavljen je na više medijskih djelatnika - za ličnosti godine izabrani su čuvari (The Guardians) medijskih sloboda: u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2. oktobra ubijeni saudijski novinar Džamal Kašogi, zatvoreni novinari Reutersa u Mjanmaru zbog istraživanja zločina nad Rohindžama, Va Lone i Kjav Soe O, filipinska novinarka i kritičarka predsjednika Rodruga Dutertea, Maria Ressa izložena pritisku i brojnim sudskim tužbama, i Capital Gazette iz Anapolisa, medija u kojem je krajem juna naoružani napadač upao i ubio petoro zaposlenih.

Glavnu urednik TIME-a Edward Felsenthal je u obrazloženju ovogodišnjeg izbora za ličnosti godine naveo da se danas demokratija širom svijeta suočava sa svojom najvećom krizom decenijama unazad, da su njeni temelji podriveni i toksični iznutra, uz pomoć novih tehnologija koji osnažuju prastare impulse, trujući ih koktelom političara koji vladaju čeličnom pesnicom i slabim institucijama.

"Od Rusije do Rijada preko Silikonske doline, manipulacije i zloupotreba istine je zajednička nit u toliko mnogo ovogodišnjih glavnih vijesti, i podmukla i rastuća prijetnja slobodi", napisao je urednik TIMA-a.

Potom je podsjetio na prijetnje i napade kojima su bili izloženi brojni mediji širom svijeta.

"Ove godine mi prepoznajemo četvoro novinara i jednu medijsku organizaciju koji su platili užasnu cijenu da bi se suočili sa izazovom trenutka: Džamal Kašogi, Maria Ressa, Va Lone i Kjav Soe O i jedan medij Capital Gazeta iz Anapolisa. Oni su predstavnici šire borbe nebrojenih drugih širom svijeta ... koji su rizikovali sve da ispričaju priču", navodi se u obrazloženju i podsjeća da je do 10. decembra 52 novinara ubijeno u 2018. godini.

Članovi sindikata štrajkuju u 500 škola u Srbiji

Arhivski snimak sa ranijih protesta prosvetara

Direktorka Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS) Jasna Janković rekla je nakon današnjeg protesta repreezentativnih sindikata, održanom ispred Vlade Srbije, da članovi tog sindikata u prepodnevnoj smeni štrajkuju u preko 500 škola u Srbiji, skraćenjem časova na pola sata.

Ona je za agenciju Beta izjavila da su zahtevi prosvetаra isti već duže vreme, da trаže nаstаvаk pregovorа o plаtnim grupаmа i rаzredimа, povećаnje zаrаdа zа 14,67 odsto i početаk pregovorа o posebnom kolektivnom ugovoru koji ističe u mаrtu sledeće godine.

Janković je navela da je USPRS ove godine ističući te zateve štrajkovao tri puta ove godine i da "nemaju razloge da sa njima prestanu".

"Dolazimo do toga da nismo dovoljno poštovani. Sa Vladom (i nadležnim Ministarstvom) smo pregovarali mesecima, a nakon toga dogovori nisu ispunjeni. Time je sam socijalni dijalog u Srbiji doveden u pitanje", rekla je Janković.

Ustavni sud CG odbio žalbe Kneževića i Medojevića

Poslanici opzicionog Demokrtskog fronta Nebojša Medojević i Milan Knežević

Tročlano vijeće Ustavnog suda Crne Gore nije u utorak bilo saglasno o uvođenju privremene mjere na osnovu koje bi bilo obustavljeno izvršenje kazne zatvora za poslanike crnogorskog opozicionog Demokratskog fronta (DF) Milana Kneževića i Nebojšu Medojevića, tako da će se tome Sud izjasniti sjutra na plenarnoj sjednici.

Medojević je već u protvoru dok Knežević neprekidnim boravkom u parlamentu 12 dana izbjegava hapšenje.

Po zakonu, ako tročlano vijeće nije saglasno, odluku donosi Sud na plenarnoj sjednici.

