U svom posljednjem izvještaju Međunarodna krizna grupa (ICG) analizirala je odnose između Kosova i Srbije nakon savjetodavne odluke Međunarodnog suda pravde da proglašenje nezavisnosti Kosovo nije neligitimno.
Kosovo i Srbija moraju što prije riješiti međusobne razlike, uspostaviti biletaralne odnose i deblokirati put prema evropskim integracijama.
Ovakav pristup nema altrenativu i bez njega je nemoguće ostvariti evropsku budućnost, smatraju u Međunarodnoj kriznoj grupi.
„Odustajanje od ovakvog pristupa moglo bi zamrznuti konflikt za nekoliko slijedećih godina. Ujedno bi moglo mobilizirati nacionaliste i umanjiti napore u borbi protiv korupcije i drugih nedostataka vlasti“, kaže direktor Balkan projekta ICG Marko Prelec.
„Želi li Srbija značajniji napredak, morala bi konačno otvoriti karte i tretirati Kosovo kao ravnopravnog partnera, a Priština bi trebala pažljivo razmotriti ono što nudi Beograd," kaže Prelec.
Diplomatsko priznanje Kosova na mrtvoj je točki. Iako je do sada 69 država priznalo Kosovo, Srbija i dalje naglašava da neće priznati podjelu teritorija u jednostano proglašenu nezavisnost.
Priština se nada da će odluka suda pravde u Hagu olakšati nova priznanja, ili barem uspostavu diplomatskih odnosa. No, teško je očekivati da će Kosovo priznati one članice EU koje to do sada nisu učinile, ili stalne članice Vijeća sigurnosti UN kao što su Rusija i Kina.
Nekoliko opcija za sjever Kosova
U najnovijem izvještaju Krizne grupe, ističe se da EU i druge članice međunrodne zajednice, uključujući i SAD, moraju ubrzati napore kako bi se dogovor dvije strane što brže postigao.
Logo Međunarodne krizne grupe
Ova nevladina organizacija predlaže nekoliko opcija kao moguće rješenje za sjever Kosova. Jedna je šira autonomija za sjever Kosovo, ali i sami ističu da
najkontroverzniji prijedlog, poput razmjene teritorija između Kosova i Srbije ne bi valjalo isključiti.
ICG spominje mogućnost da Preševska dolina u Srbiji bude zamijenjena za sjever Kosova, te da ukoliko bi se dvije strane tako nešto dogovorile, ni međunarodna zajednica se, po mišljenju autora izvještaja, tome ne bi trebala usprotiviti.
Ovakav stav ICG sigurno će naići na negativne reakcije u međunarodnoj zajednici, a teško da bi na takav prijedlog mogla pristati službena Priština, koja ustrajava na potpunoj primjeni Ahtisaarijevog plana.
Kao mimimum potreban za to da Bruxelles počne razmatrati molbu Srbije za članstvo, mora biti obećanje Beograda da će osigurati, u suradnji sa Prištinom, vladavinu prava na sjeveru Kosova, uspostaviti dobre međususjedske odnose na principima suradnje, a sve kako bi se unaprijedio svakodnevni život građana.
Nužno je uspostaviti širi dijalog koji bi mogao donjeti kompromisni dogovor, naglašavaju u ICG.
Reakcije iz Prištine i Beograda
Službena Priština odbacila je mogućnost da razgovara sa Srbijom o razmjeni teritorija ili o autonomiji sjevernog dijela Kosova.
„Ni pod kakvim oklonostima neće biti zamjene teritorija, ni autonomije i neće biti nikakvih razgovora sa Srbijom o položaju Srba na Kosovu. Sa Srbijom želimo samo međudržavno partnerstvo. Dokument predsjednika Ahtisaarija, Ustav i naši zakoni su snažana osnova za izgradnju naše države,“ rekao je premijer Kosova Hashim Thaci na sjednici vlade u Prištini.
"Takvih ideja je bilo ranije, ali smo mi i tada, kao i sada, imali principijelni stav da su po Ustavu Srbije, i Kosovo i Metohija i jug Srbije sastavni deo Republike i oni se ne mogu razmenjivati. Ispalo bi da menjamo svoje za svoje," kaže Oliver Ivanović, državni sekretar za Kosovo u Vladi Srbije.
"Kako god to čudno izgledalo, mi nećemo odustati od čitave teritorije Kosova i Metohije, a o severu i da ne govorimo. Taj sever je de fakto i de jure kontroliše srpska zajednica i nema razloga da se mi dovodimo u poziciju da razmišljamo o bilo kakvim razmenama," dodaje Ivanović.
******
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Kupchan: Insistiranjem na statusu Srbija udara glavom o zid
Kosovo i Srbija moraju što prije riješiti međusobne razlike, uspostaviti biletaralne odnose i deblokirati put prema evropskim integracijama.
Ovakav pristup nema altrenativu i bez njega je nemoguće ostvariti evropsku budućnost, smatraju u Međunarodnoj kriznoj grupi.
„Odustajanje od ovakvog pristupa moglo bi zamrznuti konflikt za nekoliko slijedećih godina. Ujedno bi moglo mobilizirati nacionaliste i umanjiti napore u borbi protiv korupcije i drugih nedostataka vlasti“, kaže direktor Balkan projekta ICG Marko Prelec.
Želi li Srbija značajniji napredak, morala bi konačno otvoriti karte i tretirati Kosovo kao ravnopravnog partnera, a Priština bi trebala pažljivo razmotriti ono što nudi Beograd, kaže Marko Prelec.
„Želi li Srbija značajniji napredak, morala bi konačno otvoriti karte i tretirati Kosovo kao ravnopravnog partnera, a Priština bi trebala pažljivo razmotriti ono što nudi Beograd," kaže Prelec.
Diplomatsko priznanje Kosova na mrtvoj je točki. Iako je do sada 69 država priznalo Kosovo, Srbija i dalje naglašava da neće priznati podjelu teritorija u jednostano proglašenu nezavisnost.
Priština se nada da će odluka suda pravde u Hagu olakšati nova priznanja, ili barem uspostavu diplomatskih odnosa. No, teško je očekivati da će Kosovo priznati one članice EU koje to do sada nisu učinile, ili stalne članice Vijeća sigurnosti UN kao što su Rusija i Kina.
Nekoliko opcija za sjever Kosova
U najnovijem izvještaju Krizne grupe, ističe se da EU i druge članice međunrodne zajednice, uključujući i SAD, moraju ubrzati napore kako bi se dogovor dvije strane što brže postigao.
Ova nevladina organizacija predlaže nekoliko opcija kao moguće rješenje za sjever Kosova. Jedna je šira autonomija za sjever Kosovo, ali i sami ističu da
najkontroverzniji prijedlog, poput razmjene teritorija između Kosova i Srbije ne bi valjalo isključiti.
ICG spominje mogućnost da Preševska dolina u Srbiji bude zamijenjena za sjever Kosova, te da ukoliko bi se dvije strane tako nešto dogovorile, ni međunarodna zajednica se, po mišljenju autora izvještaja, tome ne bi trebala usprotiviti.
Ovakav stav ICG sigurno će naići na negativne reakcije u međunarodnoj zajednici, a teško da bi na takav prijedlog mogla pristati službena Priština, koja ustrajava na potpunoj primjeni Ahtisaarijevog plana.
Kao mimimum potreban za to da Bruxelles počne razmatrati molbu Srbije za članstvo, mora biti obećanje Beograda da će osigurati, u suradnji sa Prištinom, vladavinu prava na sjeveru Kosova, uspostaviti dobre međususjedske odnose na principima suradnje, a sve kako bi se unaprijedio svakodnevni život građana.
Nužno je uspostaviti širi dijalog koji bi mogao donjeti kompromisni dogovor, naglašavaju u ICG.
Reakcije iz Prištine i Beograda
Službena Priština odbacila je mogućnost da razgovara sa Srbijom o razmjeni teritorija ili o autonomiji sjevernog dijela Kosova.
„Ni pod kakvim oklonostima neće biti zamjene teritorija, ni autonomije i neće biti nikakvih razgovora sa Srbijom o položaju Srba na Kosovu. Sa Srbijom želimo samo međudržavno partnerstvo. Dokument predsjednika Ahtisaarija, Ustav i naši zakoni su snažana osnova za izgradnju naše države,“ rekao je premijer Kosova Hashim Thaci na sjednici vlade u Prištini.
"Takvih ideja je bilo ranije, ali smo mi i tada, kao i sada, imali principijelni stav da su po Ustavu Srbije, i Kosovo i Metohija i jug Srbije sastavni deo Republike i oni se ne mogu razmenjivati. Ispalo bi da menjamo svoje za svoje," kaže Oliver Ivanović, državni sekretar za Kosovo u Vladi Srbije.
"Kako god to čudno izgledalo, mi nećemo odustati od čitave teritorije Kosova i Metohije, a o severu i da ne govorimo. Taj sever je de fakto i de jure kontroliše srpska zajednica i nema razloga da se mi dovodimo u poziciju da razmišljamo o bilo kakvim razmenama," dodaje Ivanović.
******
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Kupchan: Insistiranjem na statusu Srbija udara glavom o zid
