Šta će crnogorske birače opredjeljivati kada 15. aprila budu glasali na izborima za novog predsjednika Crne Gore?
„Glasaću sa program koji će nam obezbijediti bolji život, veću platu, bolje uslove rada“, odgovara penzioner Nikola Matović iz Podgorice.
„Opredijeliću se najviše prema ličnosti kandidata“, poručuje Ivana Vukčević.
„Biće mi teško jer na žalost nemamo puno kvalitetnih kandidata i to je najveći problem“, primjećuje Žana Nikolić.
A šta o faktorima na osnovu kojih se crnogorski birači odlučuju koga će da glasaju kažu stručnjaci za istraživanja javnog mnjenja?
Glasanje za predsjednika Crne Gore značajno se razlikuje od glasanja na parlamentarnim izborima jer se birači opredjeljuju na osnovu afiniteta prema određenoj ličnosti, kaže za Radio Slobodna Evropa poznati metodolog Miloš Bešić.
„Dakle, drugačije je kada se glasa na parlamentarnim izborima za partiju i kada se direktno opredjeljujete za pojedinca. Kada se opredjeljujete za pojedinca prosto glasate za nekoga imenom i prezimenom, što bitno pojačava tu neku ličnu komponentu i odnos prema ličnosti. Tačno je, takođe da ličnosti nerijetko, da ne kažem veoma često jesu ekspozitura određenih partija ali ipak su pojedinci za koje glasate imenom i prezimenom. To pravi jednu značajnu razliku kada je riječ o opredjeljenju birača“", objašnjava Bešić.
I u Centru za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) smatraju da crnogorskog birača, kada su predsjednički izbori u pitanju najviše opredjeljuje ličnost, ali i to iz koje partije dolazi.
No, kako za RSE ističe izvršna direktorka CEDEMa Milena Bešić, od izbora do izbora se potvrđuje da se radi o kombinaciji više faktora koji određuju kako će birači glasati:
„Svakako da je u Crnoj Gori i dalje bitno ideološko opredjeljenje kao jedan od faktora, ali tu su i lični interesi. Znamo da je klijentelizam u Crnoj Gori veoma izražen. Tu utiču u nekoj mjeri i kampanja i faktor sredine, okruženja. U zavisnosti od aktuelne situacije, od izbora do izbora neki od ovih faktora prevagne. U suštini, ne može biti samo jedan faktor na osnovu kojeg se birač odlučuje koga će da glasa.“
Miloš Bešić kaže da će na izborima 15. aprila biti zanimljivo kako će birači glasati po toj ličnoj preferenciji i hoće li tu biti nekih promjena ili odstupanja od pravila da obično glasaju za kandidata koji predstavlja partiju koju oni podržavaju:
„Prosto nekome se dopada neki kandidat ili ne dopada iz velikog broja razloga. Dakle, birač ima tu neku vrstu ličnog preferencijala prema ličnosti koju glasa. I u tom dijelu varijanse može doći do nekih promjena na predstojećim izborima. To se vrlo malo događa sa glasačima DPS, ja govorim o glasačima drugih partija i struktura.“
Koliko izborna kampanja može biti opredjeljujući faktor za birače?
Za većinu predsjedničkih kandidata nije ni počela a pitanje je i koliko su građani uopšte i zainteresovani da čuju šta su njihovi programi, i koliko ih program opredjeljuje za kojeg kandidata će glasati.
„Da li je to stvar političke tradicije ili kratkog perioda demokratije, parlamentarizma i pluralizma u Crnoj Gori, ali crnogorski birači su generalno više naklonjeni nekoj partiji i njenoj ideologiji nego što se odlučuju na osnovu konkretnih prijedloga za rješenje određenih pitanja ili preznetacije programa predsjedničkih kandidata“, kaže Milena Bešić iz CEDEM-a.
Osim ideologije, odnosno naklonjenosti partiji, ličnosti, i različtih interesa u crnogorskom društvu se pominju i drugi faktori koji utiču na opredjeljenje birača.
Postoje istraživanja koja govore da na glasačko opredjeljenje žena u Crnoj Gori u značajnoj mjeri utiču njihovi muževi, a na mlade njihovi roditelji.
Lela Šćepanović je pitala građane Podgorice koliko u tome ima istine:
Prema podacima MUP Crne Gore, biračko pravo na predstojećim izborima za predsjednika države ima 534.135 građana, ili 5.318. više u poređenju sa parlamentarnim izborima, održanim 16. oktobra 2016. godine.
Na izborima 15. aprila, učestvovaće sedam kandidata – Milo Đukanović ispred vladajuće Demokratske partije socijalista, Mladen Bojanić koga podržava veći dio opozicionih partija, kandidatkinja Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović, ispred grupe građana Vasilije Miličković, Marko Milačić iz Prave Crne Gore, Dobrilo Dedeić iz Srpske koalicije i Hazbija Kalač iz Stranke prosperiteta i pravde.
Ovo će biti sedmi predsjednički izbori od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori.
Predsjednici Crne Gore bili su dva puta Momir Bulatović, Milo Đukanović jednom, dok je apsolutni rekorder po broju mandata na mjestu predsjednika države Filip Vujanović, koji je tu funkciju obavljao tri puta.
Facebook Forum