Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Da li je BiH zaista sekularna država?


Panorama Sarajeva

Pravo na slobodno vrijeme za obavljanje džuma - namaza, iftara, sehura, slobodno vrijeme za obavljanje hadža, izbor prehrane, odijevanja i izgleda - suštinski su dijelovi Ugovora koje Bosna i Hercegovina nije potpisala sa Islamskom zajednicom Bosne i Hercegovine.

Ovome se protive dvojica članova bh. Predsjedništva - Dragan Čović i Mladen Ivanić.

I dok je Čović izjavio kako je ovo za njega političko pitanje, Ivanić je objasnio da se protivi zbog toga što tekst ugovora nije identičan onome koji je potpisan sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Vatikanom.

„U ovom sporazumu postoji jako puno forumulacija, pogotovo u orginalnom tekstu, koje su neprihvatljive. Od toga da se garantuje pravo na džumu, a vjernicima hrišćanske vjeroispovijesti, pravoslavne i katoličke, se ne garantuje pravo na liturgiju“, poručio je prije nekoliko dana član bh. Predsjedništva Mladen Ivanić.

No, u Islamskoj vjerskoj zajednici za Radio Slobodna Evropa kažu kako je nemoguće da se izjednače prava tri vjerospovijesti, s obzirom na činjenicu kako vjernici pravoslavci i katolici molitvu obavljaju nedjeljom, za razliku od muslimana vjernika kojima je petak dan određen za molitvu.

Mensur Karadža, sekretar Rijaseta Islamske zajednice BiH navodi i da ova institucija nikada do sada nije dobila zvanične razloge odbijanja Ugovora, odnosno šta je to što smeta Predsjedništvu Bosne i Hercegovine zbog čega ga ne usvaja.

„Dakle, praktički, riječ je o aktu jednog državnog organa, odnosno izvršne vlasti na nivou države koji ga upućuje u dalju proceduru i nemamo povratne informacije o tome. Nikada nije bio na dnevnom redu, nikada se o njemu nije meritorno raspravilo da bi se znalo koje su to primjedbe članova Predsjedništva. Mi smo svoj dio posla, u smislu pregovaranja, završili sa Vijećem ministara“, navodi Karadža.

Posljednji pokušaj stavljanja na dnevni red Ugovora sa Islamskom zajednicom desio se prije šest dana, kada je predsjedavajući Predsjedništva Bakir Izetbegović, bez ranije najave, pokušao ovu tačku uvrstiti u dnevni red.

Nakon što njegov prijedlog nije prihvaćen, Izetbegović je za to optužio Dragana Čovića, tvrdeći kako on uslovljava potpisivanje Ugovora rješavanjem drugih pitanja, kao što je izmjena Izbornog zakona.

„Ako imate sa katoličkom i pravoslavnom crkvom ugovore već deset godina, nemojte staviti u ladicu sa Islamskom zajednicom i reći - vi ćete pričekati dok Hrvati neke stvari ne riješe“, rekao je Izetbegović.

Na Izetbegovićevu stranu se stavlja i profesor na Fakultetu islamskih nauka Dževad Hodžić. On za RSE kaže kako se radi o politizaciji cijelog slučaja, navodeći kako sve ono što se zamjera stavkama ugovora, kao što je odlazak na džuma namaz, je pojašnjeno time da vjernik ne može ići na obavljanje molitve ukoliko to ugrožava sigurnost, radni proces i sl.

No, ono što je izvjesno jeste da u razvijenim zemljama svijeta zakon ne poznaje odredbe u kojima muslimanski vjernici mogu petkom izlaziti na džuma namaz, zbog čega se nameće pitanje - da li su sa tom činjenicom upoznati oni koji su na ugovoru radili, što je slučaj sa profesorom Hodžićem.

On o tome kaže: „Pa, poznaju slične, ne doslovno ovakve odredbe. Mi smo polazili od toga da se time što neko može iskoristiti pravo na osnovu Ugovora o radu u Federaciji BiH, da u jednoj sedmici svaki radnik ima pravo na sat pauze koju može koristiti za džumu.“

Ugovor sa Islamskom zajednicom koji nije potpisan, ali i dva ugovora koja su potpisana sa pravoslavnom i katoličkom crkvom, kako ističe profesor na banjalučkom univerzitetu Ivan Šijaković vjerovatno predstavljaju presedan u svijetu.

Profesor Šijaković, naime, kaže da niti jedna država ne potpisuje ugovore sa vjerskim zajednicama, posebno ako je sekularna, kakvom se Bosna i Hercegovina predstavlja.

„To pokazuje da država ni u kom slučaju nije sekularna, odnosno da nije odvojena od crkve. Ako vi možete zahtevati tako nešto, onda znači da ste vi jednaki kao sindikat, kao bilo koja druga organizacija, pa se ne može govoriti o sekularnoj državi. Dvostruko je to neprijatna situacija, posebno za građane, jer šta će građani koji pripadaju drugim konfesijama ili oni koji su ateisti i nemaju tu vrstu identiteta, faktički njihova prava će biti ugrožena.

Postoji opasnost da već sutra takvi ljudi budu obeleženi, kao oni koji ne pripadaju verskoj zajednici i prema njima će se zahtevati od strane verskih zajednica neka druga vrsta odnosa. Tako da mislim da je to demonstracija teološke strukture koja je nadjačala državnu strukturu, formirajući različite oblike pritiska na nju, tako da ona više nije samostalna, i ona je to samo formalno, zato što je to međunarodna zajednica nametnula, da se napiše u Ustavu da je država sekularna, a ona to u suštini, u Bosni i Hercegovini nigde nije“, zaključuje profesor Šijaković.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG