Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Najmanje 22 poginulih u eksploziji u Mančester areni

Panika nakon eksplozije u Mančester areni
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:36 0:00

Panika nakon eksplozije u Mančester areni

Britanija je u ponedjeljak veče, prema prvim pretpostavkama policije, pogođena najvećim terorističkim aktom nakon bombaškog napada na London 2005. U napadu u areni u Mančesteru gdje se održavao koncert američke muzičke zvijezde Ariane Grande stradale su najmanje 22 osobe, a 59 je ranjeno, javlja BBC.

Šef policije Mančestera Ian Hopkins, objavio je u utorak ujutru novi broj žrtava (prethodno se vjerovalo da je broj stradalih 19) i rekao da, uprkos tome što još nema sve detaljne podatke o stradalima, među poginulima ima i djece.

Ian Hopkins je poručio da incident tretiraju kao teroristički napad dok ne budu imali dalje informacije.

"Ovo je veoma zabrinjavajući trenutak za sve nas, činimo sve što je moguće. Radimo sa drugim službama da istražimo okolnosti eksplozije", rekao je Hopkins. Zamolio je građane da dok istraga traje izbjegavaju područje oko arene.

Sumnja se da je riječ o terorističkom napadu koji je izveo bombaš samoubica. Navedno je da je na mjestu napada pronađeno tijelo muškarca za koje se pretpostavlja da je bombaša samoubice.

Hopkins nije rekao da li je napadač britanske nacionalnosti.

Oglasila se britanska premijerka Theresa May.

"Radimo na tome da utvrdimo detalje onoga što policija tretira kao užasan teroristički napad. Sve naše misli su sa žrtvama i porodicama onih koji su pogođeni", navela je premijerka May.

Prema izvorima medija ona je suspendovala kampanju za parlamentarne izbore.

Oglasila se i prva ministrica Škotske Nicola Sturgeon.

"Moje misli su sa onima koji su pogođenim ovim varvarskim aktom. Puni detalji o tome šta se tačno dogodilo, još stižu, ali ja sam ponosna na policiju i prvu pomoć koja je reagovala na ovaj tragični incident tako brzo", navela je Sturgeon.

Kako su ranije naveli iz policije, neposredno prije 22 sata i 35 minuta po londonskom vremenu, policija je pozvana i prijavljena joj je eksplozija u Mančester areni.

Britanska saobraćajna policija je javila da je eksplozija pogodila foaje zgrade oko 22 i 30 minuta. Mančester arena je saopštila na Twitteru da se eksplozija dogodila izvan sale na javnom mjestu.

BBC je ranije naveo pozivajući se na policijske izvore da Jedinica za kontraterorizam sjevero-zapad, incident u Mančesteru tretira kao "mogući teroristički incident".

Kako se novodi, visoki oficiri za antiterorizam se okupljaju u Londonu i upostavljaju vezu sa ministarstvom unutrašnjih poslova.

Premijerka Theresa May će predsjedavati u utorak sastankom COBRE-antiterorističke grupe Velike Britanije.

CNN je javio u međuvremenu pozivajući se na američke obavještajne službe koje su bile u kontaktu sa službama i događajima u Britaniji da se sumnja da je riječ o napadu koji je izveo bombaš samoubica, i da je bio samo jedan. Ovo su još uvjek nezvanične informacije.

BBC Radio 5 live je javio da je policija njihovom reporteru rekla da su pronašli još jednu sumnjivu eksplozivnu napravu i da žele da izvedu kontrolisanu eksploziju.

Posjetioci su panično bježali nakon eksplozije, velki broj djece sa i i bez roditelja bio je na koncertu Ariane Grande
Posjetioci su panično bježali nakon eksplozije, velki broj djece sa i i bez roditelja bio je na koncertu Ariane Grande

Nakon kontrolisane eksplozije policija je navela da je riječ o odjeći, a ne sumnjivom sadržaju. Kontrolisana eksplozija je izvedena u oblasti katedrale Graden u blizini arene.

"Službe za hitnu pomoć trenutno odgovaraju na posljedice eksplozije. Ima određeni broj žrtava i više povrijeđenih", saopštenila je prvobitno policija Mančestera na Twitteru.

Kako Reuters navodi, portparol američke pop zvijezde Ariane Grande je naveo da je ona "OK" i nepovrijeđena, i da je evakuisana.

Na više snimaka koje su objavili mediji vidi se da ljudi panično bježe iz koncertne dvorane.

Jedan od svjedoka koji je bio na koncertu, Ivo Delgado za CNN je u telefonskom javljanju uživo naveo da je vidio mnogo malih djevojčica na koncertu pop zvijezde Grande, i da su nakon panike koja je uslijedila mnoge majke vrištale i dozivale svoju djecu.

Jedan od svjedoka koji je bio na koncertu, Ivo Delgado za CNN je u telefonskom javljanju uživo naveo da je vidio mnogo malih djevojčica na koncertu pop zvijezde Grande
Jedan od svjedoka koji je bio na koncertu, Ivo Delgado za CNN je u telefonskom javljanju uživo naveo da je vidio mnogo malih djevojčica na koncertu pop zvijezde Grande

Oko četri sata i 30 minuta po londonskom vremenu, CNN-u se javila Charlotte Cembell čija je kćer Olivija, 15 godina, prijavljena kao nestala zajedno sa svojim drugom Adamom sa kojim je bila na koncertu. Telefoni su im isključeni oboma, a njen suprug pokušava da ih pronađe na mjestu incidenta.

Hannah Dane, koja je bila na koncertu, je za "The Guardian" navela da se "prilično glasna eksplozija čula iz unutrašnjosti Mančester arene i da je nastao šok a onda su ljudi panično počeli da traže izlaz vani".

Kako je navela Dane, kada su izašli vani puno policije je jurilo unutra, a cijela stanica Viktorija je takođe je bila pod jakim policijskim snagama.

Svjedočenja ljudi i u ostalim medijima su slična.

Svi u najvećoj mjeri naglašavju da je na kocertu bio veliki broj djece i tinejdžera i da su djeca, koja nijesu bila u pratnji roditelja ili su ih izgubili, bili u najvećoj panici i dozivali pomoć.

Na društvenim mrežama su se u prvim trenutcima bili počeli prikazivati lažni snimci koji nijesu iz Mančestera. Čak je bilo snimaka iz Bataklan koncertne dvorane iz Pariza koja je napadnuta prije dvije godine, 13. novembra 2015.

Mančester arena je najveća zatvorena arena u Evropi ima kapacitet da primi 21.000 posjetilaca, otvorena je 1995. godine i služi kao sportska i koncertna dvorana, navodi Reuters, uz podsjećanje da je Velika Britanija na drugom najvišem nivou uzbune koji označava "ozbiljan", što znači da su napadi vrlo mogući.

Jake policijske snage raspoređene su u gradu nakon eksplozije
Jake policijske snage raspoređene su u gradu nakon eksplozije

Ukoliko se potvrdi da je riječ o terorističkom napadu, biće to najveći takav napad u Britaniji nakon londonskog bombardovanja 7. jula 2005., kada je stradalo 56 osoba, uključujući i četvoricu bombaša samoubica, koji su izveli koordinirane napade u centralnom dijelu britanske prijestonice.

Drugi napad nakon toga na ostrvu se dogodio ovog 22. marta u centru Londona kod britanskog parlamenta, kada je napadač ubio četvoro ljudi, ranio oko 40.

Portparol gradskog Vijeća Mančestera, Pat Carney je naveo da su njihove misli sada sa porodicama onih koji su poginuli i povrijeđeni.

"Bila je to veoma laka meta, koncertna sala gdje mladi ljudi uživaju u muzici", naveo je Craney dodajući da su svi u gradu u šoku imajući u vidu koliko male djece se tu nalazilo.

"Još uvjek ne znamo da li je to kraj ili da ima i drugih incidenata u oblasti... to za sada ne znamo", naveo je u prvoj reakciji portparol gradskog Vijeća Mančestera.

Budući je obustavljen željeznički saobraćaj, autobusi su stigli na lice mjesta, kao i taksi službe i građani privatnim automobilima nudeći ljudima pogođenim ovim incidentom prijevoz od arene kući.

Takođe su građani Mančestera onima koji ne mogu da stignu noćas do svojih domova na drušvenim mrežama ponudili prenoćište.

Gradonačelnik Mančestera Andy Burnham odao je poštu stradalima i porodicama žrtva u tweetu te pohvalio hitne službe na hrabrom poslu koji obavljaju.

Burnham je na konferenciji za novinare u utorak prepodne rekao da se posle "najmračnije noći" Mančester budi u "najteže jutro".

On kaže da je napad bio "zao čin".

Mančester "tuguje, ali mi smo jaki", rekao je Burnham.

Gradonačelnik je pohvalio građane Mančestera koji su otvorili svoja vrata onima koji su pogođeni napadom i rade ono što mogu da pomognu.

U Downing Streetu zastave su spuštene na pola koplja, baš kao i isperd zgrade Evropske komisije u Briselu.

Iz svijeta stižu izjave saučešća i solidarnosti sa pogođenima tragedijom i stanovnicima Velike Britanije.

“Danas žalimo sa vama. Sjutra ćemo sa vama raditi rame uz rame, u borbi protiv onih koji žele da unište naš način života. Oni potcjenjuju našu i vašu otpornost - ovi kukavički napadi će samo ojačati našu posvijećenost da radimo zajedno kako bismo pobijedili pobedi počinioce takvih podmuklih dijela", napisao je predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.

Francuski predsjednik, Emanuel Macron je izrazio saučešće britanskom narodu i obećao da će Francuska i Britanija da rade zajedno u borbi protiv terorizma. On je takođe rekao da će razgovarati sa Theresom May kasnije danas.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je poručila: "Ljudi u Velikoj Britaniji mogu biti sigurni da Njemačka stoji rame uz rame sa njima".

Pogledajte najnovije vesti dana

Erdogan objelodanio dio snimka ubojstva Khashoggija

Jamal Khashoggi

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan objelodanio je dio audiosnimka na kojem se čuje navodni ubojica saudijskog novinara Jamala Khashoggija kako govori - "Ja znam dobro sjeći".

Erdogan je rekao da se na snimku čuje glas visoko rangiranog vojnog lica, odnosno "radnika mrtvačnice", koji "otvoreno" kaže da on može secirati tijelo.

Turska je audiosnimak podijelila sa Saudijskom Arabijom, SAD-om, Njemačkom i drugim zemljama.

Turska je priopćila da je tim od 15 ljudi ubio Khashoggija 2. listopada u saudijskom konzulatu u Istanbulu. Njegovo tijelo ili ostaci nikada nisu pronađeni, podsjeća AP.

