Tužilaštvo BiH preuzima nadležnost nad svim ekshumacijama

Iako je BiH jedina zemlja na svijetu koja ima Zakon o nestalima, u njegovoj praktičnoj primjeni često je bilo poteškoća. Tako je dvojako tumačenje Zakona u dijelu koji se odnosi na nadležnost tužilaštava pri ekshumacijama masovnih grobnica godinama otežavalo traženje nestalih i njihovu identifikaciju, pa je nerijetko rad na terenu i zaustavljan.

Čini se da je nakon šest godina nesuglasica problem konačno riješen dogovorom i odlukom da Tužilaštvo BiH od Od 1. januara naredne godine preuzima nadležnost nad ekshumacijama na području čitave zemlje.

Iako je to propisano i Zakonom o nestalim u BiH, koji je usvojen još 2004. godine, do sada su naredbe i nadzor nad ekshumacijama vršila lokalna, odnosno mjesna nadležna tužilaštva, što je često komplikovalo rad na terenu jer su nerijetko procesi vođeni na području jednog entiteta, a žrtve nalažene u drugom.

Odluka kojom Tužilaštvo BiH kontrolu nad ekshumacijama na području čitave zemlje trebala bi riješiti dosadašnje administrativne probleme.

„Dosadašnja nadležnost je bila entitetska. Međutim, bili su problemi što se često predmet vodi u jednom tužiteljstvu, a ekshumacija treba raditi u drugom području koje pokriva drugo tužiteljstvo. Nakon sastanka koji je nedavno održan dogovoreno je da će od 1. 1. nadležnost nad procesom ekshumacija i traženja nestalih preuzeti Tužiteljstvo BiH. Razlog takve odluke i dogovora je činjenica da se u posljednje vrijeme bilježe mnogi procesni problemi u traženju nestalih, odnosno oko nadležnosti ekshumacija, nadležnosti određenih tužiteljstava - tu su se pojavile određene konfrotacije, a dolazilo je i do slučajeva bespotrebne politizacije, dizanja tenzija oko procesa traženja nestalih,“ pojašnjava portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

U Međunarodnoj komisiji za nestale osobe (ICMP) ističu da bi ova odluka trebala unaprijediti i ubrzati proces ekshumacija i traženja nestalih jer je zbog administrativnih problema i nerazumijevanja tužilaštava proces traženja nestalih na terenu povremeno bio i zaustavljen.

„To su apelirale i porodice na svom sastanku - da se problem mjesne nadležnosti mora što prije riješiti da bi se nastavilo sa procesom. Jer ako o grobnici ne postoje informacije, odnosno ako i ima informacija, a tužilaštva ne rade na terenu, mi imamo jedan zastoj, koji najviše pogađa porodice nestalih.“ ističe regionalni koordinator u Međunarodnoj komisiji Klaudija Kuljuh.

Proces ekshumacija će se ubrzati

Tužilaštvo BiH je prema Zakonu o krivičnom postupku stvarno nadležno za procesuiranje ratnih zločina, pa tako i za proces traženja nestalih, odnosno proces ekshumacija, smatra predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale BiH Amor Mašović.

„Jer su svi oni, ili velika većina njih žrtve ratnih zločina, uklučujući i najteže ratne zločine - genocid, zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava,“ kaže on.

Na pitanje šta će to konkretno značiti na terenu, Mašović odgovara:

„Državno Tužilaštvo donosi naredbe i vrši same radnje na terenu kako u pogledu ekshumacije, tako i u pogledu radnji koje slijede nakon ekshumacija, a to su obdukcija, tj. utvrđivanje uzroka smrti, i identifikacija žrtava kako bi se ustanovio njihov identitet i kako bi se nakon toga mogli predati porodicama. Na vaše pitanje da li će ubrzati - uvjeren sam da se hoće ubrzati proces ekshumacija, možda ne u onom prvom momentu dok se to sve ne uhoda, tako je bilo i sa entitetskim tužilaštvima, ali već polovinom naredne godine ja msilim da će to biti nešto što će biti rutinska stvar.“

Ipak, sumnju u objektivnost rada državnog Tužilaštva u procesu ekshumacija izrazilo je Udruženje porodica nestalih, zarobljenih i poginulih iz RS.

Predsjednik Udruženja Nedeljko Mitrović kaže da podržavaju odluku da Tužilaštvo BiH preuzme nadležnost nad ekshumacijom nestalih uz nekoliko zahtjeva.

„Prvo, da tužioci budu mjesno zainteresovani, ne samo nadležni. Drugo, da se obavezno ta tijela voze u objekte RS, u ove tri kosturnice Banja Luka, Istočno Sarajevo i Nevesinje. I treće, da budu predstavnici vladinog i nevladinog sektora,“ naveo je Mitrović.

Jedan od direktora Instituta za nestale BiH Milan Bogdanić kaže da nakon što Tužilaštvo preuzme kontrolu nad ekshumacijama na čitavom prostoru BiH biće pojednostavljena međusobna komunikacija, olakšan rad Instituta, a biće lakše kontrolisati i novac za ekshumacije.

„Milion i 600.000 maraka smo imali sredstava vezano za ekshumacije, obdukcije i identifikacije i milion i 200.000 za troškove sahrana. Troškovi sahrana će i dalje ostati u nadležnosti Instituta. Milion i 600.000 ćemo presumjeravati Tužilaštvu BiH, tako da će mo lakše ta sredstva i kontrolisati. I nastojaćemo, čak štaviše, da rasteretimo i budžet Instituta s obzirom da se ima predstava kako Institut raspolaže značajnim budžetskim sredstvima, a uglavnom se ta sredstva posmatraju kroz prizmu ličnih dohodaka i potrošnje administrativne, a ne u ovom kontekstu o kojem sam govorio,“ kaže Bogdanić.

U BiH još uvijek se traga za oko 10.000 nestalih tokom rata od 1992. do 1995. godine, a još oko 4.000 ekshumiranih čeka na identifikaciju.

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Tužilaštvo BiH preuzima nadležnost nad svim ekshumacijama
Na području Hercegovine traga se za 750 nestalih
Kroz zatočeništvo u BiH prošlo preko 55 hiljada ljudi
Civilne žrtve rata u BiH i nakon 15 godina obespravljene
Suljević: Cijelo Sarajevo je bilo cilj
Uhićenja 18 godina nakon zločina u Kulinama

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)