Dostupni linkovi

ECB blizu preispitivanja monetarnog podsticaja


Visoki zvaničnici Evropske centralne banke (ECB) mogli bi da preispitaju ogroman monetarni program podsticaja, pokazuju beleške s njihovog poslednjeg sastanka.

Danas objavljeni izveštaj pokazuje da su zvaničnici na sastanku 14. decembra bili obazrivi da se prerano ne naznači očekivani izlazak iz programa otkupa obveznica kojem se pripisuje da je pomogao u ubrzanju privrednog oporavka u članicama evrozone, javlja AP.

Članovi 25-članog upravnog odbora ECB-a, koji određuje monetarnu politiku, uglavnom su se saglasili o "koristima kontrolisane komunikacije" kako investitori ne bi mogli da predvide eventualni kraj podsticaja i podignu kamatne stope na tržištima.

Posle tog sastanka, ECB nije menjala referentne kamate i program podsticaja. ECB je u oktobru saopštila da će nastaviti da kupuje obveznice u smanjenom obimu od 30 milijardi evra mesečno makar do septembra, ali nije naznačila kada će tačno program biti ugašen.

Članovi upravnog odbora su ocenili da bi s nastavkom oporavka formulacija okončanja podsticaja "mogla biti promenjena početkom predstojeće godine", to jest 2018. godine. Sledeći sastanka upravnog odbora ECB-a je 25. januara.

Vest je podigla očekivanja da će biti više detalja o mogućem datumu kraja programa podsticaja kroz otkup obveznica. To je danas i naglo podiglo vrednost evra u odnosu na dolar za 0,6 odsto na 1,2015 dolara.

Podsticaji ECB-a su usmereni na podizanje inflacije i rasta posle Velike recesije i potonje evropske dužničke krize zbog koje je nekoliko članica evrozone moralo da dobije pomoć od ostalih članica.

Podsticaji su imali posledice i po obične ljude. Kupovina obveznica je snizila dugoročne kamate, pomažući kompanijama i vladama da pozajmljuju, ali na uštrb štediša kojima je su kamate smanjenje. Predsednik ECB-a Mario Dragi je ocenio da su podsticaji oživeli privredu i pomogli u stvaranju miliona novih radnih mesta, pošto je nezaposlenost u evrozoni pala s iznad 12 odsto na 8,7 odsto.

Ekspanzivne monetarne politike centralnih banaka u velikim privredama takođe su zaslužne za optimizam na tržištima i rast berzanskih indeksa na rekordne nivoe.

Beleške sa sastanka u ECB-u pokazuju da su se neki zalagali za smanjenje podsticaja, ali da su bili u manjini. Šef nemačke Bundesbanke Jens Vajdman je i javno tražio da se okončaju podsticaji. U beleškama sa sastanka se navode imena.

Podsticaji kupovinom obveznica pokrenuti su 2015. kako bi se sveže naštampani novac ubrizgao u bankarski sistem, što je trebalo da gurne inflaciju ka cilju od nešto ispod dva odsto. Inflacija u evrozoni je sada na 1,4 odsto. Među podsticajima je rekordno niska referentna kamata od nula odsto.

ECB zaostaje za američkim Federalnim rezervama u povlačenju podsticaja. Fed je počeo da podiže referentnu kamatu i omogućio da isteknu neke od mrere s obveznicama. ECB je jasno stavila do znanja da neće podizati svoje kamate dok se ne okonča otkup obveznica, što znači da povećanje nije izvesno do 2019.

XS
SM
MD
LG