Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana žena u Hrvatskoj je u znaku borbe protiv izmjena Zakona o radu, koji će dodatno pogoršati ionako nezavidan položaj žena na tržištu rada. Žene čine većinu od gotovo 380 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj.
Sve analize pokazuju da za žene ima manje poslova nego za muškarce, da primaju manje plaće i da su podzastupljene u svim piramidama upravljanja, upozorili su danas u Hrvatskoj narodnoj stranci.
„Ona stara teza kako nezaposlene žene u stvari ne postoje, jer se izgube u kategoriji domaćice, dok su nezaposleni muškarci socijalni problem – ne stoji! Pravo na zaposlenje i pravo na angažman mora biti jednako bez obzira na spol“, kazala je predsjednica HNS-a Vesna Pusić.
I doista, za žene u Hrvatskoj najgore je na tržištu rada. Za Radio Slobodna Evropa govori predsjednica Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Božica Žilić.
„Na terenu izgleda loše! Od 377.000 ljudi koji su trenutno na Zavodu za zapošljavanje većina su žene, i to uglavnom iznad 40 godina života. Posebno su ugrožene žene u uslužnim djelatnostima – trgovini, ugostiteljstvu i hotelijerstvu i žene kod malih privatnih poduzetnika. Evidentno je i da je 92 posto svih sklopljenih ugovora o radu sklopljeno na određeno vrijeme i iznova se u praksi ponavlja da se mlade žene prilikom zapošljavanja pita – hoće li kroz neko vrijeme biti trudne?!“
Zato se na Međunarodni dan žena kreće na marš solidarnosti od sjedišta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nedaleko zagrebačkog Trga žrtava fašizma do središnjeg zagrebačkog Trga bana Jelačića. Sindikalne aktivistice i članice ženskih grupa i grupa za ljudska prava upozoravaju da Vladin Prijedlog izmjena Zakona o radu promovira nesigurne i fleksibilne oblike rada - rad na određeno, agencijski rad i outsourcing, produljuje radni tjedan i do 60 sati i ograničava pravo na sindikalno organiziranje i štrajk.
Od šaltera do šaltera
Višnja Stanišić iz Odbora žena Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže: „Uzmite ženu koja će prema prijedlogu izmjena Zakona o radu biti prisiljena raditi 12 sati dnevno, pa zamislite tu ženu kada nakon tih 12 sati dođe kući, pa zamislite još da je doma čeka dijete koje ide u prvi razred osnovne škole, pa još kućanski poslovi… recite – kako će ta žena nakon mjesec dana izgledati ako ovi Vladini prijedlozi izmjena Zakona o radu prođu?“
Nakon sindikalistica i političarki, razgovarali smo i sa nezaposlenim ženama. Što kažu one starije?
„Ja imam 51 godinu. Za nas posla nema. Morate biti mlad. A na zavodu sam 15 godina s prekidima. Eto, toliko. Sve najgore. Nemam što dobro reći.“
„Ostala sam bez posla prošle godine, a nemam uvjete za mirovinu. Tako, čitam što se nudi, gledam, tražim za čistačicu.“
RSE: A što ste radili ranije?
„Kao trgovac.“
Mlade nezaposlene žene imaju drugi tip problema. Jednu 29-godišnjakinju koja je završila stručno osposobljavanje u nevladinoj udruzi sada žele tamo i zaposliti, ali ih administracija šalje od šaltera od šaltera. „Nisu iskoordinirani oko takvih nekih banalnih stvari.“
„Cijeli dan smo pokušavali naći na stranicama Mirovinskog, bilo gdje - kada su kolegici završile mjere stručnog osposobljavanja, što mi kao udruga trebamo napraviti da bismo je zaposlili i kako izgleda procedura. Nismo uspjele! Evo, danas nas vozaju da se trebamo odjaviti sa biroa, na birou nam kažu – da, ali ona nikada nije bila prijavljena, o čemu oni pričaju… Evo sada se vraćamo, a mi samo želimo zaposliti svoju kolegicu.“
Ova 24-godišnjakinja je na zavod stigla u zadnji tren.
