Za BiH su u izvještaju Evropske komisije primjedbe iste kao i ranijih godina - diskriminatorne odredbe ustava su i dalje na snazi, ljudska prava se ne poštuju dovoljno, napredak na evropskom putu je blokiran, a politički lideri su zatajili na gotovo svim poljima.
Izvještaj o napretku BiH koji je sačinila Evropska komisija nije nimalo svijetao. Zabilježen je mali ili nikakav napredak u gotovo svim oblastima. Jedinim pozitivnim ocijenjeni su napori oko ukidanja viznog režima, no prije će biti da su Bosni i Herecgovini u EU progledali kroz prste, smatra Elmir Sadiković sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, te dodaje kako je ovakav izvještaj EK bio očekivan.
„Imali smo jučer odluku o ukidanju viza građanima BiH i nosioci vlasti su to nastojali predstaviti kao rezultat njihovog dobrog rada, ali očigledno da je to više poklon EK i EU građanima BiH, ali kroz ovaj izvještaj smo ustvari vidjeli kako zaista stvari stoje u BiH. Ovo je i veliko upozorenje za buduću vlast koja će se formirati u BiH da će morati napraviti jedan politički program koji će državu povesti na put evropskih integracija, jer ako do toga ne dođe, bojim se da nas ne čeka nimalo svijetla budućnost“, navodi Sadiković.
Nacionalistička retorika u predizbornoj kampanji je oštro kritikovana, kao i sama činjenica da su izbori održani po diskriminatornim odredbama. Zatajilo je i ispunjavanje uslova za zatvaranje OHR-a, a nije se obratilo ni dovoljno pažnje na oblast zaštite ljudskih prava, prvenstveno u ustavnom smislu.
Član Ustavnopravne komisije Parlamenta BiH Lazar Prodanović, komentarišući navode, kaže kako se nije moglo uticati na izvještaj, ali na nalaze u njemu jeste.
„Mislim da bi vlasti u BiH u narednom periodu morale da ozbiljno da razmatraju ukupno stanje u smislu dolaska do kompromisnih rješenja koja bi BiH povela naprijed, a ne da stojimo u jednom mjestu i da budemo jedna od zemalja koja uglavnom zadnja završava svoje obaveze u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana“, smatra Prodanović.
Ustav dodatna kočnica
Nisu napravljeni nikakvi koraci kako bi se deblokiralo donošenje legislative važne za put ka EU. Uz loša ustavna rješenja dodatno kočenje na putu ka EU zemlju će još i više koštati, kaže predsjednik Parlamentarne komisije za evropske integracije Halid Genjac.
„Mogli smo već aplicirati i možda imati kandidatski status, što otvara ogromne mogućnosti u pogledu fondova i daljeg integrisanja i reformskih procesa. Zbog ovakvih izvještaja sačekaćemo sa kandidatskim statusom, jer kandidatski status može se dobiti sa rezultatima. Mi rezultata nemamo i de fakto mi trpimo te posljedice. BiH sa ovakvim političkim odnosima, sa ovakvim ustavom i sa ovakvim pristupom međunarodne zajednice dalje jednostavno ne može“, navodi Genjac.
Pritisci na pravosuđe su i dalje prisutni. Ograničen je napredak zabilježen u funkcionisanju vlasti na državnom nivou, kao i u odnosu entiteta i države.
Postignut je mali napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, ali prisustvo organizovanih kriminalnih mreža i njihov pokušaj da se uključe u tokove legalne ekonomije i dalje su glavni razlog za zabrinutost. Također, u BiH je povećan broj žrtava trgovine ljudima, dok se u regiji smanjuje.
Izvještaj o napretku BiH koji je sačinila Evropska komisija nije nimalo svijetao. Zabilježen je mali ili nikakav napredak u gotovo svim oblastima. Jedinim pozitivnim ocijenjeni su napori oko ukidanja viznog režima, no prije će biti da su Bosni i Herecgovini u EU progledali kroz prste, smatra Elmir Sadiković sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, te dodaje kako je ovakav izvještaj EK bio očekivan.
„Imali smo jučer odluku o ukidanju viza građanima BiH i nosioci vlasti su to nastojali predstaviti kao rezultat njihovog dobrog rada, ali očigledno da je to više poklon EK i EU građanima BiH, ali kroz ovaj izvještaj smo ustvari vidjeli kako zaista stvari stoje u BiH. Ovo je i veliko upozorenje za buduću vlast koja će se formirati u BiH da će morati napraviti jedan politički program koji će državu povesti na put evropskih integracija, jer ako do toga ne dođe, bojim se da nas ne čeka nimalo svijetla budućnost“, navodi Sadiković.
Nacionalistička retorika u predizbornoj kampanji je oštro kritikovana, kao i sama činjenica da su izbori održani po diskriminatornim odredbama. Zatajilo je i ispunjavanje uslova za zatvaranje OHR-a, a nije se obratilo ni dovoljno pažnje na oblast zaštite ljudskih prava, prvenstveno u ustavnom smislu.
Član Ustavnopravne komisije Parlamenta BiH Lazar Prodanović, komentarišući navode, kaže kako se nije moglo uticati na izvještaj, ali na nalaze u njemu jeste.
„Mislim da bi vlasti u BiH u narednom periodu morale da ozbiljno da razmatraju ukupno stanje u smislu dolaska do kompromisnih rješenja koja bi BiH povela naprijed, a ne da stojimo u jednom mjestu i da budemo jedna od zemalja koja uglavnom zadnja završava svoje obaveze u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana“, smatra Prodanović.
Ustav dodatna kočnica
Nisu napravljeni nikakvi koraci kako bi se deblokiralo donošenje legislative važne za put ka EU. Uz loša ustavna rješenja dodatno kočenje na putu ka EU zemlju će još i više koštati, kaže predsjednik Parlamentarne komisije za evropske integracije Halid Genjac.
„Mogli smo već aplicirati i možda imati kandidatski status, što otvara ogromne mogućnosti u pogledu fondova i daljeg integrisanja i reformskih procesa. Zbog ovakvih izvještaja sačekaćemo sa kandidatskim statusom, jer kandidatski status može se dobiti sa rezultatima. Mi rezultata nemamo i de fakto mi trpimo te posljedice. BiH sa ovakvim političkim odnosima, sa ovakvim ustavom i sa ovakvim pristupom međunarodne zajednice dalje jednostavno ne može“, navodi Genjac.
Pritisci na pravosuđe su i dalje prisutni. Ograničen je napredak zabilježen u funkcionisanju vlasti na državnom nivou, kao i u odnosu entiteta i države.
Postignut je mali napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, ali prisustvo organizovanih kriminalnih mreža i njihov pokušaj da se uključe u tokove legalne ekonomije i dalje su glavni razlog za zabrinutost. Također, u BiH je povećan broj žrtava trgovine ljudima, dok se u regiji smanjuje.