Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Stephen Hawking, odlazak vizionarskog fizičara


Stephen Hawking

Stephen Hawking (Stiven Hoking), brilijantni teoretski fizičar i vizionar koji je nadvladao tešku motoričku bolest, preminuo je u srijedu u 76. godini, saopćio je glasnogovornik Univerziteta Cambridge.

Hawking je preminuo u svom domu u Cambridgeu u Engleskoj. Najpoznatiji teoretski fizičar svog vremena, Hawking je tako jasno govorio o misterijama svemira, vremena i crnim rupama da je njegova knjiga "Kratka povijest vremena" (A Brief History of Time) izdata 1988. godine postala međunarodni bestseller a on jedan od najslavnijih znanstvenika od Alberta Einsteina (Ajnštajn) do danas.

"Bio je veliki znanstvenik i izvanredan čovjek čiji rad i naslijeđe će nastaviti živjeti još mnogo godina. Njegova hrabrost i upornost spojena brilijantnošću i humorom inspirirala je ljude diljem svijeta. Nedostajat će nam zauvijek", napisala su u saopćenju njegova djeca.

Iako mu je tijelo napadnuto progresivnom neuromotoričkom bolešću koja onesposobljuje i ograničava kretanje i govor kada je imao 21 godinu on je zapanjio liječnike i živio s tom fatalnom bolešću više od 50 godina.

Usprkos bolesti, poznatom i kao amiotrofična lateralna skleroza (ALS) ili Lu Gerigova bolest, nastavio je znanstveni rad, pojavljivao se na televiziji i oženio se drugi put. Zbog bolesti progresivno mu je onesposobljeno kretanje, bio je u invalidskim kolicima skoro potpuno paraliziran.

Mnogi su ga smatrali najvećim živim znanstvenikom na svijetu.

Hoking je također bio kozmolog, astronom, matematičar i autor brojnih knjiga uključujući i kultnu "Kratku povijest vremena" koja je prodata u više od deset milijuna primjeraka.

Sa kolegom fizičarem Rogerom Penroseom (Rodžer Penrouz), Hawking je spojio Einsteinovu teoriju relativiteta sa kvantnom teorijom, da nagovijesti da bi svemir i vrijeme počeli sa Velikim praskom i završili sa crnim rupama.

Stephen Hawking otkrio je i da crne rupe nisu sasvim crne nego puštaju radijaciju i vjerovatno će nakon izvjesnog vremena ispariti i nestati.

Inspiracija za cijeli svijet

Tim Berners-Lee (Li), čovjek koji je izumio internet, rekao je da je čovječanstvo "izgubilo kolosalan um i divan duh".

"Profesor Hawking je bio jedinstven individualac kojeg će se sjećati sa toplinom i naklonošću ne samo u Cambridgeu, nego diljem svijeta. Njegovi izuzetni doprinosi i popularizaciji znanosti i matematike ostavili su neizbrisivo naslijeđe", rekao je profesor i prorektor Univerziteta Cambride Stephen Toope (Stiven Torp).

Profesor Martin Rees (Martin Ris) iz Astronomskog društva i počasni profesor kozmologije i astrofizike na Univerzitetu Cambride ukazao je na Hawkingu hrabrost i odlučnost da se u mladosti suoči sa teškom bolešću.

"Tragedija je pogodila Hawkinga kada je imao samo 22. godine. Postavljena mu je dijagnoza smrtonosne bolesti i njegova očekivanja pala su na nulu. I sam je rekao da je sve što se dogodi od tada bonus. A kakav je trijumf bio njegov život. Njegovo ime živjet će u analima znanosti; milijuni su proširili svoje kozmičke horizonte kroz njegove najprodavanije knjige", napisao je Rees.

Američka agencija za istraživanje svemira NASA priopćila je da je Hawking "otključao univerzum mogućnosti koje svijet sada istražuje".

Čuveni britanski astrofizičar Stiven Hokin koji je umro je danas u 77. godini poznat je i po svojim filozovskim izjavama.

Najčuveniji citati

Čuveni britanski astrofizičar poznat je i po svojim filozovskim izjavama.

  • O pitanju zašto postoji univerzum: "Ako na to nađemo odgovor to bi bio najveći trijumf ljudskog razuma - jer bi tada poznavali misao Boga i znali bi duh Boga (iz "Kratke povijesti vremena", 1988. godine)
  • O svojoj bolesti: "Nada mi je svedena na nulu sa 21 godinom sve od tada je dobitak" (intervju za New York Times, prosinac 2004. godine); "Živio sam pet desetljeća više nego što su mi prognozirali liječnici. Pokušao sam dobro iskoristiti svoje vrijeme. Zato što svaki dan može da mi bude posljednji želim izvući najbolje iz svake minute" (u dokumentarcu "Hawking" iz 2013. godine)
  • O svojoj slavi: "Nedostatak moje slave je da ne mogu nigdje ići a da me ne prepoznaju. Ništa ne vrijedi da stavim naočale za sunce ili periku, kolica me izdaju" (intervju za talijansku televiziju, prosinac 2006.)
  • O intelektualcima koji se hvale: "Osobe koje se hvale o svojoj inteligenciji su gubitnici" (razgovor za New York Times, prosinac 2004.)
  • O savršenstvu: "Bez nesavršenosti vi i ja ne bismo postojali" (u dokumentarcu "Into The Universe", Discovery Channel, 2010.)
  • O vanzemaljcima: "Ako nas vanzemaljci posjete jednog dana mislim da bi rezultat bio sličan onome što se desilo kada se Kristofer Kolumbo iskrcao u Americi, ne baš pozitivan rezultat za Indijance (u dokumenarcu "Into the Universe", Discovery Channel, 2010. godina)
  • O vještačkoj inteligenciji: "Primitivni oblici vještačke inteligencije koje već imamo pokazali su se vrlo korisnim. Međutim, mislim da bi razvoj potpune vještačke inteligencije mogao značiti kraj za ljudsku rasu" (za BBC, prosinac 2014.)
  • O smrti: "Živim sa perspektivom rane smrti 49 godina. Nije me strah smrti ali se ne žurim umrijeti. Ima toliko stvari koje još treba uraditi (intervju za Guardian, svibanj 2011.)
XS
SM
MD
LG