Slučaj Ramiza Džaferovića, direktora Razvojne banke Federacije, po ko zna koji put je aktueliziran, ovaj put u Vrhovnom sudu FBiH. Naime, Kantonalno tužilaštvo Sarajevo podnijelo je žalbu na oslobađajuću presudu Džaferoviću od prije tri godine, kada ga je Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio optužbi za zloupotrebu položaja u vrijeme dok je bio direktor Poreske uprave FBiH. Džaferovićem se svojevremeno bavio i Visoki predstavnik, ali su vladajuće stranke uvijek uspijevale da ga održe ili u fotelji ili pred sudijama. O slučajevima pronevjera i ucjena u Razvojnoj banci se manje govori iako prijave pljušte na sve strane. Za sada sve završava na istom - bez dokaza.
Na sudskoj klupi, ovaj put u Vrhovnom sudu FBiH ponovno Ramiz Džaferović, no ne kao direktor Razvojne banke FBiH, već u funkciji bivšeg direktora Poreske upraveovog entiteta. Kantonalno tužilaštvo Sarajevo žalilo se na oslobađajuću presudu suda od prije tri godine kada je Džaferović oslobođen optužbi da je zloupotrijebio položaj i 1997. godine omogućio Zavodu za platni promet nezakonito sticanje koristi od oko tri miliona KM i time oštetio budžete pet kantona. Također je oslobođen i optužbi da je 1999. godine donio dopunsko rješenje kojim je naloženo "Energopetrolu" da uplati oko 800.000 eura putarine na račun budžeta Bosansko-podrinjskog kantona..
Obrazlažući presudu na koju se žalilo Tužilaštvo, Adisa Zahiragić, predsjedavajuća Sudskog vijeća Kantonalnog suda u Sarajevu je kazala:
„Kompletna optužnica u obje tačke svodi se na zloupotrebu položaja na osnovu dva akta koja je donio optuženi u to vrijeme. Definitivan zaključak ovog vijeća je takav da nijedna druga odluka nije dolazila ovdje u obzir osim oslobađajuće presude upravo zato što nije dokazano.“
Tadašnju ocjenu sutkinje da Tužilaštvo nije ponudilo odgovarajuće dokaze, Džaferović je prokomentarisao kao atak na njegov rad u Razvojnoj banci:
„Pošto ništa u Razvojnoj banci se nije moglo naći, onda su oni pokrenuli novu istragu, a vezano je za Poreznu upravu gdje sam ja obavljao dužnost generalnog direktora od 1997. do 2000. godine, i onda su podigli optužnicu, koja je bila apsolutno neutemeljena.“
Iako za sud dokaza o zloupotrebama nema, Džaferovića je 2000. godine sa mjesta direktora Poreske uprave FBiH, a s obrazloženjem da je "svojim neprofesionalnim radom ugrozio napore koji se poduzimaju u oblasti ekonomske reforme“, smijenio tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrič.
Nedugo zatim, i bez obzira na negativne reference, biva imenovan na poziciju koja diktira ekonomske reforme - mjesto direktora Razvojne banke Federacije BiH. Prepreka nije bila ni činjenica da ga je Vrhovni sud FBiH svojevremeno osudio za utaju poreza dok je bio direktor zeničkog preduzeća KIMO, što su čak i stranci registrovali u svojim dokumentima, te naveli da je ostao dužan više od milion KM poreza.
Čak ni to da je Dažferović, zahvaljujući tome što ima revizorsku kuću koja kontroliše klijente sa kojima posluje Razvojna banka, u sukobu interesa nije smetnja da obavlja funkciju. Transparency International BiH u nekoliko je navrata upozoravao na ovaj problem, kaže izvršni direktor Srđan Blagovčanin:
Srđan Blagovčanin
„Mislim da je uloga direktora Razvojne banke, za koga smo mi podnijeli apelaciju da se nalazi u sukobu interesa, najviše sporna imajući u vidu, prije svega, da su kredite dobijale firme kojima je privatna kompanija gospodina Džaferovića istovremeno radila revizorske izvještaje.“
Džaferović je u nekoliko navrata bio predmetom istraživanja raznih tužilaštava, te su podizane brojne prijave, ali svaki put dokaza nije bilo. Posljednji slučaj, koji je ozbiljno uzdrmao i političku scenu Federacije BiH, bio je slučaj ucjene upravo Džaferovića, koji je optužio najviše zvaničnike u ovom bh. entitetu da su pokušavali pritiscima iznuditi dodjelu kredita pojedinim firmama u Federaciji:
„Vi ste tražili da dam i odobrim Lijanoviću pet miliona maraka kako bi Lijanovići ostali u vlasti. Je li to tačno ili nije? Drugo pitanje: došli ste sa stranačkim kolegom i tražili od mene da kupim zgradu ispod Importanea, koja košta 20 miliona maraka, koja ima četiri sprata garaža i da se vi uklapate u dva miliona KM? Možda će to neko istraživati. Za to postoje svjedoci i postoji dokumentacija. Tražili ste od mene - i sve je činjeno da se to uradi preko predsjednika Nadzornog odbora gospodina Jurčića - da se odobri kredit Selimovićima 20 miliona maraka i reprogram 10 miliona maraka.“
Ove je navode istraživala i posebna parlamentarna komisija, koja je svoje nalaze i dokumentaciju poslala nadležnom tužilaštvu. Kako su nam kazali neki od članova komisije, tužilaštvo se o tome nije oglasilo, odnosno od procesa nema ništa. Znaju šta su vidjeli, ali, navode, to očito nije bilo dovoljno za tužilaštvo. Stoga ne žele javno govoriti - jer pravosuđe je reklo svoje.
Ipak, to isto pravosuđe bavi se postupcima koji su proizašli iz nepravilnosti u radu Razvojne banke, odnosno kredita koje su davali. Jedan od primjera je i slučaj Feroelektro, gdje se sudi u procesu loše privatizacije. Naime, Razvojna je banka svojevremeno odobrila kredit od oko 250.000 eura krečani Barit u vlasništvu Stanić grupe, koja je nezakonito založila imovinu Feroelektra - koji su privatizirali, urušavajući tako firmu, a radnike dovodeći na prosjački štap.
Pravosuđe se bavi i bivšim predsjednikom Nadzornog odbora banke Petrom Jurčićem, koji se tereti za lažiranje diplome Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Jurčić je, inače, kadar stranke čiji su čelni ljudi Lijanovići, za koje je navodno lobirao pri dodjeli kredita.
