Specijalizirano tijelo Vijeća Europe – Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) - u svom izvješću za razdoblje od 2013. do 2017. godine pohvaljuje napredak koji je Hrvatska postigla, ali upozorava na niz neriješenih problema – među ostalima i na eskaliranje rasističkog govora mržnje prema manjinama – Srbima, LGBT i Romima.
Izvješće analizira zakonski okvir, rasistički i homo, odnosno transfobni govor mržnje, nasilje i politike integracije, i pohvaljuje pojačanu zaštitu od govora mržnje izmjenama Kaznenog zakona. Međutim, ono upozorava da je tom razdoblju uočena eskalacija rasističkog govora mržnje u javnom diskursu:
„Glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. U lokalnim medijima i na internetu, uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu imovinu. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima", kaže se među ostalim u sažetku izvješća.
„Odgovor vlasti ne može se smatrati u cijelosti odgovarajućim“, navodi se u izvješću, jer se često incidente ne kažnjava kazneno nego prekršajno, a vlasti rijetko javno osuđuju govor mržnje. Također, strategije integracije Roma nisu u potpunosti primijenjene, a LGBT osobe i dalje su izložene predrasudama i diskriminaciji.
ECRI donosi i niz preporuka među kojima ističe obavezno obrazovanje o ljudskim pravima, jednakosti i zabrani diskriminacije u građanskom obrazovanju u školama i jasniju evaluaciju strategije integracije Roma i osiguravanje dodatnih sredstava za njeno provođenje.
Predsjednik državnog Savjeta za nacionalne manjine iz redova židovske manjine Aleksandar Tolnauer u izjavi za Radio Slobodna Europa kaže kako govoru mržnje na portalima čak nije posvećeno toliko prostora koje su zaslužili - od antisemitskog portala „Istinom protiv laži“ do govora mržnje prema Srbima na desničarskim portalima - dok su Romi „dobro prošli“ jer se njihove probleme samo ignorira..
„Svi govore o javnoj televiziji, a ne govori se o silnom broju privatnih televizija na kojima idu programi koji bi u Europi – uz čitavu tu europsku demokratičnost i širinu bili zabranjeni, poput emisija koje uređuje i vodi Velimir Bujanec, emisija na Vinkovačkoj ili Slavonskoj televiziji. To su huškačke emisije pune povijesnih neistina. To su stvari na koje se mora obratiti pažnja, ali to je velik posao za čitavo društvo.“
A što se javne televizije tiče, Tolnauer kaže kako se na razgovore i sučeljavanja oko aktualne inicijative klerikalne desnice da se manjinskim zastupnicima u Saboru smanje broj i ovlasti, nikada nije pozvalo nekoga od brojnih eksperata iz manjinske zajednice koji o toj inicijativi i iskustvima manjinske zastupljenosti u Europi mogu govoriti kompetentno i stručno.
On kao pozitivno ističe i da ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić najavljuje da će Hrvatska, koja 18. svibnja preuzima šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europe kao prioritete istaći upravo stvari koje se kritizira u ovome izviješću.
Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije kaže da je izvješće prepoznalo bitne probleme, a posebno ističe njihovo naglašavanje štetnosti govora mržnje u javnom prostoru i potrebu da političari osude govor mržnje.
„To je posebno važno u kontekstu činjenice da su u Hrvatskoj unazad tri godine održani dvaput parlamentarni, a jednom lokalni izbori, i u predizbornim kampanjama moglo se od političara čuti mnogo takvih diskreditirajućih i diskriminatornih izjava.“
Ona pozdravlja donesene preporuke o obrazovanju za ljudska prava i programima integracije Roma.
„U situaciji kada postoje konkretne povrede manjinskih prava, mi smatramo da je vrlo bitno uvesti takve sadržaje u nastavu, kako bi se prevenirao rasistički, netolerantan i diskriminatoran govor mržnje i veličanje ustaškog režima. Kada govorimo o Romima, i dalje je prisutan vrlo visok stupanj njihove socijalne isključenosti, a posebice učenika koji odustaju od školovanja, i vidi se da je vrlo nizak stupanj pristupa stanovništvu kod romskog stanovništva. Zbog toga su vrlo važne preporuke koje se daju u smjeru boljeg praćenja programa mjera i njihovog izdašnijeg financiranja.“
Izvješće navodi kako su u četverogodišnjem razdoblju uočeni i brojni drugi pozitivni pomaci – organizirani su tečajevi za izobrazbu policijskih službenika, državnih odvjetnika i sudaca o suzbijanju rasne diskriminacije, uključujući rasističko i homo/transfobno nasilje, poboljšan je zakonski okvir za stambeno zbrinjavanje Srba povratnika, donošenjem Zakona o životnom partnerstvu poboljšan je položaj LGBT osoba, poboljšan je položaj azilanata i donesene dodatne mjere za poboljšanje položaja Roma.
Facebook Forum