Sudije izvjestioci Ustavnog suda Mevlida Muratović i Milorad Gogić predložili su Vijeću suda obustavu izvršenja kazne zatvora koju je Viši sud odredio poslanicima Demokratskog fronta Medojeviću i Kneževiću zbog odbijanja da svjedoče, nakon što su njihovi advokati podneli žalbu.

Ako Ustavni sud na plenarnoj sednici prihvati žalbu advokata, Medojević i Knežević će konačnu odluku o ustavnoj žalbi čekati na slobodi.

Ustavni sud nema jasan rok u kojem se mora izjasniti o ustavnoj žalbi na odluku da Medojević i Knežević budu zatvoreni.

Sjutra novi protest DF-a

Demokratski front (DF) organizovaće sjutra protest u Podgorici, a poslanici tog političko saveza pozvali su opoziciju da im se priduži i pokaže jedinstvo i solidarnost.

Jedan od lidera DF-a, Milan Knežević rekao je da će protest biti održan sjutra u 18 sati i pozvao kolege iz opozicije da im se pridruže.

“Da pokažemo jedinstvo i solidarnost, jer ovo su izazovi koji se tiču čitavog crnogorskog društva”, kazao je Knežević na konferenciji za novinare u parlamentu.

On je pozvao građane da se okupe sjutra veče “na velikom, mirnom i dostojanstvenom skupu koji će pokazati da postoji slobodna Crna Gora koja je spremna da se bori za slobodu govora, mišljenja”.

“Ovo se najmanje tiče Medojevića i mene, mi ćemo se sigurno odbraniti i izdržati sva iskušenja ali sjutra će na red doći novinari, pa obični građani. Ako sada ne postavimo granicu Crna Gora će klizinuti u diktaturu koja će ući na velika vrata”, rekao je Knežević.

Medojević je juče prebačen u bolnicu, iz zatvora gde je od 30. novembra, jer je na osnovu odluke Višeg suda kažnjen s ukupno četiri mjeseca zatvora zbog odbijanja da svjedoči u dva slučaja. Njegovi advokati tvrde da je on dao iskaz, ali da se to što je rekao nije svidjelo Specijalnom tužilaštvu koje je tražilo da se on uhapsi.

Viši sud je 3. decembra naložio da Medojević provede još dva mjeseca u zatvoru, jer je odbio da svjedoči u predmetu povodom njegovih tvrdnji iz maja prošle godine da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić učestvovao u ratnom zločinu kod Cavtata 1991. i 1992.

Tu kaznu, po zakonu Medojević, može izdržati tek pošto mu istekne prethodna, zbog koje je od 30. novembra u zatvoru, pošto je odbio da kaže ko je pripadnik Agencije za nacionalnu bezbednost koji mu je rekao da je tužilac Katnić od bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoiše uzeo 100.000 eura kako mu ne bi odredio pritvor u slučaju "Carine".

I u tom slučaju zatvor traje dok Medojević ne pristane da svjedoči, ili dok njegovo svjedočenje ne postane nepotrebno, ili dok se krivični postupak ne završi, a najduže dva mjeseca, računajući od dana i časa hapšenja.

Sud je zatvor odredio i njegovom kolegi Kneževiću koji je od 29. novembra neprekidno u zgradi Skupštine Crne Gore.

On je nekoliko puta ponovio da se neće dobrovoljno predati. Kneževiću prijeti zatvor zbog odbijanja da dostavi podatke o sudiji koji mu je navodno ponudio da mu za 10.000 eura ukine presudu zbog napada na policajaca 2015.

Crna Gore preduzela je sve mjere za slučaj priliva migranata

Ilustracija

Crna Gore preduzela je sve mjere za slučaj priliva migranata, a suočavanje sa migracionim izazovima zahtijeva tijesnu saradnju država, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova(MUP) je saopšteno da je Nuhodžić na konferenciji Ujedinjenih nacija o migracijama u Maroku, poručio da crnogorska Vlada radi na svim poljima, kako bi bolje regulisalam migracijske procese, naročito u smislu kontrolisanog ulaska na teritoriju države.

“Kao odgovorna država preuzela je sve mjere za eventualni prihvat migranata i izbjeglica u slučaju njihovog priliva, a u skladu sa svim međunarodnim standardima u ovoj oblasti“, rekao je Nuhodžić na Međuvladinoj konferenciji za usvajanje Globalnog kompakta za sigurne, uređene i regularne migracije.

Nuhodžić je ponovio da Crna Gora pozdravlja sinhronizovanu međunarodnu aktivnost odnosno definisanje Globalnog kompakta za sigurne, uređene i regularne migracije, što je jasan politički signal jedinstvenim aktivnostima i podijeljenoj odgovornosti zemalja porijekla, tranzita i destinacije za suočavanje sa ovim fenomenom.

Na marginama skupa ministar Nuhodžić razgovarao je sa ministrima unutrašnjih poslova Hrvatske Davorom Božinovićem i Turske Sulejmanom Sojluom o bilateralnim odnosima i jačanju saradnje na polju bezbjednosti i upravljanja migracijama.

Novo glasanje o Brexit sporazumu prije 21. januara

Britanski parlament će glasati o sporazumu koji je premijeka Theresa May postigla sa Briselom prije 21. januara, rekao je njen portparol u utorak.

Glasanje u britanskom parlamentu koje je trebalo da se održi kasnije danas, odgođeno je juče iznenada, a premijerka je najavila da će od Evropske unije tražiti dodatne garancije da bi obezbijedila da plan dobije podršku u britanskom parlamentu.

Evropski zvaničnici odbacili su ranije danas mogućnost da ponovo pregovaraju s britanskom premijerkom o dogovoru o Brexitu.

May danas kreće u operaciju spasavanja dogovora i posjetiće nekoliko zemlja kako bi tražila "uvjeravanja" za sporazum o razlazu koji bi mogla da ga provuče kroz britanski parlament.

Mediji: Makronov govor nije u potpunosti ubedio žute prsluke

Protesti žutih prsluka u centru Pariza

Novi ustupci koje je predsednik Francuske Emanuel Makron najavio u dugo očekivanom obraćanju naciji tek treba da ubedi pokret "žutih prsluka" koji danas nastavlja mobilizaciju dok se javnosti sve više pominje novi prostest u subotu, preneli su danas francuski mediji.

Mnogi Francuzi na društvenim mrežama kritikuju od jutros Makronovo obraćanje iz Jelisijeske palate, najpre što je snimljen govor a ne uživo, što oni smatraju nedostatkom poštovanja prema građanima. Oni postavljaju i pitanja kako će neki ustupci biti sprovedeni jer se i dalje "ne dira u novčanike bogataša".

Mediji različito reaguju, od lista Parizjen s naslovom "Ovog puta je odgovorio" do levičarskog Liberasijona koji ironično navodi: "Samo malo smo vas razumeli".

Makron, kojeg je gledalo 21 miliona ljudi, obećao je niz ustupaka kako bi smirio krizu "žutih prsluka", među kojima povećanje minimalne zarade od 2019. godine za 100 evra mesečno kao i razne olakšice za zaposlene i penzionere sa malim primanjima.

Mnogi stručnjaci smatraju da ma koliko Makronovi ustupci mogu biti jaki, takve mere nisu uspele da u potpunosti smire bes gradjana, koji su od 17. novembra mobilisani širom zemlje, a svake subote organizuju proteste u velikim gradovima.

Žuti prsluci navode da jesu vrata otvorena s vlastima ali da će nastaviti da se bore.

Opozicija je takođe bila medju prvima u reakcijama. Lider radikalne levice Žan-Lik Melanšon već je reagovao pozivom na nastavak protesta.

Predsednica ekstremne desnice Marin Le Pen je rekla da je dobro što Makron odustaje od nekih poreza, ali konstatovala da predsednik ne priznaje da narod osporova model koji on zagovara, a to su "divlja globalizacija, nelojalna konkurencija, široko rasprostranjena slobodna trgovina i masovna imigracija".

Predsednik sindikata CGT Loran Berže je rekao da Makron nije razumeo bes jer je ponudio kratkoročna rešenja.

Sa političke strane, premijer Eduar Filip će se danas obratiti parlamentu dok su razni ministri pozvani da u medijima odgovore na pitanja građana. Makron će danas imati sastanke s bankarskim i predstavnicima velikih preduzeća koje će zamoliti da učestvuju u zajedničkom naporu ka rešavanju krize, koja se smatra najvećom od njegovog dolaska na vlast u maju 2017. godine.

Human Rights Watch: Hrvatska ilegalno i nasilno vraća migrante u BiH

Migrantima se ukazuje pomoć nakon pokušaja prolaska iz BiH ka Hrvatskoj

Hrvatska policija vraća migrante nazad u Bosnu i Hercegovinu, u nekim slučajevima i nasilno, ne dajući im priliku zatražiti azil, objavila je u utorak organizacija Human Rights Watch (HRW).

Ta organizacija sa sjedištem u New Yorku razgovarala je s 20 ljudi, uključujući 11 glava obitelji i jednim dječakom bez pratnje, a oni su otkrili da ih je hrvatska policija deportirala u Bosnu i Hercegovinu bez procesuiranja njihovih slučajeva, nakon što ih je uhitila duboko u hrvatskom teritoriju, prenosi Hina.

Njih šesnaestero, među njima i žene i djeca, tvrde kako ih je policija tukla pendrecima i udarala, ukrala im novac i ukrala im ili uništila mobitele.

"Hrvatska ima obavezu zaštititi tražitelje azila i migrante", ističe Lydia Gall, istražiteljica HRW-a za Balkan i istočnu Europu. "Umjesto toga, hrvatska policija žestoko batina tražitelje azila i vraća ih prema granici".

Svih 20 ispitanika tvrdi da su ih pritvorili ljudi koji su se identificirali kao hrvatska policajci ili su nosili takve odore. Sedamnaestero je dalo dosljedne opise policijskih kombija kojima su prevedeni do granice. Jedna majka i kći su se vozili u policijskom automobilu. Dvoje je reklo da je policija pucala u zrak, a petero da su policajci bili maskirani.

Ko tuče migrante?
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:22 0:00

Ovi izvještaju pridružuju se sve većem broju dokaza o zloupotrebi hrvatske policije na granicama, zaključuje HRW. Ta organizacija osnovana 1978. u prosincu 2016. dokumentirala je, kako navodi, slična zlostavljanja hrvatskih policajaca na granici sa Srbijom. Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u kolovozu ove godine objavio je kako je primio informacije da je Hrvatska od početka godine u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu vratila 2.500 migranata, ponekad nasilno i uz krađu njhove imovine.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u rujnu, odgovarajući na poziv povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava da istraži te optužbe, odbacio da je došlo do zloupotreba, te je doveo u pitanje izvore tih informacija, piše HRW.

Policija u Donjem Lapcu, na granici s BiH, odbila je hrvatskoj pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović omogućiti pristup policijskim zapisnicima o tretmanu prema migrantima i poručila joj da je djelovala u skladu sa zakonom, dodaje organizacija.

Vraćanje tražitelja azila preko granice bez razmatranja njihovih slučajeva protivno je zakonu o azilu Europske unije, Povelje EU o temeljnim pravima i UN-ovoj Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, naglašava HRW.

Evropski zvaničnici odbijaju nove pregovore o Brexitu

Ilustrativna fotografija

Evropski zvaničnici odbacili su danas mogućnost da ponovo pregovaraju s britanskom premijerkom Terezom Mej o dogovoru o Brexitu, pošto je prethodni dogovor naišao na protivljenje u Velikoj Britaniji.

Mej će danas krenula u operaciju spasavanja dogovora i posetiće nekoliko zemlja kako bi tražila "uveravanja" za sporazum o razlazu koji bi mogla da ga provuče kroz britanski parlament.

