Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, mogli bi već ovog mjeseca, poslije sedam godina rada na tom projektu, biti upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu), javlja agencija Fena.
O tome bi 21 zemlja članica Komiteta UNESCO-a trebala raspravljati na 40. zasjedanju koje će biti upriličeno od 10. do 20. jula u Istanbulu, kada će biti donesena odluka koja će dobra biti upisana na prestižnu Listu svjetske baštine.
Ministarstvo civilnih poslova BiH nosilac je cjelokupnog projekta, a pomoćnica ministra za nauku i kulturu u Ministarstvu Biljana Čamur Veselinović naglašava za Fenu da bi razmatranje nominacija za upis na Listu svjetske baštine trebalo početi 15. i trajati do 17. jula te se u tom periodu biti razmatrana i nominacija stećaka za upis na Listu svjetske baštine.
Naime, 2. novembra 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.
Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da učestvuju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.
Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je "Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici".