Erdogan je, također, kritizirao saudijskog princa Mohammada bin Salmana koji je rekao da je Khashoggi izašao iz konzulata, što je kasnije opovrgnuo.

"Ova nacija nije glupa i zna što znači kada neko treba snositi odgovornost", rekao je Erdogan, prenio je AP.

Pročitajte: Senatska osuda Saudijske Arabije

Trump: Pregovori sa Sjevernom Korejom nisu žurni

Donald Trump i Kim Jong Un, Singapur

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da pregovori sa Sjevernom Korejom o denuklearizaciji nisu žurni, odgovarajući na tvrdnje u javnosti da su pregovori u zastoju.

"Mnogi ljudi me pitaju šta je s našim pregovorima sa Sjevernom Korejom, a ja odgovaram da nisu žurni. Sve je u redu", naveo je Trump na Twitteru.

Američki predsjednik se 12. lipnja u Singapuru sastao s liderom Sjeverne Koreje Kim Jong Unom i tada su se njih dvojica dogovorili o procesu denuklearizacije, ali mnogi stručnjaci smatraju da su pregovori u zastoju.

Kim Jong Un je ove godine poduzeo neke simbolične korake ka denuklearizaciji i smanjivanju napetosti u odnosima sa SAD-om i Južnom Korejom, ali Sjedinjene Države i saveznici nisu voljni smanjiti pritisak sankcija dok on ne učini više.

Fotografije miliona korisnika Facebooka 'bile su ugrožene'

Facebook

Facebook se izvinio zbog buga pomoću kojeg su developeri ove društvene mreže imali pristup privatnim fotografijama 6,8 miliona korisnika.

Ispitivanje o ovom propustu pokrenula je irska Komisija za zaštitu podataka, tijelo koje nadzire Facebookovo pridržavanje propisa Europske unije (EU).

Između ostalog, bile su dostupne i fotografije koje su korisnici počeli postavljati na Facebook ali ih nisu objavili.

"Žao nam je što se to dogodilo", saopćeno je iz Facebooka.

Ovaj bag bio je aktivan 12 dana, od 13. do 25. septembra.

"Trebalo nam je vremena da istražimo koje aplikacije i koji ljudi su bili ugroženi, a onda da izgradimo sustav upozorenja koji ćemo poslati one koji su bili ugroženi ovim bugom", rekao je glasnogovornik Facebooka za CNN Business odgovarajući na pitanje zašto Facebook nije odmah obavijestio korisnike o ovom propustu.

Pročitajte: Facebook i teorije zavjere

U Indiji od trovanja hranom umrlo 11 ljudi

Riža u jelu, ilustrativna fotografija

Najmanje 11 ljudi je umrlo, a deseci su se razboljeli nakon što su jeli rižu u hramu u indijskoj državi Karnataka.

Očevici su rekli da je ljudima pozlilo ubrzo nakon konzumiranja riže u okviru vjerske ceremonije.

Oko 70 ljudi primljeno je u bolnicu zbog trovanja hranom. Glasnogovornik policije rekao je za BBC da je 11 pacijenata u kritičnom stanju.

Dvije osobe su uhićene nakon incidenta, a jedan bolnički dužnosnik rekao je da je riža vjerojatno bila zatrovana.

Jedan sudionik vjerske ceremonije rekao je da je riža imala veoma neprijatan miris i da su je mnogi ljudi odbili jesti te da su oni koji su je konzumirali odmah počeli povraćati.

Incident se dogodio u hramu Marama u oblasti Čamaradžanagar.

Juncker optužio Orbana za kampanju širenja dezinformacija

Viktor Orban i Jean-Claude Juncker

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker (Žan-Klod Junker) optužio je u Bruxellesu mađarskog premijera Viktora Orbana za vođenje kampanje dezinformacija o migraciji i istupanju Velike Britanije iz članstva u Uniji (Brexit).

"Neki premijeri koji sjede za ovim stolom šire lažne vijesti. Kada Viktor Orban kaže da sam ja odgovoran za Brexit, to je lažna vijest", rekao je Juncker nakon summita EU i dodao da je mađarski premijer također uputio još jednu dezinformaciju - da su migranti odgovorni za Brexit.

Juncker je dodao da ne treba odgovornost prebacivati na druge već preispitati ko u vlastitim redovima izbjegava preuzeti odgovornost.

Na summitu se razmatralo pitanje širenja dezinformacija, a premijer Belgije Charles Michel (Šarl Mišel) zatražio je od Europske komisije da razmotri kazne ukoliko kampanja širenja laži ima za cilj namjerno destabiliziranje demokracije.

Pročitajte: Srbija u moru lažnih vijesti

Vučić: Vojska Kosova formirana na ilegalan način

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je "takozvana vojska Kosova" formirana na ilegalan i protivpravan način.

"Sve što su uradili Albanci uradili su u suprotnosti sa normama javnog prava i sa sopstvenim najvišim pravnim aktom Ustavom i pokazali, kao i njihovi zaštitnici i sponzori, da im nije stalo do poštovanja prava i pravde nego do provođenja gole sile, napada na Srbe i neskrivenog napada na Srbiju", rekao je Vučić na konferenciji za novinare.

Vučić je rekao da je Srbija uložila ogromne napore da očuva mir i kompromis a da je danas sasvim jasno da ni Albanci, ni njihovi sponzori nisu želeli mir.

On je kao kosovske sponzore označio SAD, Veliku Britaniju a po pitanju vojske i Nemačku.

Ponovio je da je Srbija uputila zahtev za hitno održavanje sednice Saveta bezbednosti UN-a.

Poručio je Srbima sa Kosova da ne brinu i da će Srbija imati snage da ih zaštiti ako dođe do zloupotrebe kosovske vojske.

Bela kuća demantovala navode bivšeg Trampovog advokata

Majkl Koen, bivši advokat predsednika SAD Donalda Trampa

Bela kuća je večeras odbacila optužbe bivšeg ličnog advokata američkog predsednika Donalda Trampa koji je rekao da je platio za ćutanje dvema ženama zato što je Tramp bio "veoma zabrinut" da bi njihove priče o navodnim aferama s njim "uticale na izbore".

Predstavnik za štampu Bele kuće Hougan Gidli (Hogan Gidley) osudio je izjavu advokata Majkla Koena kao i medije koji su "ozbiljno shvatili izjavu jednog osuđenika" i dodao da je Koen "lažov".

Majkl Koen je u danas objavljenom intervjuu za televiziju Ej-Bi-Si njuz (ABC News) rekao da je dao "lojalnost nekom ko, iskreno, ne zaslužuje lojalnost".

Koen je u sredu osuđen na tri godine zatvora.

On je priznao krivicu po nekoliko optužnica, među kojima su kršenje propisa o finansiranju kampanje i laganje Kongresu.

Tužioci su naveli da je Tramp naložio Koenu da sredi plaćenje kako bi se uoči izbora 2016. ućutkale porno glumica Stormi Denijels i bivša Plejbojeva (Playboy) manekenka Karen Mekdugal.

Koen je rekao da ljut na sebe zbog tih dogovora.

Tramp je negirao da je naložio Koenu da krši zakon.

Lideri EU dogovorili ograničeni budžet za podršku evrozone

Lideri Evropske unije dogovorili su se danas da se obrazuje zajednički budžet za evrozonu kako bi se pomoglo članicama zone evra u slučaju krize.

Predlog je izgleda manje od opsežnijih ideja za koje se zalagao francuski predsednik Emanuel Makron.

Lideri su na samitu u Briselu naveli da će ministri finansija izraditi detalje budžeta i da treba da se do juna dogovore o tome.

Makron je tražio veliki budžet za evrozonu koji bi pomogao državama članicama u slučaju ekonomskih nedaća.

Time bi se nadoknadila ključna ranjivost evropske monetarne unije.

Lideri su u saopštenju naveli da će fond za evrozonu biti deo ukupnog budžeta Evropske unije, što sugeriše da će verovatno biti manji od onoga što je predlagao Makron.

Mogerini organizuje u sredu sastanak s liderima Balkana

Zastava Evropske unije, ilustrativna fotografija

Visoka predstavnica EU Federika Mogerini organizovaće neformalni sastanak s liderima sa Zapadnog Balkana sledeće nedelje u Briselu.

Na sastanku u sredu, 19. decembra, razgovaraće se o situaciji u regionu, šta je urađeno 2018. godine, kao i o sledećoj godini, saopštila je Evropska služba za spoljne poslove.

"U 2018. je potvrđena jasna EU perspektiva, zasnovana na zaslugama i rezultatima, za sve partnere na Zapadom Balkanu", navodi se u saopštenju službe visoke predstavnice za spoljnu i bezbednosnu politiku EU.

Evropska komisija je u februaru usvojila strategiju za Zapadni Balkan i na samitu EU-Zapadni Balkan u Sofiji okupljeni su predstavnici zapadnobalkanaske šestorke i svih članica EU prvi put posle 15 godina.

Na sastanku u sredu će učetvovati i komesar za proširenje Johanes Han.

Izvori agencije Beta u Briselu krajem prošlog meseca su naveli da se razmišlja o mogućnosti da se Mogerini sastane s premijerima sa Zapadnog Balkana u drugoj polovini decembra.

Pročitajte: Lideri EU o dijalogu Prištine i Beograda te postizbornoj situaciji u BiH

Dodik: RS razmatra mogućnost izlaska iz Oružanih snaga BiH

Milorad Dodik

Republika Srpska (RS) će ispitati mogućnosti za izlazak iz sporazuma, koji je predvidio stvaranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, ustvrdio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik.

Ističući da su ranije predstavnici vlasti RS-a "bili prisiljeni na odustajanje od Vojske RS-a" te da su "pod brutalnim pritiskom na RS formirane Oružane snage BiH", Dodik je rekao da se istovremeno Kosovu daje pravo da formira svoju vojsku i da jedan dio međunarodnih snaga stoji iza toga.

"Ovo će biti prilika da mi, u okviru Aneksa jedan B Dejtonskog sporazuma, razmotrimo naše učešće u sporazumu o formiranju Oružanih snaga BiH i RS će to uraditi u najskorije vrijeme. Putem nadležnih institucija ispitat ćemo mogućnosti za izlazak iz tog sporazuma koji je predvidio stvaranje Oružanih snaga BiH", rekao je Dodik ističući da sve odluke koje se o tom pitanju budu donosile bez RS-a, bit će znak da taj entitet stavi upitnik na taj sporazum, a odredit će se i prema drugim zajedničkim pitanjima u BiH.

Tvrdi da Oružane snage BiH ne pripadaju interesima naroda u BiH, već da služe potrebama NATO-a.

