Dostupni linkovi

Vlasti moraju učiniti više na evrointegracijama


Zastave Kosova i EU
Zastave Kosova i EU
Političari na Kosovu obično potenciraju da su evropske integracije glavni prioritet i ključni deo njihove agende. To se u velikom meri moglo čuti i tokom predizborne kampanje za parlamentarne izbore na Kosovu.

Dok oni u institucijama kažu da se dosta toga radi na putu ka evro-integracijama, ostali navode da se ne primećuju znaci da su kosovske institucije na pravom putu.

Ministar za evropske integracije u ostavci, Besim Beqaj, izjavio je da institucije obavljaju sve potrebne dužnosti u harmonizaciji sa Evropskom unijom, ne samo radi evropske integracije, već zarad i samih građana koji žele da Kosovo bude funkcionalna država.

Naglasio je da je bitno da Evropska unija Kosovo tretira kao i ostale zemlje u regionu.

„Kosovo se i dalje tretira kao specifičan slučaj. Moj zahtev je da se tretiramo podjednako kao i sve ostale zemlje. U pitanju su tehnički procesi u vezi sa procesom evro-integracija. Ako govorimo o smernicama za liberalizaciju viza, treba da su u pitanju identični kriterijumi kao i za ostale zemlje. Ako govorimo o procesu integracije i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, i tu treba da budu isti kriteriji kao i sa ostalim zemljama”, kaže Beqaj.

Sa druge strane, stručnjak za evropske integracije, Shenoll Muharremi, kaže da se Kosovo u toku ove godine suočavalo sa brojnim izazovima koji su sprečili zemlju da se direktno bavi evropskim integracijama.

Međutim, on navodi da se institucije Kosova moraju više posvetiti ovom procesu, a naročito se trebaju više zalagati na ojačavanju vladavine prava, za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kako bi se ispunili osnovni uslovi ka evropskim integracijama.

Skupština Kosova kasni


Muharremi takođe navodi da jedan od problema Kosova na putu integracija predstavlja država Srbija.

Skupština Kosova
„Još uvek imamo problema sa Srbijom i predstoji nam dijalog. Što se tiče regionalne saradnje, Srbija je oduvek štetila i blokirala Kosovo da ne učestvuje u regionalnim forumima. Smatram da je Srbija lobirala i kod pet članica Evropske unije koje nisu priznale Kosovo. Sve te diplomatske taktike sprečavaju Kosovo da se dalje razvija. Mora se pronaći način da se Kosovo uključi u ovaj proces. Ne sme se dozvoliti da Kosovo ostane jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koje nema slobodu kretanja i slobodnu trgovinu”, ocenjuje Muharremi.

Inače, ovo je druga godina za redom da Skupština Kosova radi na primeni Akcionog plana za evropske integracije.

Ovaj plan, koji je usvojen u februaru, obuhvata 85 izazova iz svih oblasti. Oni se trebaju rešiti, kako bi se ispunili politički kriterijumi i ojačale institucije koje bi garantovale demokratiju, vladavinu zakona i ljudskih prava, kao i zaštitu manjinskih zajednica.

Tim povodom, Demokratski institut Kosova izvršio je istraživanje o tome koliko se radi na sprovođenju ovog plana. Rezultat je bio da Skupština Kosova zaostaje u ispunjavanju obaveza iz Akcionog plana za 2010. godinu.

Driton Selmanaj iz ovog Instituta navodi da u Skupštini Kosova ne postoji politička volja u ispunjavanju obaveza:

„Glavni razlog je nedostatak političke volje. Oko 60 posto obaveza iz ovog plana nisu ispunjene u potpunosti”
, tvrdi Selmanaj.

Na osnovu izveštaja Demokratskog instituta, poslanici u Skupštini Kosova više daju izjave, nego što se bave konkretnim delima po tom pitanju.
XS
SM
MD
LG