„Došla sam jer me poslodavac odjavio, s tim da nisam znala da sam odjavljena. Trudna sam pet mjeseci, i da nam nije pomogla jedna gospodična na Zdravstvenom u Klovićevoj ulici, izgubili bismo zdravstveno osiguranje i ja i dijete.“
Sve analize pokazuju da za žene ima manje poslova nego za muškarce, da primaju manje plaće i da su podzastupljene u svim piramidama upravljanja, upozorili su danas u Hrvatskoj narodnoj stranci.
„Ona stara teza kako nezaposlene žene u stvari ne postoje, jer se izgube u kategoriji domaćice, dok su nezaposleni muškarci socijalni problem – ne stoji! Pravo na zaposlenje i pravo na angažman mora biti jednako bez obzira na spol“, kazala je predsjednica HNS-a Vesna Pusić.
I doista, za žene u Hrvatskoj najgore je na tržištu rada. Za Radio Slobodna Evropa govori predsjednica Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Božica Žilić.
„Na terenu izgleda loše! Od 377.000 ljudi koji su trenutno na Zavodu za zapošljavanje većina su žene, i to uglavnom iznad 40 godina života. Posebno su ugrožene žene u uslužnim djelatnostima – trgovini, ugostiteljstvu i hotelijerstvu i žene kod malih privatnih poduzetnika. Evidentno je i da je 92 posto svih sklopljenih ugovora o radu sklopljeno na određeno vrijeme i iznova se u praksi ponavlja da se mlade žene prilikom zapošljavanja pita – hoće li kroz neko vrijeme biti trudne?!“
Zato se na Međunarodni dan žena kreće na marš solidarnosti od sjedišta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nedaleko zagrebačkog Trga žrtava fašizma do središnjeg zagrebačkog Trga bana Jelačića. Sindikalne aktivistice i članice ženskih grupa i grupa za ljudska prava upozoravaju da Vladin Prijedlog izmjena Zakona o radu promovira nesigurne i fleksibilne oblike rada - rad na određeno, agencijski rad i outsourcing, produljuje radni tjedan i do 60 sati i ograničava pravo na sindikalno organiziranje i štrajk.
Od šaltera do šaltera
Višnja Stanišić iz Odbora žena Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže: „Uzmite ženu koja će prema prijedlogu izmjena Zakona o radu biti prisiljena raditi 12 sati dnevno, pa zamislite tu ženu kada nakon tih 12 sati dođe kući, pa zamislite još da je doma čeka dijete koje ide u prvi razred osnovne škole, pa još kućanski poslovi… recite – kako će ta žena nakon mjesec dana izgledati ako ovi Vladini prijedlozi izmjena Zakona o radu prođu?“
Nakon sindikalistica i političarki, razgovarali smo i sa nezaposlenim ženama. Što kažu one starije?
„Ja imam 51 godinu. Za nas posla nema. Morate biti mlad. A na zavodu sam 15 godina s prekidima. Eto, toliko. Sve najgore. Nemam što dobro reći.“
„Ostala sam bez posla prošle godine, a nemam uvjete za mirovinu. Tako, čitam što se nudi, gledam, tražim za čistačicu.“
RSE: A što ste radili ranije?
„Kao trgovac.“
Mlade nezaposlene žene imaju drugi tip problema. Jednu 29-godišnjakinju koja je završila stručno osposobljavanje u nevladinoj udruzi sada žele tamo i zaposliti, ali ih administracija šalje od šaltera od šaltera. „Nisu iskoordinirani oko takvih nekih banalnih stvari.“
„Cijeli dan smo pokušavali naći na stranicama Mirovinskog, bilo gdje - kada su kolegici završile mjere stručnog osposobljavanja, što mi kao udruga trebamo napraviti da bismo je zaposlili i kako izgleda procedura. Nismo uspjele! Evo, danas nas vozaju da se trebamo odjaviti sa biroa, na birou nam kažu – da, ali ona nikada nije bila prijavljena, o čemu oni pričaju… Evo sada se vraćamo, a mi samo želimo zaposliti svoju kolegicu.“
Ova 24-godišnjakinja je na zavod stigla u zadnji tren.
„Došla sam jer me poslodavac odjavio, s tim da nisam znala da sam odjavljena. Trudna sam pet mjeseci, i da nam nije pomogla jedna gospodična na Zdravstvenom u Klovićevoj ulici, izgubili bismo zdravstveno osiguranje i ja i dijete.“