Kaže i da on lično, a ne Predsjedništvo BiH, "odbacuje bilo kakvu mogućnost da Kosovo formira svoju vojsku" te stoji iza odluka rukovodstva Srbije u vezi s tim pitanjem.

"Pokrenut ću inicijativu da se, na nivou Predsjedništva BiH, osudi formiranje Vojske Kosova, jer je time direktno ugrožen Aneks jedan B Dejtonskog sporazuma o regionalnoj stabilizaciji - ustvrdio je on, nakon sastanka najviših zvaničnika RS-a o pitanjima aktiviranja Akcionog plana za članstvo BiH u NATO-u (MAP) i poziciji RS-a u svjetlu skupštinske rezolucije o vojnoj neutralnost.

Naglasio je da je dio međunarodne zajednice podržao ovu odluku vlasti u Prištini te da se njome danas "promijenila regionalna stabilnost". Tvrdi i "da je napad na Srbe na sjeveru Kosova, napad na sve Srbe i smatrat će da je to znak i za Srbe u RS-u da brane svoja stečena prava i brane ustavni poredak onako kako je predviđeno međunarodnim ugovorima, uz odbacivanje svih vrsta međunarodnih intervencija".

Na sastanku najviših zvaničnika RS-a o pitanjima aktiviranja Akcionog plana za članstvo BiH u NATO-u (MAP), ponovljeno je da RS ostaje pri skupštinskoj rezoluciji o vojnoj neutralnosti, ne podržava aktivaciju MAP-a i traži od srpskih predstavnika u Vijeću ministara BiH da se ne bave tim pitanjem, jer oni dolaze iz RS-a i treba da poštuju stavove njenog parlamenta.

Rečeno je i da RS ne podržava ulazak BiH u bilo koje vojne saveze sve do konačnog određenja Srbije, kao potpisnice i garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma i Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, o njenom odnosu prema integracijama u vojne saveze.

Pročitajte: Kosovo dobilo vojsku, žaljenje NATO, podrška SAD

Slavlje u Skupštini i na ulicama Kosova
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Džaferović: Hrvatska se grubo meša u unutrašnja pitanja BiH

Šefik Džaferović

Sabor Hrvatske se Deklaracijom o položaju hrvatskog naroda u BiH grubo meša u unutrašnja pitanja BIH i iskazuje nepoštovanje suvereniteta i teritorijalnog intergriteta Bosne i Hercegovine, upozorio je bošnjački član Predsedništva BiH Šefik Džaferović.

Hrvatski sabor je danas većinom glasova usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, što je izazvalo reakcije ne samo u BiH, već i u samoj Hrvatskoj.

"Kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, Hrvatska je dužna u potpunosti poštovati suverenitet i teritorijalni integritet BiH i uzdržati se od bilo kakvih akcija koje bi dovele u pitanje te vrednosti", naveo je Džaferović u saopštenju komentarišući izglasavanje Deklaracije Sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH.

Usvajanjem Deklaracije kojom se tretiraju pitanja izmena Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, vlast Hrvatske krši obaveze koje je preuzela potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, dodao je on.

Bošnjački član Predsedništva BiH je naglasio da BiH poštuje suverenitet Hrvatske, kao i pravo njenog Sabora da uređuje unutrašnja pitanja Hrvatske, i BIH se ne meša ;u ta pitanja, ali očekuje jednak odnos hrvatskih vlasti prema BiH.

"Institucije Hrvatske ne mogu rešavati unutrašnje odnose u BiH. Institucije Bosne i Hercegovine će rešavati samostalno i suvereno sva pitanja unutrašnjeg uređenja BiH", istakao je Džaferović.

On je pozvao zvaničnike Hrvatske da "dobro promisle o svom odnosu prema Bosni i Hercegovini".

Pročitajte:

Predsednik Francuske poziva na mir uoči protesta Žutih prsluka

Sa protesta Žutih prsluka u Parizu, 24. novembar

Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je danas na "mir" i "red" uoči novog protesta pokreta "Žuti prsluci" najavljenog za sutra, u subotu, posle nereda proteklih vikenda.

"Našoj zemlji je potreban mir. Potreban joj je red. Potrebno je da ponovo normalno funkcioniše", rekao je Makron danas posle samita EU u Briselu.

On je rekao da ne veruje da francuska demokratija "može da prihvati okupaciju javnog prostora, a i elemente nasilja" koje je obeležilo proteste poslednjih nekoliko subota, posebno u centru Pariza.

"Dao sam odgovor" na zahteve "Žutih prsluka" rekao je Makron i dodao da se "dijalog ne vodi okupiranjem javnog prostora i nasiljem".

On je ponovio da je čuo šta muči demonstrante i ponovio obećanja da će ubrzati ublažavanje poreza.

Makron je odbacio pozive da podnese ostavku, što je jedan od mnogih zahteva demonstranata.

Uoči najavljenog sutrašnjeg, petog uzastopnog vikenda protesta, šef francuske policije je rekao da će oklopna vozila i hiljade policajaca ponovo biti raspoređeni ovog vikenda u glavnom gradu Francuske.

Istraživanje objavljeno danas, pokazalo je da su protesti "Žutih prsluka" u Francuskoj zadali značajan udarac poslovnoj aktivnosti u sektoru usluga u Francuskoj, koji uključuje turizam i maloprodaju.

Pročitajte:

Više od 300 mrtvih od ebole u Kongu

Kongo

Više od 300 ljudi je umrlo u epidemiji ebole na istoku Demokratske Republike Konga, saopštile su danas sanitarne službe zemlje.

"Od ebole su umrle 303 osobe, a 179 je izlečeno", među kojima i jedna beba, saopštilo je Ministarstvo zdravlja. To je deseta epidemija te veoma zarazne bolesti u Kongu od 1976. godine.

U prethodnoj epidemiji na severoistoku Konga umrle su 33 osobe. Kraj te epidemije proglašen je krajem jula, a već nedelju dana kasnije je izbila nova, deseta epidemija u drugom delu zemlje.

U velikoj epidemiji ebole 2013. godine u zapadnoj Africi umrlo je više od 11.300 ljudi, najviše u Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji.

Ebola ili hemoragična groznica veoma je zarazno virusno oboljenje. Oboleli dobijaju groznicu praćenu bolovima u mišičima, naglim rastom temperature, glavoboljom i slabošću organizma, a ponekad i krvarenjem.

Erdoan i Tramp dogovorili efikasniju saradnju u Siriji

Ilustrativna fotografija

Predsednici Turske i SAD, Redžep Tajip Erdoan i Donald Tramp, dogovorili su se da imaju efikasniju saradanju u Siriji, saopšteno je u Ankari koja je nedavno najavila novu vojnu ofanzivu protiv kurdskih boraca na severu Sirije.

Erdoan i Tramp su se u telefonskom razgovoru dogovorili da njihove zemle imaju "efikasniju saradnju u Siriji", saopštili su izvori bliski turskom predsedništvu.

Predsednik Turske izjavio je nedavno da će narednih dana biti pokrenuta nova vojna operacije protiv kurdskih boraca u Siriji, koje Ankara smatra teroristima, a koji imaju podršku SAD u borbi protiv militanata "Islamske države".

Turske snage su već imale dve operacije protiv kurdskih boraca u Siriji. Prva je pokrenuta 2016. a druga početkom ove godine.

Arapsko-kurdska koalicija ima podršku međunarodne koalicije predvođene SAD u borbi protiv džihadista u Siriji.

Makron: Nema novog pregovaranja o Bregzitu

Emanuel Makron

Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je da evropska dvadesetsedmorica može da "razjasni" sporazum izlaska Britanije iz EU na zahtev Britanaca ali ne može ponovo o njemu da pregovara.

"Postoji dogovor, jedini i najbolji mogući dogovor, o kome ne možem ponovo pregovarati. Međutim, mi možemo da ga razjasnimo i da damo uveravanja", rekao je Makron danas posle samita EU u Briselu.

Makron je ocenio da postoji mnogo nesigurnosti i "fantazija" oko tog teksta i dodao da je sad na britanskom parlamentu da odluči da li će ga prihvatiti ili odbiti.

Britanska premijerka Tereza Mej došla je u Brisel da bi dobila uveravanja od dvadesetsedmorice EU koja bi omogućila britanskom parlamentu da usvoji tekst.

Mej je rekla novinarima u Briselu da još ima posla da se obavi da se uvere britanski poslanici u sporazum o Bregzitu dogovoren s EU ali da je to "moguće".

Pročitajte: Mej pozdravila uveravanja EU, ali Londonu potrebno više

Venecijanska komisija: Malti potreban bolji sistem podele vlasti

Zasedanje Venecijanske komisije, fotoarhiv

Pravni stručnjaci Saveta Evrope saopštili su da je Malti potreban bolji sistem podele vlasti, pošto ovlašćenja premijera trenutno zasenjuju druge institucije.

Ocena Venecijanske komisije je usledila dok su institucije Malte pod sve većom kritikom posle otkrića u "Panamskim dokumentima" o ministrima, kao i o ubistvu novinarke koja je ispitivala korupciju u vladi.

Ministar u laburističkoj vladi Džozefa Muskata izgubio je položaj 2016. posle otkrića da je otvorio kompaniju u Panami, ali nije bilo policijske istrage uprkos pritisku javnosti.

Takođe nije bilo reakcije na pozive da ostavku podnese komesar policije posle ubistva novinarke Dafne Karuane Galicije u oktobru 2017.

Neravnoteža u malteškim institucijama bila je i tema u Evropskom parlamentu.

Pravni stručnjci Saveta Evrope su preporučili da se ojača uloga predsednika, da se povećaju plate poslanicima, da se smanje ovlašćenja premijera da imenuje zvaničnike, da se promeni način izbora sudija, kao i da se ukine dvostruka uloga državnog tužioca i kao savetnika vlade i kao tužioca, preneo je AP.

Pročitajte:

Umrla četvrta žrtva napada u Strazburu

Napadač Šerif Šekat

Jedna od osoba ranjenih u oružanom napadu na posetioce Božićnog vašara u Strazburu, koja je bila u kritičnom stanju, umrla je danas.

Time je broj ubijenih u tom napadu porastao na četiri, saopštilo je parisko tužilaštvo.

Dve osobe su izgubile život u utorak na dan kada je 29-godišnji sitni kriminalac Šerif Šekat koji se radikalizovao u zatvoru, izvržio napad u Strazburu.

Treća osoba je umrla juče, četvrta danas, a jedan ranjenik je i dalje u stanju moždane smrti.

Šekat je juče ubijen u Strazburu u razmeni vatre s policijom posle dva dana bekstva.

Stečajni upravnik Er Berlina tužio Etihad za dve milijarde evra

Stečajni upravnik Er Berlina (Air Berlin), koji je bankrotirao, tužio je nekad najvećeg deoničara te aviokompanije Etihad, sa zahtevom da prevozni iz UAE plati dve milijarde evra, saopštio je sud u Berlinu.

Berlinski sud saopštio je danas da se u tužbi navodi da Etihad nije ispunio svoje finansijske obaveze prekidom finansiranja Er Berlina.

"Potvrđujemo da smo primili tužbu koju je podneo stečajni upravnik Er Berlina Regionalnom sudu u Berlinu. Verujemo da je ova optužba bez osnova i energično ćemo je pobijati. Štaviše, u ovom trenutku o ovom pitanju više nećemo javno iznositi komentare", saopšteno je Radiju Slobodna Evropa iz kompanije.

Sud je naveo da je Etihad pomagao Er Berlinu i da je u aprilu 2017. poslao pismo nemačkoj kompaniji s uveravanjima da će nastaviti da ga podržava 18 meseci.

Finansiranje je, međutim, prekinuo u avgustu 2017, zbog čega je Er Berlin pokrenuo postupak za bankrot.

U tužbi se traži 500 miliona evra naknade, kao i nespecifikovana druga šteta, što sud procenjuje na oko dve milijarde evra.

Etihad ima rok do januara da reaguje.

Mej pozdravila uveravanja EU, ali Londonu potrebno više

Britanska premijerka Tereza Mej pozdravila je danas uveravanja koja je dobila od dvadesetsedmorice EU u vezi sa sporazumom o Bregzitu, ali je rekla da je britanskom Parlamentu potrebno više, prenose svetske agencije.

Obraćajući se novinarima posle sastanka s vođama EU u Briselu na kome su oni naglasili da postignut sporazum nije otvoren za ponovno pregovaranje, ona je rekla da je s njima razgovarala o potrebi "daljeg razjašnjenja" tog sporazuma.

Mej je rekla da još ima posla da se obavi da se uvere britanski poslanici u sporazum o Bregzitu dogovoren s EU ali da je to "moguće".

Britanska premijerka je rekla novinarima da će "narednih dana" biti razgovora s EU da se dobiju nove garancije o sporazumu za Bregzit.

Razgovori s mojim kolegama danas "pokazali su da je zapravo moguće imati budućih razjašnjenja i razgovore", rekla je Mej i dodala da će imati razgovore narednih dana.

Ona je priznala da je imala "žustru" raspravu s predsednikom Evropske komisije Žan-Klod Junkerom, odgovarajući na pitanje novinara da objasni snimak koji je pokazuje kako se danas raspravlja s Junkerom koji je sinoć izjavio da su britanski predlozi oko Bregzita "nebulozni i neprecizni".

Mej je rekla je da je takva vrsta razgovora moguća kada je neko razvio radni odnos i kada dobro sarađuje s nekim.

Ona je rekla da ju je Junker uverio da je govorio o opštem nivo rasprave o Bregzitu.

Mej je pozdravila obaveze koje je preuzela evropska dvadesetsedmorica da se novi trgovinski sporazum postigne što je pre moguće tako da neće biti potrebno aktivirati takozvani bekstop (backstop), odnosno garanciju da neće biti tvrde granice između Irske i Severne Irske.

Deklaracija Sabora Hrvatske o položaju Hrvata u BiH

Hrvatski sabor je većinom glasova petak izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH.

Za usvajanje deklaracije glasali su HDZ i njegovi koalicijski partneri, lijeva oporba glasala je protiv ili nije sudjelovala u glasanju, a klerikalno-populistički Mostnije glasao, jer su vladajući odbili njihove amandmane kojima je Most želio zaoštriti rječnik Deklaracije.

Od dva HDZ-ova amandmana djelomično je prihvaćen onaj kojim se "pozdravlja rješavanje statusnih i egzistencijalnih pitanja pripadnika HVO-a", ali je iz njega brisan dio u koje se pritom poziva na Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji uz obrazloženje da je riječ o unutarnjepolitičkom pitanju Hrvatske zbog čega ga nije potrebno naglašavati u Deklaraciji.

Prihvaćen je i HDZ-ov amandman kojim se od Ministarstva vanjskih i europskih poslova traži da jednom godišnje Saboru podnese izvještaj o provedbi deklaracije.

Nije prihvaćen SDP-ov prijedlog izmjene deklaracije da "Hrvatski sabor osuđuje sve postupke i politike koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana".

Deklaraciju je predložio parlamentarni Odbor za Hrvate izvan Hrvatske , a njegov predsjednik Božo Ljubić izabran u Sabor na HDZ-ovoj listi za dijasporu , odbijanje je objasnio riječima da bi to "impliciralo da je bilo pokušaja dezintegriranja BiH".

Na dvadesetak stranica deklaracije navodi se među ostalim kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i po treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, a što je – tvrdi se - suprotno duhu Dejtonskog sporazuma.

Uz opetovanoisticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Republike Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU-u, u Deklaraciji se daje potpora naporima „u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana" te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.

U ostalim točkama se naglašava da će "samo puna primjena Ustava BiH kojim je ona definirana kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda i građana BiH, s potpunim mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda te zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom području, omogućiti jednakopravnost konstitutivnih naroda i BiH u cjelini, sukladno najvišim europskim standardima".

Hrvatski sabor Deklaracijom traži i od predstavnika Republike Hrvatske da koristi sve instrumente, na osnovu Ustava i međunarodnih sporazuma, koje Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju kao potpisnici Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma da se ukaže na kršenje tih sporazuma, na sve negativne posljedice koje su u međuvremenu nastupile kako za položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini tako i za samu državu Bosnu i Hercegovinu.

Deklaracija poziva institucije Republike Hrvatske da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Pad svetskih berzi zbog loših ekonomskih pokazatelja

Vrednost akcija na svetskim berzama je pala nakon slabih privrednih pokazatelja iz Kine i Evropske Unije što izaziva zabrinutost da će doći do usporavanja rasta globalne ekonomije imajući u vidu i širi uticaj još uvek nerazrešenog američko-kineskog trgovinskog spora.

Vrednost svetskog indeksa MSCI, koji prati trendove u 47 zemalja, pala je za više od pola procenta u Evropi. Njujorški Dau Džouns (Dow Jones) je na otvaranju u petak slabiji za 0,90 odsto u odnosu na četvrtak.

Privredni rast u evrozoni je najusporeniji u poslednje četiri godine zbog trgovinskih protesta i nasilnih protesta u Francuskoj.

Istovremeno, i privatni sektor u Nemačkoj beleži najniži nivo rasta u poslednje četiri godine.

S druge strane, obim maloprodaje u Kini je bio najslabiji od 2003., a industrijske proizvodnje u poslednje tri godine, što ukazuje na ekonomske rizike sa kojima se suočava najmnogoljudnija zemlja sveta u trenutku kada nastoji da ublaži trgovinski spor sa SAD-om.

I SAD se suočavaju sa negativnim efektima povećanih tarifa na uvoz robe iz Kine.

Takođe, investitori procenjuju kako će se odraziti na njihove poslove eventualna finansijska blokada američke administracije koju je pominjao predsednik Donald Tramp, piše Rojters.

Josipu Perkoviću hrvatski sud izrekao 30 godina zatvora

Josip Perković

Nemačku kaznu doživotnog zatvora izrečenu bivšem šefu jugoslovenske i hrvatske tajne službe Josipu Perkoviću (73) hrvatski sud preveo je u 30-godišnju zatvorsku kaznu koju će služiti u Hrvatskoj, objavio je danas Županijski sud u Zagrebu.

Bivši čelnici jugoslovenske i hrvatske tajne službe, Josip Perković i Zdravko Mustač, osuđeni su na sudu u Minhenu 2016. na doživotnu zatvorsku kaznu zbog učešća u ubistvu političkog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. u Nemačkoj.

Vanraspravno veće zagrebačkog suda zaključilo je da u Perkovićevom slučaju treba primeniti zakon koji je trenutno na snazi i preveo doživotnu kaznu na 30-godišnju.

Na tu odluku moguća je žalba Vrhovnom sudu, preneli su hrvatski mediji. Perkovićeva odbrana je tvrdila da u njegovom slučaju treba primeniti 20-godišnju kaznu koja je bila najveća kazna u vreme ubistva.

O usklađivanju nemačke kazne s hrvatskim propisima za Mustača odlučivaće sud u Velikoj Gorici. Hrvatska je Perkovića i Mustača izručila Nemačkoj 2014.

Lideri EU traže mere protiv dezinformisanja

S približavanjem izbora za Evropski parlament, lideri Evropske unije tražili su danas mere za suzbijanje namernog širenja dezinformacija.

Lideri EU su naveli da je pretnja od dezinformisanja "akutni i strateški izazov" za demokratske sisteme u Uniji.

U saopštenju sa samitu u Briselu, lideri EU su pozvali na "hitno reagovanje" koje treba da se odražava uz puno poštovanje temeljnih sloboda.

Oni su pozvali na "brze i odlučne akcije" da se obezbede "slobodni i fer evropski i nacionalni izbori".

Lideri su naložili ministrima članica EU da podnesu izveštaj o napretku u martu. Izbori za Evropski parlament se održavaju krajem maja.

Bivši Trampov advokat: Novac za ćutanje plaćen zbog izbora

Majkl Koen, bivši advokat predsednika SAD Donalda Trampa

Bivši lični advokat američkog predsednika Donalda Trampa izjavio je da je platio za ćutanje dvema ženama zato što je Tramp bio "veoma zabrinut" da bi njihove priče o navodnim aferama s njim "uticale na izbore".

Advokat Majkl Koen je u danas objavljenom intervjuu za televiziju Ej-Bi-Si njuz (ABC News) rekao da je dao "lojalnost nekom ko, iskreno, ne zaslužuje lojalnost".

Koen je u sredu osuđen na tri godine zatvora.

On je priznao krivicu po nekoliko optužnica, među kojima su kršenje propisa o finansiranju kampanje i laganje Kongresu.

Tužici su naveli da je Tramp naložio Koenu da sredi plaćenje kako bi se uoči izbora 2016. ućutkale porno glumica Stormi Denijels i bivša Plejbojeva (Playboy) manekenka Karen Mekdugal.

Koen je rekao da ljut na sebe zbog tih dogovora.

Tramp je negirao da je naložio Koenu da krši zakon.

Dačić: Srbija će tražiti sednicu Saveta bezbednosti

Srbija će u petak zatražiti održavanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN zbog najgrubljeg kršenja rezolucije SB UN 1244 donošenjem odluke Prištine o formiranju tzv. Vojske Kosova, izjavio je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

"To je najdirektnija pretnja miru i stabilnosti u regionu i bezbednosti srpskog naroda koji živi na Kosovu i Metohiji", rekao je Dačić za Tanjug.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG