Dostupni linkovi

Predsednici Izraela i Poljske u Maršu živih u Aušvicu


Predsednik Izraela Reuven Rivlin i Poljske Andžej Duda predvode danas zajedno u nekadašnjem nemačkom logoru smrti Aušvic Birkenau na jugu Poljske Marš živih, tokom kojeg 10.000 mladih Izraelaca i njihovih poljskih vršnjaka svake godine u tišini odaje poštu za šest miliona žrtava Holokausta.

"Poljska je bila kolevka jevrejske kulture, ali nažalost postala je i najveće jevrejskog groblje na svetu", kazao je nakon susreta sa Dudom, pred početak Marša Rivlin.

Poljski predsednik rekao je da su njih dvojica tu u Aušvicu da po 30. put kažu sa tog mesta jezive tragedije svetu "nikada više".

"Da kažemo, da viknemo: pogledajte do čega sve može da dovede antisemitizam, do čega može da dovede ksenofobija i rasizam", kazao je novinarima Duda.

Današnji susret Rivlina i Dude je prvi na tako visokom nivou otkako je izbio žestok spor između Poljske i Izraela povodom izmena Zakona o Institutu pamćenja naroda po kojima sa tri godine zatvora može kao kleveta Poljske i Poljaka da se kazni svako ko pripiše Poljskoj kao državi i Poljacima kao narodu saučesništvo u zločinima nemačkih okupatora, pa i tokom Holokausta.

U Izraelu je taj novi paragraf, apsurdno netaktično usvojen uoči Međunarodnog dana sećanja na žrtve holokausta 27. januara, protumačen kao pokušaj poljskih vlasti da se zataška da je bilo i onih Poljaka, koji za razliku od drugih nisu sakrivali Jevreje i pomagali im, već su ih ucenjivali, tražili novac da ih ne izruče Nemcima, predavali Gestapu ili i sami ubijali kako bi se dočepali njihove imovine, za šta u poljskom jeziku postoji čak poseban izraz "šmalcovnjik".

Izrael i SAD oštro su tražili ukidanje tih izmena u strahu da bi kazne zatvora ućutkale i svedočenja Jevreja koji su preživeli Holokaust.

"Nikada nije bila namera poljskih političara da stvore zakon da blokiramo svedočenja Jevreja o Holokaustu. Želeli smo da branimo istorijsku istinu i tamo gde je ona mučna. U vreme Drugog svetska rata ljudi su se ponašali različito. Bili su oni koji zavređuju osudu, čije ponašanje je neprihvatljivo. Ali bilo je i onih hvale vrednih", kazao je danas poljski predsednik.

Andžej Duda podsetio je da je uputio potpisane izmene zakona Ustavnom sudu da se razveju sumnje i bojazni Izraela i SAD ali pre svega preživelih žrtava Holokausta a takođe i na to da su u Poljskoj nemački okupatori za pomoć Jevrejima pretili smrtnom kaznom.

"Od strane poljske države nikada nije bilo sistemskog, institucionalizovanog neprijateljstva prema Jevrejima", naglasio je predsednik Duda.

Marš živih, oko 10.000 mladih u jaknama i odeći i sa šalovima u beloj i plavoj boji, nacionalnim bojama Izraela sa izraelskim zastavama kreće na čelu sa predsednicima dve zemlje od kapije bivšeg logora Aušvic Birkenau, ispod ciničnog nacističkog napisa "Rad oslobađa" na tri kilometra dug pohod logorom, do Spomenika žrtvama na mestu gde su ostaci gasnih komora.

Marš živih u Aušvicu od 1988. godine na Jom ha-Šoa, izraelski dan sećanja na Holokaust i njegove žrtve organizuje Izrael u saradnji sa Poljskom kao lekciju istorije za mlade Jevreje iz Izraela i drugih zemalja kada se sreću sa poljskim vršnjacima i obilaze koncentracione logore koje je u Poljskoj da zatre evropske Jevreje izgradila Hitlerova Nemačka.

Mladi Jevreji sreću se i sa preživelim logorašima i Poljacima kojima je Izrael odao priznanje pravedni među narodima sveta za to što su tokom Drugog svetskog rata spasavali progonjene Jevreje.

Do sada je u nemim povorkama pored baraka, Zida smrti, bodljikave žice i ruina gasnih komora u logoru Aušvic Birkenau prošlo ukupno 260.000 mladih.

U nacističkom nemačkom logoru Aušvic Birkenau pobijeno je i stradalo tokom Drugog svetskog rata 1,1 miliona ljudi, mahom Jevreja, ali i Roma i Sinti, sovjetskih vojnih zarobljenika, Poljaka i pripadnika drugih naroda Evrope.

XS
SM
MD
LG