Direkcija Međunarodnog teatarskog festivala MESS, koji se održava u Sarajevu i Zenici, u srijedu je saopštila da je donijela odluku da Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra dodijeli i istaknutoj glumici Mirjani Karanović.
Nagrada će biti uručena na svečanosti zatvaranja festivala u nedjelju. MESS se, inače, održava po pedeseti put, pa nije takmičarski, ali se pozorišni radnici sa jednakim žarom takmiče za naklonost publike i kolega jer se osjećaju počašćenim što su pozvani da obilježe ovaj značajni jubilej.
U 15 festivalskih dana okupiće se oko 600 gostiju iz 14 zemalja, a na devet scena ukupno će biti odigrano 35 predstava. MESS se tako dokazao kao jedna od najznačajnijih kulturnih smotri u regionu.
Pozorišni radnici, ali i neočekivano brojna teatarska publika prethodnih 12 dana nauživali su se u velikim predstavama i druženjima sa svjetskim i regionalnim uglednicima, a sve ih polako hvata strah jer će čarolija uskoro prestati.
Mirjana Karanović na Sarajevskom filmskom festivalu, avgust 2010. godineOvog vikenda, naime, spustiće se veličanstvena zavjesa, a s obje njene strane ostaće pitanja za stručnu, ali i širu javnost: šta zapravo bi MESS? Ovogodišnji - i sve ono zbog čega je ovogodišnji bio kakav je bio.
Reditelj i koreograf Damir Zlatar Frej, valjda jedan od najznačajnijih teatarskih stvaralaca sa ovih prostora, i ove se godine predstavio publici:
„Imati takve referencije i okićen zlatom sa tog festivala je značilo puno u prostoru bivše države. Zato sam posebno motiviran svakim pozivom i mogućnošću da dođem ovdje i da imam priliku pokazati svoju novu produkciju.“
Zbog čega je zapravo MESS onomad uživao, a i danas uživa, toliki ugled među pozorišnim svijetom, najbolje je priupitati onoga što je za odgovore službeno zadužen - Dinu Mustafića, znači, direktora Festivala:
„To je bio jedan festival na kojem se uvijek i testiralo, kompariralo, jedan poseban festival kojeg nije iznevjeravao taj duh istraživačkoga, hraboroga u mišljenju, radikalnoga i avangardnoga, koji nam je otvarao i dimenzije prošlosti, otvarao neke vrlo bolne teme koje su bile tabuizirane. Preko njega smo spoznavali sadašnjost i anticipirali budućnost.“
"Zauvijek mlad"
Haris Pašović, reditelj koji je žnjeo uspjehe na svim teatarskim smotrama bivše zajedničke države, stvaralački je odrastao uz MESS, bio jedno vrijeme i njegovim direktorom. Danas je sretan što i ovogodišnja smotra nastavlja tradiciju fokusirajući se na predstave „Proklet bio izdajica svoje domovine“ Slovneskog mladinskog gledališča, te „Generacija 91-95“ Zagrebačkog kazalista, koje se bave bolnim činjenicama najnovije prošlosti:
„Tako da se pojavila jedna generacija reditelja, kao u Njemačkoj npr., koja je otvorila pitanje i rekla:’Pa šta se to ustvari desilo dok smo mi odrasli?’ I to MESS ponovo promovira i otvara.“
Dino Mustafić, direktor MESS-a, 14. oktobar. 2010.Doktor Sulejman Bosto, profesor filozofije, spada među veterane u gledalištu, a zbog poznavanja teatra i uvida u suštinu umjetnosti uopšte bivao je i članom MESS-ovog žirija. On nam svjedoči o značaju polustoljetnog održavanja:
„Izvan svake sumnje jedna od najznačajnijih kulturnih činjenica koja legitimira i kapacitet ove sredine da komunicira sa svijetom, nešto kao protuteža nevoljama vremena u kojem živimo, neka vrsta dobre alternative.“
MESS je davna prestao biti tek ovdašnja, bosanskohercegovačka manifestacija i postao je jednakovrijednim, drugim velikim teatarskim smotrama u bivšoj zajedničkoj državi. U posljednje vrijeme, međutim, prednjači u regionu, smatra Pašović:
„Zapravo imamo najznačajniji filmski festival u regionu, najznačajniji teatarski festival u regionu, i ja sam siguran da je džez festival među najznačajnijim u regionu, tako da smo zapravo uspjeli da multikulturna supstanca Sarajeva bude tu, u svom jezgru, ali istovremeno da ona zrači kroz čitav region, tako da je Sarajevo najregionalniji grad u regionu.“
Profesor Bosto ima odgovor i na pitanje nekih ovdašnjih trbuhozboraca u vezi sa smislom smotre u oskudnom vremenu, što bi se, inače, kao pedestogodišnjak samo nazvao „Zauvijek mlad“:
„Festival ne bi mogao postojati 50 godina ako bi publika bila ista kao prije 50 godina, odnosno jedna generacija. Sve više i više mladih ljudi dolazi u taj teatar. U tom smislu Festival djeluje - odgaja buduću publiku. Znači da je taj festival loš ili da je potrošiva roba, on bi davno prestao postojati.“
A kako bi sve bilo u skladu sa tradicijom, festivalska uprava je odlučila da, paralelno s ovim festivalom, ubuduće publici nudi novi „Futura MESS“.
„To će biti program koji će biti jedna mala opozicija, korektiv ovom meinstream festivalu, MESS starijem, program za mlade reditelje koji će sigurno u izrazu biti radikalniji, koji će otvarati prostor za još određene istraživačke projekte, alternativne projekte,“ kaže Mustafić.
Ovi su zaista odlučili da Festival i doslovno bude zauvijek mlad.
Nagrada će biti uručena na svečanosti zatvaranja festivala u nedjelju. MESS se, inače, održava po pedeseti put, pa nije takmičarski, ali se pozorišni radnici sa jednakim žarom takmiče za naklonost publike i kolega jer se osjećaju počašćenim što su pozvani da obilježe ovaj značajni jubilej.
U 15 festivalskih dana okupiće se oko 600 gostiju iz 14 zemalja, a na devet scena ukupno će biti odigrano 35 predstava. MESS se tako dokazao kao jedna od najznačajnijih kulturnih smotri u regionu.
Pozorišni radnici, ali i neočekivano brojna teatarska publika prethodnih 12 dana nauživali su se u velikim predstavama i druženjima sa svjetskim i regionalnim uglednicima, a sve ih polako hvata strah jer će čarolija uskoro prestati.
Reditelj i koreograf Damir Zlatar Frej, valjda jedan od najznačajnijih teatarskih stvaralaca sa ovih prostora, i ove se godine predstavio publici:
„Imati takve referencije i okićen zlatom sa tog festivala je značilo puno u prostoru bivše države. Zato sam posebno motiviran svakim pozivom i mogućnošću da dođem ovdje i da imam priliku pokazati svoju novu produkciju.“
Zbog čega je zapravo MESS onomad uživao, a i danas uživa, toliki ugled među pozorišnim svijetom, najbolje je priupitati onoga što je za odgovore službeno zadužen - Dinu Mustafića, znači, direktora Festivala:
„To je bio jedan festival na kojem se uvijek i testiralo, kompariralo, jedan poseban festival kojeg nije iznevjeravao taj duh istraživačkoga, hraboroga u mišljenju, radikalnoga i avangardnoga, koji nam je otvarao i dimenzije prošlosti, otvarao neke vrlo bolne teme koje su bile tabuizirane. Preko njega smo spoznavali sadašnjost i anticipirali budućnost.“
"Zauvijek mlad"
Haris Pašović, reditelj koji je žnjeo uspjehe na svim teatarskim smotrama bivše zajedničke države, stvaralački je odrastao uz MESS, bio jedno vrijeme i njegovim direktorom. Danas je sretan što i ovogodišnja smotra nastavlja tradiciju fokusirajući se na predstave „Proklet bio izdajica svoje domovine“ Slovneskog mladinskog gledališča, te „Generacija 91-95“ Zagrebačkog kazalista, koje se bave bolnim činjenicama najnovije prošlosti:
„Tako da se pojavila jedna generacija reditelja, kao u Njemačkoj npr., koja je otvorila pitanje i rekla:’Pa šta se to ustvari desilo dok smo mi odrasli?’ I to MESS ponovo promovira i otvara.“
„Izvan svake sumnje jedna od najznačajnijih kulturnih činjenica koja legitimira i kapacitet ove sredine da komunicira sa svijetom, nešto kao protuteža nevoljama vremena u kojem živimo, neka vrsta dobre alternative.“
MESS je davna prestao biti tek ovdašnja, bosanskohercegovačka manifestacija i postao je jednakovrijednim, drugim velikim teatarskim smotrama u bivšoj zajedničkoj državi. U posljednje vrijeme, međutim, prednjači u regionu, smatra Pašović:
„Zapravo imamo najznačajniji filmski festival u regionu, najznačajniji teatarski festival u regionu, i ja sam siguran da je džez festival među najznačajnijim u regionu, tako da smo zapravo uspjeli da multikulturna supstanca Sarajeva bude tu, u svom jezgru, ali istovremeno da ona zrači kroz čitav region, tako da je Sarajevo najregionalniji grad u regionu.“
Profesor Bosto ima odgovor i na pitanje nekih ovdašnjih trbuhozboraca u vezi sa smislom smotre u oskudnom vremenu, što bi se, inače, kao pedestogodišnjak samo nazvao „Zauvijek mlad“:
„Festival ne bi mogao postojati 50 godina ako bi publika bila ista kao prije 50 godina, odnosno jedna generacija. Sve više i više mladih ljudi dolazi u taj teatar. U tom smislu Festival djeluje - odgaja buduću publiku. Znači da je taj festival loš ili da je potrošiva roba, on bi davno prestao postojati.“
A kako bi sve bilo u skladu sa tradicijom, festivalska uprava je odlučila da, paralelno s ovim festivalom, ubuduće publici nudi novi „Futura MESS“.
„To će biti program koji će biti jedna mala opozicija, korektiv ovom meinstream festivalu, MESS starijem, program za mlade reditelje koji će sigurno u izrazu biti radikalniji, koji će otvarati prostor za još određene istraživačke projekte, alternativne projekte,“ kaže Mustafić.
Ovi su zaista odlučili da Festival i doslovno bude zauvijek mlad.
