Dan poslije zatvaranja 50. Međunrodnog pozorišnog festivala MESS najavljeno je kako će naredna, 51. teatarska smotra u Sarajevu, biti održana od 1. do 10. oktobra naredne godine i kako će ponovo biti takmičarskog karaktera.
Ovogodišnji MESS trajao je 16 dana, izvedeno je 40 predstava i ukupno 70 programa, a prisustvovalo je više od 600 gostiju. Zlatne lovorove vijence za doprinos pozorišnoj umjetnosti ponijeli su glumica Mirjana Karanović i njemački reditelj Frank Castorf.
U nedjelju navečer je, poslije 16 dana pozorišnih uzbuđenja i više od 40 predstava, spuštena zavjesa na jubilarni MESS.
Nikad valjda ovdašnja publika nije bila bliže teatarskoj istoriji nego li se to desilo uz predstavu „Poslednja Krapova traka“ planetarnog maga Boba Vilsona. I to samo nekih godinu i po od kada je prvi put igrana.
Direktor MESS-a Dino MustafićPonosni direktor Festivala Dino Mustafić:
„To je na svojevrsni način zaista bila historija, po čemu je Bob Vilson ušao u svijet umjetnosti - po fenomenalnoj, zapravo, režiji. Ali kuriozitet je i to da je on bio sam akter na sceni. I na neki način smo zaokružili sa onim rediteljima i onim imena koji su proslavljali ovaj festival u ovih 13 godina otkako je on internacionalni, tako smo ga na najbolji način i zaključili.“
Zagrepčanin Mladen Bičanić, jedan od najznačajnijih pozorišnih kritičara u regionu, smatra kako činjenica da zbog jubileja Festival nije imao takmičarski karakter nimalo nije uticala na kvalitet i entuzijazam aktera:
„Drama oko toga tko će biti najbolji, tko će osvojiti nagradu ovaj put je izostala, no što ne znači da su izostale dobre predstave. Dapače, MESS je sigurno napravio ono što i obično čini, a to je: doveo je cijeli jedan cvijet teatra u Sarajevo, tako da je na neki način oslikana jedna i povijest, ali i budućnost teatra u malom.“
Fokus na region
Velika teatarska smotra pribrala je nekoliko sjajnih rediteljskih imena i ansambala svjetskog glasa, pa se pozorišni ljudi, da koga ne bi zaboravili, uzdržavaju i spominjati imena. Većina će, zato, posebnu pažnju obratiti na neke procese fokusirajući se na region.
Detalj iz predstave Sanjari, 21. oktobar. 2010.„To je festival koji je u tematskom smislu imao jedan veliki broj predstava za koje se može reći da su angažirana umjetnost ili umjetnost otpora koje su direktno nastale iz refleksije ovog vremena. U jedno blic analizi sasvim sam siguran da ste primijetli da predstave koje su dolazile iz regiona, tu prije svega mislim na predstave mladih kolega Olivera Frljića, Martina Kočovskoga, Boruta Šeparovića, su imale iznimno jedan vrlo jasan angažman,“ kaže Mustafić.
Podupirući Mustafićevo stanovište, Haris Pašović, i sam onomad direktor Festivala, biranim riječima govorio je o predstavama „Proklet bio izdajica svoje domovine“ Slovenskog mladinskog gledališča, te „Generacije 91-95“ Zagrebačkog kazališta:
„Tako da se pojavila jedna generacija reditelja, kao u Njemačkoj npr. 20 godina poslije Drugog svjetskog rata koja je otvorila pitanja u rekla:’Šta se to ustvari desilo dok smo mi odrasli?’ To se sada dešava i to MESS ponovo promovira i otvara.“
Velike smotre, po definiciji, zahtijevaju i silnu energiju. Tako je samo dan poslije zatvaranja, počela priprema 51. MESS-a. Festival se vraća svojim uobičajenim programima ali, kako ne bi iznevjerio tradiciju, otvara i nove prostore.
„Tako da se sljedeće godine vraćamo onome što je World MESS, Mitel Europa MESS, Children MESS i od sljedeće godine imamo poseban festival u Festivalu, imamo program FUTURE MESS za mlade reditelje. Mi ćemo otvarati put i onome što je alternativna scena, što je nezavisna pozorišna scena, pokušavajući da otkrijemo, anticipiramo nove tokove, nova imena, gdje ćemo pokazati da pozorište još uvijek ima snage da nas zabrine, da nas zapita, da nas dovede u dilemu, u sumnju, da računa na gledaoca,“ kaže Mustafić.
Pored "Lovorovih vijenaca" za Karanovićevu i Castorfa, nagradu "Branko Kovačević“ je dobio i profesor Sulejman Bosto za pozorišnu kritiku..
Ovogodišnji MESS trajao je 16 dana, izvedeno je 40 predstava i ukupno 70 programa, a prisustvovalo je više od 600 gostiju. Zlatne lovorove vijence za doprinos pozorišnoj umjetnosti ponijeli su glumica Mirjana Karanović i njemački reditelj Frank Castorf.
U nedjelju navečer je, poslije 16 dana pozorišnih uzbuđenja i više od 40 predstava, spuštena zavjesa na jubilarni MESS.
Nikad valjda ovdašnja publika nije bila bliže teatarskoj istoriji nego li se to desilo uz predstavu „Poslednja Krapova traka“ planetarnog maga Boba Vilsona. I to samo nekih godinu i po od kada je prvi put igrana.
„To je na svojevrsni način zaista bila historija, po čemu je Bob Vilson ušao u svijet umjetnosti - po fenomenalnoj, zapravo, režiji. Ali kuriozitet je i to da je on bio sam akter na sceni. I na neki način smo zaokružili sa onim rediteljima i onim imena koji su proslavljali ovaj festival u ovih 13 godina otkako je on internacionalni, tako smo ga na najbolji način i zaključili.“
Zagrepčanin Mladen Bičanić, jedan od najznačajnijih pozorišnih kritičara u regionu, smatra kako činjenica da zbog jubileja Festival nije imao takmičarski karakter nimalo nije uticala na kvalitet i entuzijazam aktera:
„Drama oko toga tko će biti najbolji, tko će osvojiti nagradu ovaj put je izostala, no što ne znači da su izostale dobre predstave. Dapače, MESS je sigurno napravio ono što i obično čini, a to je: doveo je cijeli jedan cvijet teatra u Sarajevo, tako da je na neki način oslikana jedna i povijest, ali i budućnost teatra u malom.“
Fokus na region
Velika teatarska smotra pribrala je nekoliko sjajnih rediteljskih imena i ansambala svjetskog glasa, pa se pozorišni ljudi, da koga ne bi zaboravili, uzdržavaju i spominjati imena. Većina će, zato, posebnu pažnju obratiti na neke procese fokusirajući se na region.
Podupirući Mustafićevo stanovište, Haris Pašović, i sam onomad direktor Festivala, biranim riječima govorio je o predstavama „Proklet bio izdajica svoje domovine“ Slovenskog mladinskog gledališča, te „Generacije 91-95“ Zagrebačkog kazališta:
„Tako da se pojavila jedna generacija reditelja, kao u Njemačkoj npr. 20 godina poslije Drugog svjetskog rata koja je otvorila pitanja u rekla:’Šta se to ustvari desilo dok smo mi odrasli?’ To se sada dešava i to MESS ponovo promovira i otvara.“
Velike smotre, po definiciji, zahtijevaju i silnu energiju. Tako je samo dan poslije zatvaranja, počela priprema 51. MESS-a. Festival se vraća svojim uobičajenim programima ali, kako ne bi iznevjerio tradiciju, otvara i nove prostore.
„Tako da se sljedeće godine vraćamo onome što je World MESS, Mitel Europa MESS, Children MESS i od sljedeće godine imamo poseban festival u Festivalu, imamo program FUTURE MESS za mlade reditelje. Mi ćemo otvarati put i onome što je alternativna scena, što je nezavisna pozorišna scena, pokušavajući da otkrijemo, anticipiramo nove tokove, nova imena, gdje ćemo pokazati da pozorište još uvijek ima snage da nas zabrine, da nas zapita, da nas dovede u dilemu, u sumnju, da računa na gledaoca,“ kaže Mustafić.
Pored "Lovorovih vijenaca" za Karanovićevu i Castorfa, nagradu "Branko Kovačević“ je dobio i profesor Sulejman Bosto za pozorišnu kritiku..
