Islamski vernici danas počinju četvorodnevnu proslavu jednog od dva svoja najveća praznika - Hadžijski ili Kurban bajram (Dan žrtve).
Prvog dana praznika obavlja se bajramska molitva - Bajram-namaz.
Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva mjeseca i 10 dana poslije Ramazanskog bajrama.
Kurban-bajram se naziva i Hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće u Kabi, odnosno u Meki, u Saudijskoj Arabiji, najvećem islamskom svetilištu.
Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza punoljetnih islamskih vjernika, ukoliko mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život svoje porodice.
Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božije zapovijesti, nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Allahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.
Praznik se zove Kurban-bajram jer se tada prinosi žrtva – kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje Bogu. Prinošenje žrtve značajan je dio hadža. Taj obred vrše svi oni koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso (od kurbana) dijeli sirotinji, susjedima i rodbini.
Biblijska i Kur'anska priča o žrtvi slične su, ali u Bibliji đavo iskušava Avrama da li će da žrtvuje sina Isaka, a u Kur'anu iskušava Ibrahima da li će žrtvovati sina Ismaila. Predanje se završava tako što Allah zamijenjuje Ismaila žrtvenom životinjom poslatom iz raja.
