Dostupni linkovi

Ubistvo Đinđića: Trojica akademika se protive saslušanju Koštunice


Pobuna Crvenih beretki 2001. godine
Pobuna Crvenih beretki 2001. godine
Povodom najave da će, u okviru postupka koji bi trebalo da rasvetli političku pozadinu atentata na Zorana Đinđića, biti saslušan i bivši predsednik države Vojislav Koštunica, koji je tada javno podržao protest “crvenih beretki” čiji su vodeći članovi kasnije ubili prvog demokratski izabranog premijera Srbije, ponovo se aktivirao Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja.

Akademici Dobrica Ćosić, Matija Bećković i Kosta Čavoški pozivaju državne vlasti da prekinu navodnu beskrupuloznu kampanju protiv predsednika Demokratske stranke Srbije.

U pokušaju nastavka uloge koju je, u drugoj polovini osmadesetih, Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja imao u zaštiti onih koji su bili žrtve delikta mišljenja - akademici Ćosić, Bećković i Čavoški pozvaju vlasti:

" ...da prekinu ovu beskrupuloznu kampanju protiv Vojislava Koštunice i da kriminalce traži i nađe među pravim kriminalcima".


Kosta Čavoški, u svoje i u ime preostalih članova, apeluje na državne činioce da prekinu i onemoguće „dalje samoponižavanje Srbije i moralno razaranje srpskog društva", i u duhu devedesetih prepoznaje krivicu pojedinih medija.

"Treba proučiti vlasničku strukturu tih medija pa će sve biti savršeno jasno. Dakle, jedan broj naših medija je u stranim rukama i provodi stranu politiku. Ja čak mislim da je reč o kvislinzima, to je vrlo teška reč, ali ja je koristim, a u javnosti koristim i reč izdaja", rekao je on.

Pojavljivanje članova Odbora u novonastaloj situaciji - Miljenka Deretu, izvršnog direktora Građanskih inicijativa, navodi na zaključak o očiglednoj političkoj vezi trojice akademika i Vojislava Koštunice.

„ Kao nekog ko je bio izvršitelj njihovog propalog političkog programa. To je samo još jedan dokaz da ti pojedinci koji imaju veliki uticaj na javnost, zapravo, zagovaraju politiku koja je anti-evropska, koja je protiv razvoja Srbije u demokratskom smislu i koja je bila personalno protiv onog čoveka koji je politički pokušavao da im se suprotstavi. I to uspešno“, ocenjuje Dereta.

Koncept srednjevekovlja

Tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević izjavio je da će, u okviru pretkrivičnog postupka u vezi sa ispitivanjem političke pozadine atentata na premijera Đinđića, biti saslušan Koštunica, kao i bivši čelni ljudi Državne bezbednosti Goran Petrović i Zoran Mijatović.

Koštunica je potom izjavio da u tome ne postoji odgovornost – ni njegova, niti stranke koju vodi, ne navodeći da li će se odazvati pozivu tužilaštva.

Rajko Danilović: Pravi ljudi su pozvani da daju iskaze o tome šta je prethodilo ubistvu.
Advokat porodice Đinđić, Rajko Danilović, kaže međutim da će Koštunica, ukoliko bude pozvan, morati da se odazove pozivu, a u protivljenju njegovom i akademika vidi sledeće:

“ Da su pravi ljudi pozvani da daju iskaze o tome šta je prethodilo ubistvu.”


I što je najvažnije, kaže Danilović, da se vidi ko je sve i kako ometao sudski proces ubicama Zorana Đinđića.
Zoran Đinđić, septembar 1997.

“ To je zaboravljeno. Na sve moguće načine su on i njegovi najbliži saradnici ometali taj postupak. Čak su predlagali ukidanje Specijalnog suda. Čak su se sastajali sa optuženima van procedure koja je predviđena zakonikom o krivičnom postupku. Znači, preduzeto je više radnji koje su, upravo, ukazivale na umešanost tih ljudi u sam akt ubistva. A ključno je – zašto je podržao pobunu JSO-a?", rekao je Danilović.

"Mislim da je sasvim pristojno, normalno i blizu pameti da se taj čovek pojavi i da odgovori na pitanja koja mu se postavljaju. Ne vidim u tome nikakvu dramu. Vidim samo želju da se izuzme iz postupka i da bude iznad zakona,” tumači pisac Vidosav Stevanović protivljenje Koštunice davanju izjave, a o ulozi trojice akademika kaže:

“ Umesto da se mešaju u stvari koje ih se ne tiču, a to je pravno postupak jedne države, bolje bi bilo da se malo pozabave cenzurom u državi Srbiji, koja postoji gotovo u svim medijima i gotovo na svim mestima. Cenzurom u izdanjima Srpske akademije nauka, itd. Prema tome, oni se bave ili tuđim poslom, što je govorio Vuk Karadžić – “ traže slavu u tuđem poslu” - ili se ne bave svojim poslom, a mogli bi.”

Ili kako kaže Miljenko Dereta:

“Sve se čini da se ono što je Đinđić radio poništi i da se dokaže da Srbija nije sposobna da se menja, te da je njihov koncept srednjovekovlja, zapravo, jedini u kojem Srbija može da opstane.”
XS
SM
MD
LG