Na Haškom sudu (ICTY) u ponedjeljak kasno popodne trebao se saslušati zadnji svjedok obrane bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, no to se nije dogodilo. Iskaz je trebao dati jedan dužnosnik hrvatske vlade, a pod zaštitnim mjerama (i pseudonimom KDZ – 584) trebao je optuženom potvrditi autentičnost određenih presretnutih razgovora koje je obrana željela uvrstiti među dokaze.
Nakon njegovog iskaza postupak Karadžićeve obrane se trebao zaključiti, a strane povući kako bi se pripremile za izvođenje završnih riječi, za što je Karadžić zatražio čak godinu dana.
Obrana je zatražila od tročlanog sudskog vijeća izdavanje subpoene (obvezujućeg naloga za svjedočenjem) za svjedoka koji se nije pojavio dva puta na zakazanom terminu. Tužiteljstvo je pri tom pak napomenulo da ima informaciju da je on spreman dati iskaz u narednom periodu. Kao i da je svjedok već u kontaktu s tužiteljstvom proučio dostavljenu tabelu o različitim tipovima tekstova presretnutih razgovora, a koja bi se mogla usvojiti umjesto njegovog svjedočenja.
Iako se izvođenje dokaza trebalo završiti višednevnim iskazom optuženog Karadžića on je od toga odustao, vjerovatno i zbog toga što će većinu svojih teza obrane ponoviti i prilikom izvođenja završnih riječi, nakon kojih će se tročlano sudsko vijeće povući i donijeti prvostupanjsku presudu. Prema dosadašnjoj praksi unutar godine dana, nakon čega će uslijediti žalbeni postupak ukoliko se obrana ili tužiteljstvo odluče na žalbu.
Karadžić je tijekom izvođenja svojih dokaza izveo 238 svjedoka, od kojih su mnogi i sami sumnjičeni, optuženi ili kažnjeni za ratne zločine.
Uhićen je 2008.godine, a krajem 2009.godine počeo je dugotrajan proces u kojem ga se teretilo po 11 točaka optužnice - za genocid u Srebrenici 1995.godine, genocid u 7 bosanskohercegovačkih općina 1992.godine, progone diljem BiH, teror nad Sarajlijama te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.
Slijedi dokazivanje i osporavanje prijedorskog genocida
Tužiteljstvo je najavilo i da će ubrzo, na kratko, ponovno otvoriti svoj dokazni postupak kako bi uvrstilo dokaze pronađene prošle godine u masovnoj grobnici Tomašica kraj Prijedora.
Još nije poznato koliko će potrajati taj izvanredni dio suđenja u vezi optužbi za genocid u Prijedoru. Tužiteljstvo je okvirno procijenilo da bi moglo izvesti svoje dokaze do kraja travnja, no još nije poznat vremenski okvir osporavanja tih optužbi od strane obrane.
Tijekom suđenja Karadžić je poricao da je postojao udruženi zločinački poduhvat protjerivanja Bošnjaka i bosanskih Hrvata - s područja na koje su bosanski Srbi polagali pravo, ali i prebacivao zapovjednu odgovornost za zločine na vojsku i lokalne dužnosnike bosanskih Srba, tvrdeći da nije imao kontrolu nad onim što se događalo na terenu.
Suprotno od tužiteljstva koje je dokazivalo kako je veliki val etničkog čišćenja i brojnih zločina pokrenut u BiH upravo prema uputstvima vrha Srpske demokratske stranke, SDS-a, s Karadžićem na čelu.
Odnosno prema uputstvu poznatom pod imenom Varijanta A i B, koja predviđa preuzimanje BiH općina u kojima su građani srpske nacionalnosti bili većina, odnosno manjina.
VIDEO LINK: Optuženi pojašnjava izjavu – da će muslimani nestati
Nakon njegovog iskaza postupak Karadžićeve obrane se trebao zaključiti, a strane povući kako bi se pripremile za izvođenje završnih riječi, za što je Karadžić zatražio čak godinu dana.
Obrana je zatražila od tročlanog sudskog vijeća izdavanje subpoene (obvezujućeg naloga za svjedočenjem) za svjedoka koji se nije pojavio dva puta na zakazanom terminu. Tužiteljstvo je pri tom pak napomenulo da ima informaciju da je on spreman dati iskaz u narednom periodu. Kao i da je svjedok već u kontaktu s tužiteljstvom proučio dostavljenu tabelu o različitim tipovima tekstova presretnutih razgovora, a koja bi se mogla usvojiti umjesto njegovog svjedočenja.
Iako se izvođenje dokaza trebalo završiti višednevnim iskazom optuženog Karadžića on je od toga odustao, vjerovatno i zbog toga što će većinu svojih teza obrane ponoviti i prilikom izvođenja završnih riječi, nakon kojih će se tročlano sudsko vijeće povući i donijeti prvostupanjsku presudu. Prema dosadašnjoj praksi unutar godine dana, nakon čega će uslijediti žalbeni postupak ukoliko se obrana ili tužiteljstvo odluče na žalbu.
Karadžić je tijekom izvođenja svojih dokaza izveo 238 svjedoka, od kojih su mnogi i sami sumnjičeni, optuženi ili kažnjeni za ratne zločine.
Uhićen je 2008.godine, a krajem 2009.godine počeo je dugotrajan proces u kojem ga se teretilo po 11 točaka optužnice - za genocid u Srebrenici 1995.godine, genocid u 7 bosanskohercegovačkih općina 1992.godine, progone diljem BiH, teror nad Sarajlijama te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.
Slijedi dokazivanje i osporavanje prijedorskog genocida
Tužiteljstvo je najavilo i da će ubrzo, na kratko, ponovno otvoriti svoj dokazni postupak kako bi uvrstilo dokaze pronađene prošle godine u masovnoj grobnici Tomašica kraj Prijedora.
Još nije poznato koliko će potrajati taj izvanredni dio suđenja u vezi optužbi za genocid u Prijedoru. Tužiteljstvo je okvirno procijenilo da bi moglo izvesti svoje dokaze do kraja travnja, no još nije poznat vremenski okvir osporavanja tih optužbi od strane obrane.
Tijekom suđenja Karadžić je poricao da je postojao udruženi zločinački poduhvat protjerivanja Bošnjaka i bosanskih Hrvata - s područja na koje su bosanski Srbi polagali pravo, ali i prebacivao zapovjednu odgovornost za zločine na vojsku i lokalne dužnosnike bosanskih Srba, tvrdeći da nije imao kontrolu nad onim što se događalo na terenu.
Suprotno od tužiteljstva koje je dokazivalo kako je veliki val etničkog čišćenja i brojnih zločina pokrenut u BiH upravo prema uputstvima vrha Srpske demokratske stranke, SDS-a, s Karadžićem na čelu.
Odnosno prema uputstvu poznatom pod imenom Varijanta A i B, koja predviđa preuzimanje BiH općina u kojima su građani srpske nacionalnosti bili većina, odnosno manjina.
VIDEO LINK: Optuženi pojašnjava izjavu – da će muslimani nestati
