Dostupni linkovi

Reciprocitet u razmeni sa Srbijom već postoji


Skupština Kosova
Skupština Kosova
Iako je predlog o uvođenju recipročnih mera u razmeni sa Srbijom u sredu izglasan u Skupštini Kosova, zvaničnici ove zemlje ističu da su ove mere već na snazi, te da je potrebno objašnjenje ukoliko se nešto dodatno zahteva.

Iz Kosovske alijanse za biznis kažu da, kada je kretanje robe u pitanju, ne postoji problem oko priznavanja carinskog pečata, već je problem u nepriznavanju kosovskih putnih dokumenata.

Bez obzira što je predlog o poduzimanju recipročnih mera u razmeni roba sa Srbijom usvojen u Skupštini Kosova u sredu, zvaničnici u Prištini ističu da se ova
Mimoza Kusari Lila
Mimoza Kusari Lila
odluka neće moći provesti jednostavno zato što odluka o recipročnosti razmene sa Srbijom bar što se tiče trgovine već postoji i ona se primenjuje.

To je za RSE potvrdila zamenica premijera i ministarka za trgovinu Mimoza Kusari Lila, ističući da ostaje na onima koji su inicirali i izglasali ovaj predlog da objasne koje su to mere koje se trebaju realizovati.

“Srbija je priznala pečat Carine Kosova, a Kosovo je na to reagovalo tako što je uklonilo recipročne mere, tako da mi već imamo jedan recipročan odnos sa Srbijom što se tiče carinskog pečata. Ako se traži blokada ili zatvaranje granice, to podrazumeva nešto drugo. Ali, ako se kaže da se traže recipročne mere sa Srbijom što se trgovine tiče, mi već sprovodimo takve mere, zbog recipročnog priznanja pečata”, kazala je Kusari Lila.

Problematično kretanje ljudi, ne robe

Inicijator ovog predloga bio je opozicioni pokret Samooredeljenje.

Zahtevi Samopredeljenja su da Vlada Kosova preduzme političke, ekonomske i trgovinske recipročne mere prema Srbiji, da Ministarstvo trgovine pospeši i predvodi saradnju sa domaćim proizvođačima i trgovinskim preduzećima kako bi se proizvodi iz Srbije zamenili drugim proizvodima, te da vlada ojača sve državne mehanizme kako bi se sprovele recipročne mere sa Srbijom.

Pečat Carine Kosova - ilustracija
Pečat Carine Kosova - ilustracija
Ali i predstavnici zajednice za biznis kažu da zahtevi o recipročnim merama nisu dovoljno razjašnjeni u predlogu.

Agim Shahini iz Kosovske alijanse za biznis navodi da je cilj ovog predloga dobit domaće proizvodnje, ali ističe da je inicijatori ovog dokumenta trebalo bolje da objasne probleme oko nepriznavanja putnih dokumenata građana Kosova.

“Mi nemamo problem sa kretanjem robe, već imamo problem kada je u pitanju sloboda kretanja ljudi, zato što se ne priznaju naši dokumenti, pašosi, osiguranja i registarske tablice,“ ističe Shahini.

Za predlog je inače glasalo 44 poslanika, 33 ih je bilo protiv, a 2 uzdržana. Ovo je, naime, bio jedan od retkih slučajeva da predlog opozicije uspe da dobije većinu glasova u Skupštini.

Inače, na osnovu Ustava Kosova, odluke Skupštine sprovodi Vlada koju direktno bira i nadgleda sama Skupština.

Srbija je krajem 2008. godine blokirala uvoz robe sa Kosova, kao i njeno tranzitno kretanje, zbog zamene UNMIK-ovih pečata sa pečatom Republike Kosova.

Jula ove godine, Vlada Kosova je donela odluku o uvođenju recipročnih mera na proizvode iz Srbije. Međutim, ta odluka je prestala da važi 16. septembra, pošto su se Kosovo i Srbija dogovorile u Briselu o slobodnoj trgivini i o recipročnom priznavanju carinskih pečata.
XS
SM
MD
LG