Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kritike hrvatskoj predsjednici zbog Argentine i ustaštva


Hrvatska je predsjednica priopćila kako je „ponosna na sve generacije Hrvata koji su stigli u Argentinu“

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odbija kritike iz opozicije i Centra Simon Wiesenthal nakon svoje izjave u Argentini da su „mnogi Hrvati nakon Drugog svjetskog rata u Argentini našli prostor slobode“. Dok kritičari podsjećaju da je upravo tada u Argentinu stiglo mnogo ustaških emigranata, ona odgovara da samo zlonamjerni u njenim riječima mogu naći veličanje totalitarnog režima.

"Takva izjava je obično prikrivanje jezivih zločina ustaškog režima u NDH i strašna uvreda žrtvama, njihovim obiteljima i onima koji su se borili protiv njega,“ komentirao je direktor jeruzalemskog ureda Centra Simon Wiesenthal Efraim Zuroff priopćenje hrvatske predsjednice sa drugog dana svoje posjete Argentini.

Naime, nakon susreta sa predstavnicima hrvatske iseljeničke zajednice u Buenos Airesu, i nakon što je njezin domaćin Tomislav Frković, inače unuk ustaškog ministra, u svom govoru zatražio da se ZAVNOH makne iz hrvatskog ustava, hrvatska je predsjednica priopćila kako je „ponosna na sve generacije Hrvata koji su stigli u Argentinu“, i da su „nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine“. Podsjetimo, među onima koji su nakon 1945. došli u Argentinu bili su Ante Pavelić, glavni organizator etničkog čišćenja u prve dvije godine NDH Eugen Dido Kvaternik i jedan od zapovjednika Jasenovca Dinko Šakić.

Zuroff nije bio prvi – predsjednicu su prozvali iz opozicije, dobrog dijela medija, sa društvenih mreža…

„Ova predsjedničina izjava nije nikakav izuzetak, jer je ona tipičan član i tipičan birač HDZ-a“, kaže za Radio Slobodna Europa povjesničar Hrvoje Klasić.

„Ona je tipičan predstavnik onoga što je započeto devedesetih godina, kada se na potpuno pogrešan način pokušavalo i izjednačiti i pomiriti komunizam i fašizam, sinove ustaša i sinove partizana. I onda smo dobili jedan pokret koji u sebi sadrži sve to skupa i ljude koji ipak malo više – čini mi se – cijene ustaški period nego onaj partizanski, ali koji nisu, ne mogu reći da su ustaše“, dodaje.

Mislim da se radi o osobi koja je naprosto inkompetentna, dakle nesposobna za suvisao javni nastup: Žarko Puhovski
Mislim da se radi o osobi koja je naprosto inkompetentna, dakle nesposobna za suvisao javni nastup: Žarko Puhovski

Sveučilišni profesor Žarko Puhovski užasnut je količinom neznanja kojeg je predsjednica pokazala o Argentini, a njenu izjavu o „prostoru slobode“ za emigrante nakon 1945. objašnjava njezinom dezorijentiranošću, odnosno – Freudovim riječima - nedostatkom kontrole nad realnošću:

„S time da se njoj realnost pojavljuje samo u suženoj varijanti onih koji su u tom trenutku pred njom. I ona se tako ponaša, a gubi iz vida neki širi kontekst, a to je upravo ono što bi se od državnika ili državnice očekivalo. I zato mislim da se radi o osobi koja je naprosto inkompetentna, dakle nesposobna za suvisao javni nastup, mnogo prije nego – kako to ovi zadrti antifašisti sebi žele projicirati – da ispod suknje čuva fašistička obilježja ili simpatije za ustaše.“

Predsjednica je napade odbila – Zuroffa je optužila da opetovano želi Hrvatima nametnuti stigmu kolektivne krivice, a da se njen stav oko NDH zna. Domaćim kritičarima je dodala i da njene izjave nikako nisu u suprotnosti sa više puta izrečenim stavovima o doprinosu antifašizma u stvaranju hrvatske države.

I druge reakcije u Hrvatskoj su podijeljene – dok neki oštro osuđuju predsjednicu zbog u najmanju ruku nejasne izjave, drugi kažu kako tu nema neke ideologije, nego da ona svoje izjave redovito prilagođava onome što bi njeni trenutačni sugovornici željeli čuti.

Možda je najbolje poentirao socijaldemokratski zastupnik Arsen Bauk u Saboru, kada je podsjetio da su nakon Drugog svjetskog rata u Argentinu izbjegli i mnogi nacisti poput Eichmanna i Mengelea, i retorički zapitao – što bi bilo da je Angela Merkel tijekom posjete Argentini rekla da su mnogi Nijemci nakon Drugog svjetskog rata u Argentini „našli prostor slobode“? On predlaže i odgovor:

„Da je to izjavila Angela Merkel, u Njemačkoj bi vjerojatno vladala rasprava o tome - hoće li je nakon povratka u Njemačku smjestiti u zatvor, ili u neku drugu ustanovu?“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG