Međunarodni sud u Hagu pustio je na privremenu slobodu bivšeg operativca Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Franka Simatovića-Frenkija, kome sudi po optužnici za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. godine.
Kako je danas saopštio taj sud, Simatović će na privremenoj slobodi u Srbiji ostati do 19. januara.
Iz odluke sudija, sa koje je danas skinuta oznaka poverljivosti, proizlazi da je Simatović pušten iz pritvora u Sheveningenu (Scheweningen) 8. decembra.
U ponovljenom haškom procesu Simatoviću i prvooptuženom Jovici Stanišiću, bivšem šefu SDB Srbije, danas je nastupila pauza zbog Božića i Nove godine.
Suđenje će, kako se očekuje, biti nastavljeno u trećoj nedelji januara.
Od početka ponovljenog sudjenja Stanišiću i Simatoviću, 13. juna, tužioci su pred raspravno veće, na javnim sednicama, izveli dvadesetak svedoka, većinom o zločinima u Hrvatskoj.
Po optužnici, ta zlodela počinile su formacije pod kontrolom SDB Srbije, odnosno Stanišića i Simatovića, poput Crvenih beretki i Srpske dobrovoljačke garde koju je vodio Željko Ražnatović Arkan.
Stanišića (67), koji je od 1992. bio šef SDB Srbije, i njegovog pomoćnika Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premeštanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovečnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.
Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovodjenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.
Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević.
Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003., obojicu optuženih je sud više puta puštao na privremenu slobodu.
Prema podacima njegove odbrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet godina u pritvoru.
Posle prvog sudjenja, koje je, nakon jednog neuspelog pokušaja, počelo 2009, prvostepeno veće Haškog tribunala oslobodilo je, 29. maja 2013., Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.
Apelaciono veće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015, ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobadjajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.
Proces Stanišiću i Simatoviću poslednji je u kojem će sudije utvrdjivati da li su bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.
Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije bio osudjen za ta zlodela.