Ona je u ponedeljak povukla sporazum s glasanja u britanskom donjem domu, pošto je bilo jasno da nema većinu.

Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker odbacio je nove pregovore o sporazumu o razlazu s Velikom Britanijom, ali je rekao da bi elementi dogovora o Brexitu mogli biti razjašnjeni, preneo je Asošiejted pres.

U obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu, Junker je rekao da "nema prostora za ponovno pregovaranje" o sporazumu o razlazu, ali da ima prostora za dalja razjašenjenja i interpretacije. Junker, koji će se večeras sastati s Terezom Mej, rekao je da je postignut dogovor "najbolji moguć" i "jedini moguć".

Zamenik ministra spoljnih poslova Nemačke Mihael Rot rekao je da britanska premijerka neće dobiti garancije za nove pregovore o dogovoru o razlazu kad bude razgovarala s kancelarkom Angelom Merkel. On je dodao da su glavni pregovarači u Briselu, a ne u Berlinu. Rot je na pitanje novinara u Briselu šta Mej može očekivati od današanjeg sastanka s Merkel, rekao da se nada da će medjusobno čestitati Božić i poželeti zdravlje i sve najbolje u novoj godini.

"Dobro je međusobno razgovarati, ali svakako neće biti nikakvog obećanja da ćemo sada otvoriti pitanje i ponovo pregovarati", rekao je Rot.

Danski ministar spoljnih poslova Anders Samuelsen rekao je da bi zemlje EU mogle biti spremne da razjasne delove dogovora o razlazu s Velikom Britanijom, ali da nisu spremne za velike promene. Samulesen je novinarima u Briselu rekao da "uvek postoji politička opcija za razjašnjenje ako je to potrebno". On je dodao da se ne postavlja pitanje potpuno novih pregovora. Šef danske diplomatije je odbio da komentariše da li bi EU bila spremna za nacrt dodatne političke deklaracije koja bi pomogla da sporazum prodje parlament u Londonu.

Iran potvrdio da je sproveo raketnu probu

Ilustrativna fotografija

Iran je danas potvrdio da je "nedavno" sproveo raketnu probu, javila je agencija Fars, više od nedelju dana pošto su Vašington, London i Pariz osudili ove aktivnosti Teherana.

"Nastavljamo testiranje raketa i nedavna proba bila je važan test", rekao je general Amirali Hadžizadeh, komandant vazduhoplovnih snaga Iranske revolucionarne garde.

SAD su prošlog vikenda saopštile da je Iran sproveo probu "balističke rakete srednjeg dometa koja može da nosi nekoliko bojevih glava i da pogodi nekoliko područja u Evropi i Bliskom istoku".

Američke vlasti pozvale su Evropsku uniju da uvede sankcije na iranski program balističkih raketa za koji smatra da predstavlja "rastuću i ozbiljnu pretnju"

Avganistan: Najmanje četvoro mrtvih u samoubilačkom napadu

Ilustrativna fotografija

Najmanje četiri pripadnika avganistanskih snaga bezbednosti ubijena su jutros u samoubilačkom napadu u predgrađu Kabula, saopšili su avganistanski zvaničnici, prenosi AP.

U napadu je, kako je saopšteno, ranjeno šest osoba. Za sada niko nije preuzeo odgovornost.

U napadu na policijski punkt kasno sinoć u provinciji Kandahar ubijeno je osam pripadnika policije. Talibani kontrolišu polovinu teritorije Avganistana. Pripadnici snaga bezbednosti su dnevno na meti napada talibana.

Mej se sastaje sa liderima EU kako bi spasila sporazum o Bregzitu

Tereza Mej

Premijerka Velike Britanije Tereza Mej susrešće se sa evropskim liderima i zvaničnicima Evropske unije radi razgovora u cilju spašavanja njenog sporazuma o Bregzitu, prenosi BBC.

Ona će razgovarati sa holandskim premijerom Markom Ruteom i nemačkom kancelarkom Angelom Merkel nakon odloženog glasanja o sporazumu u britanskom parlamentu. Premijerka Velike Britanije izjavila je da joj je potrebna "daljnja garancija" u vezi s planom granice u Severnoj Irskoj kako bi dobila podršku poslanika.

Predsedavajući Evropskog saveta Donald Tusk insistirao je ranije na tome da EU neće naknadno "pregovarati", ali je rekao da će lideri raspravljati o tome kako pomoći i "olakšati ratifikaciju sporazuma Velike Britanije".

Dogovor o Bregzitu "u potpunosti i bez sumnje je najbolja stvar oko koje se sa Evropskom unijom može pregovarati", rekla je Mej juče u vanrednom obraćanju parlamentarcima.

Najava premijerkinog obraćanja je usledila pošto je održala sastanak kabineta o sledećim koracima u vezi s Bregzitom.

Prethodno je Mej naglo odlučila da odloži glasanje o dogovoru o Bregzitu koji je u novembru postigla sa Briselom.

Ministrima je rekla da se vraća u Brisel kako bi osigurala pravno-obavezujuće garancije da Britanija neće biti zarobljena u zaštitnoj meri (backstop) na granici Severne Irske u nedogled.

Ona je podsetila da "backstop" sistem predstavlja neophodnu garanciju narodu Severne Irske, te da ne postoji sporazum koji ne uključuje "backstop".

Mej je pozvala poslanike da saslušaju Severnu Irsku koja ne želi tvrdu granicu.

"Ljudi u Sjevernoj Irskoj ne žele da se vrate tvrdoj granici i ako ovaj parlament želi da sačuva našu uniju onda oni moraju da saslušaju te ljude, jer će naša unija nastaviti da postoji samo sa njihovim pristankom", rekla je May.

Irska granica je bila jedna od ključnih zamjernih poslanika tokom rasprave u parlamentu.

Istraživanje: Evropski Jevreji ponovo u strahu, razmišljaju o emigraciji

Ilustracija

Mnogi Jevreji u Evropi kriju svoju religiju, a jedan od njih tri razmišlja o emigraciji sa evropskog tla, nakon rasta antisemitizma u zemljama Evropske unije, pokazalo je istraživanje jedne EU agencije za ljudska prava.

Anketa provedena među skoro 16.400 Jevereja iz 12 država koje su dom za 96 posto Jevreja u EU, pokazala je da devet od 10 osjeća da je anti-semitizam u porastu u posljednjih pet godina, navodi agencija EU za fundamentalna prava (FRA) čije je sjedište u Beču.

Najnesigurnije se osjećaju Jevreji u Francuskoj, potom Poljskoj, Beligiji i Njemačkoj, pokazala je studija koja je u ponedjeljak predstavljena u Briselu.

Više od 25 posto ispitanih je navelo da su namjanje jednom bli izloženi uznemiravanju u protekloj godini.

Oko 40 odsto ispitanih se plaši da bi mogli postati žrtve fizičkog nasilja zato što su Jevreji, a tri posto njih je navelo da su imali iskustvo zločina iz mržnje u proteklih pet godina.

Studija je pokazala i da je jedan od deset ispitanih rekao da se osjećao diskriminisanim na polju zapošljavanja, obrazovanja, stanovanja ili zdravstvene zaštite.

Zvaničnici EU su pozvali vlasti da preduzmu ozbiljnije korake u borbi protiv mržnje i antisemitizma uključujući i komemoracijom istorije holokausta u kojem su naciti ubili najmanje 6 miliona evropskih Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

"Nema Evrope, ako se Jevreji ne osjećaju sigurno u Evropi" rekao je potpredsjednik Evropske komisije Frans Timmermans novinarima u Briselu.

"Jevreji se ne osjećaju sigurnim u Evropi i to je alarmantno," rekla je evropska komesarka pravde Vera Jurova.

Mađarski premijer Vikitor Orban i lider britanskih laburista Jeremy Corbin među najprominentnijim su evropskim političarima koji se suočavaju sa optužbama za antisemitizam od strane lidera jevrejskih zajednica.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG