Dostupni linkovi

Vučićeva dvostruka inkarnacija


Dominacija Aleksandra Vučića u javnom prostoru
Dominacija Aleksandra Vučića u javnom prostoru

Tokom ukupno 23 časa koliko su, prema podacima Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), elektronski mediji sa nacionalnom pokrivenošću - plus Televizija N1 izveštavali o događajima vezanim za kampanju uoči predsedničkih izbora - Aleksandar Vučić je, kao kandidat i aktuelni premijer bio zastupljen sa 61,2 odsto, dok je ostalih 10 kandidata u etru provelo oko 39 odsto tog vremena.

Ovi podaci, prema tvrdnjama istraživača, govore o dominaciji Aleksandra Vučića u medijskom prostoru, dovode u pitanje standarde koje mediji koriste u izveštavanju, ali i problematizuju pasivnu ulogu koju je Republička agencija za eletronske medije (REM) imala tokom kampanje.

"U vreme od ovih mesec dana kompletan rad Vlade, u 90 odsto slučajeva, bio je sveden na aktivnosti koje je imao premijer Vučić. To govori o njegovoj apsolutnoj dominaciji i sveprisutnosti u medijima", jedno je od glavnih zapažanja Radula Perovića, član istraživačkog tima Birodija, sa predstavljanja rezultata njihove studije "Mediji i javnost na predsedničkim izborima".

Visok stepen personalizacije: Konferencija BIRODI-a
Visok stepen personalizacije: Konferencija BIRODI-a


Perović je precizirao da se radi o nastavku vođenja funkcionerske kampanje, što znači upotrebu javnih resursa zarad promocije ličnih političkih ciljeva, što je u Srbiji – kako kaže - opšti manir poslednjih deset godina.

"Koji je to standard, novinarski ili bilo koji drugi...... Ako uzmemo vreme kao neki kriterijum, da se predstavlja rad Vlade u predizbornoj kampanji ukoliko je neko funkcioner? A učestvuje u izborima......", pita se Perović.

Istraživači su utvrdili i da je jedna od glavnih odlika poslednje predsedničke kampanje bio visok stepen personalizacije, a glavni akcenat je, kako objašnjava Dražen Pavlica, bio na ličnosti. Iako se može reći da je to bio slučaj i ranijih godina dok su bili aktuelni neki drugi kandidati, sada je to bilo najizraženije, kaže Pavlica.

"Imali smo neprikosnovenog protagonistu oko koga se izatkao čitav medijski diskurs. Alfa i omega je bio dakle - Aleksandar Vučić. On se pojavljivao u dvostrukoj inkarnaciji, s tim da ne znamo šta bi tu bila reinkarnacija. Nije tu u pitanju samo vreme koje je on kao premijer dobijao, nego sama suština kako je bio predstavljen. Došli smo do nalaza kako su se kamere usredsređivale ka Aleksandru Vučiću, a ne ka nekoj fabrici, poseti ili investiciji koja je sadržinski bila predmet tog istog priloga", kaže Pavlica.

On ukazuje da je tokom kampanje zabeležena i, kako je označio, trivijalizacija izbornog procesa jer javnost od kandidata nikada nije saznala šta zaista nude biračima.

Mediji su se, prema mišljenju novinara Đorđa Vlajića, potpuno oglušili o zakon koji ih obavezuje da na ravnopravan način predstave sve kandidate. On posebno ističe da značajan kontrolor njihovog rada – Regulatorno telo za elektronske medije nije kaznio očigledne nepravilnosti u vezi sa zastupljenošću kadnidata u medijima.

Mediji kontra zakona: Đorđe Vlajić
Mediji kontra zakona: Đorđe Vlajić


"Regulator se postavio u reaktivnu poziciju. Odgovaraće na pitanja, odnosno rešavaće primedbe bilo odakle dolazile. Proaktivno se nije ponašao. Nije reagovao, niti upozoravao medije da ne rade posao kako treba i krše javni interes. Jer to nije pravljenje dramatične neravnoteže i da se kompletno prisustvo u predizbornoj kampanji okrene u korist jednog kandidata ili političke stranke", smatra Vlajić.

Još jedan od preduslova koji je se može označiti krivcem za ovakvu situaciju je aktuelni Zakon o medijima, mišljenja je Vladimir Cvetković iz organizacije Centar za elektronske medije.

"Zakon je napisan na način koji ima jako puno pozivanja na, šta god to značilo, visoke evropske standarde, a kada se te zakonske norme preliju konkretan život medija – onda dobijamo ovo što sada dobijamo. Njegova najnovija varijanta je omogućila nekoliko stvari i on, na neki način, sledi ono što smo imali u drugim vrstama društvenog života. Od privatizacije u privredi pa evo do ovoga što se događa u medijima", smatra Cvetković.

Neravnopravana zastupljenost u medijima, jedan je od zaključaka istraživača, dovela je i do toga da je u javnosti, gotovo u potpunosti, eliminisana kritička svest – odnosno, tokom izbornog procesa, nije se mogla čuti nikakva razložna kritika.

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG