Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Tramp razgovarao s liderom Katara o diplomatskoj krizi u Persijskom zalivu

Donald Trump

Predsednik SAD Donald Tramp razgovarao je telefonom s liderom Katara usred diplomatske krize izmedju te zemlje Persijskog zaliva i njenih arapskih suseda.

Bela kuća je saopštila da je Tramp u jučerašnjem razgovoru s katarskim emirom Tamimom bin Hamadom Al Tanijem "istakao da je važno da se sve zemlje pridržavaju obaveza sa Samita u Rijadu da održe jedinstvo u borbi protiv terorizma i sprečavanja finansiranja terorističkih grupa i borbi protiv ekstremističke ideologije", prenosi Asošiejted pres.

Tramp i Al Tani takodje su "razgovarali o konstantnoj pretnji koju Iran predstavlja za stabilnost regiona", navodi se u saopštenju.

Njihov razgovor usledio je dan pošto je kuvajtski emir Sabah al-Ahmad al-Sabah, koji posreduje u katarskoj krizi, razgovarao u Vašingtonu s Trampom i drugim zvaničnicima SAD o toj krizi u Persijskom zalivu.

Ambasador Katara u SAD rekao je juče da će ta zemlja donirati 30 miliona dolara pomoći gradjanima američke savezne države Teksas koju je prošle nedelje pogodio uragan Harvi.

U toj oluji stradalo je najmanje 47 ljudi i naneta je velika materijalna šteta. Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati prekinuli su početkom juna diplomatske odnose i saobraćajne veze s Katarom, zbog njegove navodne podrške ekstremističkim grupama u regionu.

Te četiri arapske zemlje postavile su 22. juna Kataru 13 zahteva, medju kojima su bili prestanak podrške ekstremističkim grupama, zatvaranje medijske kuće Al Džazira, prekid odnosa s Iranom i zatvaranje turske vojne baze u Kataru.

Pogledajte najnovije vesti dana

Kabinet Orbana: Gruevski podneo zahtev za azil

Nikola Gruevski

Bivši makedonski premijer Nikola Gruevski podneo je zahtev za azil mađarskoj kancelariji za migracije i zatražio status izbeglice, saopšteno je iz kabineta premijera Mađarske Viktora Orbana.

"Kancelarija za migracije i azil sprovešće proceduru procene zahteva za azil u skladu sa mađarskim i međunarodnim zakonima", navodi se u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da je Makedonija važan saveznik i da Mađarska smatra da je procena zahteva Gruevskog za azil "isključivo pravno pitanje".

Bivši predsednik makedonske Vlade za kojim je rapisana poternica jer se nije pojavio na izdržavanje zatvorske kazne, na Fejsbuku je ranije objavio da se nalazi u mađarskoj prestonici gde traži azil.

On je pravosnažno osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog "mercedesa S 600 gard" 2012. godine kada je bio premijer.

Pročitajte: Kako je Gruevski pobegao do Mađarske?

Makedonci o bekstvu Gruevskog
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Turski novinar osuđen na 19 godina zatvora

Sudnica, ilustrativna fotografija

Sud u Turskoj osudio je novinara Alija Unala na 19 godina zatvora optuživši ga da je bio vođa u mreži koja je izvela neuspjeli vojni udar u julu 2016. godine, javila je agencija Anadolija.

Ali Unal bio je novinar lista "Zaman", koji više ne postoji, i koji je u turskoj javnosti smatran medijem imama Fetulaha Gulena, koga Ankara krivi za pokušaj vojnog udara.

Govoreći posredstvom video linka iz zatvora u zapadnoj provinciji Usak, Unal je odbacio optužbe da je osnivač ili vođa mreže i odbacio je svaku umiješanost u puč.

"Nisam povezan ni sa jednom terorističkom organizacijom", rekao je on, dodajući da je razgovarao pet ili šest puta sa Gulenom i da mu se sudi zbog pisanja.

On je osuđen na 19 godina i šest mjeseci zatvora zbog rukovođenja oružanom terorističkom grupom. Još šest novinara "Zamana" osuđeno je po sličnim optužbama u julu.

Oko 250 ljudi poginulo je u pokušaju vojnog udara, a u mjerama države koje su uslijedile zatvoreno je 77.000 ljudi. Vlasti su, takođe, otpustile ili suspendovale 150.000 službenika i vojnog osoblja i zatvorile oko 140 medijskih kuća.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekao je ranije da su neki novinari pomogli teroristima svojim pisanjem i da su ovako oštre mjere potrebne kako bi se osigurala stabilnosti u zemlji koja se graniči sa Sirijom, Irakom i Iranom.

Pročitajte:

Nakit Marije Antoanete na aukciji

Dugo skrivani nakit francuske kraljice Marije Antoanete biće danas ponuđen na aukciji u Ženevi u aukcijskoj kući Sotbi koja naziva aukciju jednom od najvažniji prodaja kraljevskog nakita u istoriji.

Sotbi navodi da je ovo prilika koja se pruža jednom u životu da se kupe komadi nakita koji su generacijama držani u dinanstiji Burbon-Parma od kojih neki nisu do sada viđeni u javnosti 200 godina.

Među nakitom su minđuše od dijamanata i bisera, ogrlice od bisera i veliki privezak od bisera.

Marija Antoaneta kojoj je odrubljena glava na giljotini 1793. u 38. godini tajno je prokrijumčarila svojim rođacima u inostranstvo neke od svojih najdragocenijih komada dok je jačala revolucija koja je na kraju označila početak kraja francuske vekovima stare monarhije.

Moguće da je najznačajniji komad "Biseri kraljice Marije Antonete", privezak od dijamanata i bisera procenjen na između milion i dva miliona dolara.

On ima prirodni biser od 2,58 centimetara koji je veći od Peregrine, bisera u nekadašnjoj kolekciji holivudske zvezde Elizabet Tejlor.

Kraljicin nakit podeljen je u više prodajnih celina, i tu je uključen i set minđuša od bisera i dijamanata, dijamantski broš, i ogrlica od bisera i dijamanata.

Jedan prsten s monogramom u dijamantima ima i uvojak kose Marije Antonete.

Uskoro odluka o eventualnom uvjetnom otpustu 'kapetana Dragana'

Odluka o mogućem uvjetnom otpustu Dragana Vasiljkovića zvanog „kapetan Dragan“ bit će donesena vrlo brzo, najavio je glasnogovornik Županijskog suda u varaždinu Igor Pavlic nakon danas održanog ročišta na kojem se raspravljalo o traženju Vasiljkovićevih odvjetnika da ga se nakon preko 90 posto odslužene kazne pusti na uvjetnu slobodu.

„Odluka će biti naknadno donesena. Ne mogu reći točan datum, ali odluka će vrlo brzo biti donijeta,“ kazao je Pavlic novinarima nakon ročišta.

Vasiljković je u Hrvatskoj 2017. godine osuđen na 13 i po godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima i civilima.

Vasiljković se nakon rata u Hrvatskoji i boravka u Srbiji vratio u Australiju, gdje je živio kao učitelj golfa pod imenom Daniel Sneeden.

Nakon što ga je Hrvatska optužila za ratne zločine i zatražila njegovo izručenje, on je 11 godina odgađao izručenje, dok konačno srpnja 2015.godine nije izručen Hrvatskoj.

Vasiljsković je već u ekstradicijskom pritvoru u Australiji i u zatvoru u Hrvatskoj proveo preko 12 godina, i njegov odvjetnik Tomislav Filakovac kazao je novinarima kako smatra da su ispunjene pretpostavke za njegov uvjetni otpust.

„Izvješća ustanova u kojima je boravio su pozitivna, odnosno svi tvrde da se ponašao primjereno,“ dodao je Filakovac.

Beč neće proterivati ruske diplomate

Austrija neće jednostrano proterivati ruske diplomate kao odgovor na slučaj bivšeg pukovnika austrijske vojske koji se sumnjiči da je špijunirao za Moskvu 26 godina, rekao je danas kancelar Sebastijan Kurc.

"Austrija neće preduzimati jednostrane mere u tom pravcu", rekao je Kurc na konferenciji za novinare nakon sastanka Vlade, odgovarajući na pitanje da li će Austrija proterivati ruske državljane.

Kurc se pozvao na neutralnost svoje zemlje nakon odluke da ne protera ruske zvaničnike u vezi sa ranijim slučajem trovanja oca i ćerke Skripalj u Engleskoj, iako je Beč glavni diplomatski centar u kome radi više od 100 ruskih diplomata.

"O odnosima Rusije i EU redovno se razgovara na evropskim forumima. I ta debata tu pripada", rekao je Kurc dodajući da je špijuniranje od strane bilo koje zemlje neprihvatljivo.

“Ovaj slučaj, naravno, neće voditi poboljšanju odnosa između EU i Rusije. Međutim, smatramo da je važno zadržati kanal za komunikaciju sa Rusijom”, istakao je austrijski kancelar.

Rusija je saopštila da ništa ne zna o optužbi na račun penzionisanog austrijskog pukovnika da je špijunirao za nju. Zvanična Moskva je prethodno negirala umešanost u trovanje Skripaljevih.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG