Muzej islamske umjetnosti u Kairu, najveći na svijetu, otvoren je u subotu nakon osam godina restauriranja, saopštile su egipatske vlasti.
Obnovljenu zgradu je otvorio egipatski predsjednik Hosni Mubarak u društvu s nekoliko svojih ministara, među kojim je bio ministar kulture Faruk Hosni, javio je AFP.
Posjetioci će ipak sačekati do početka septembra kako bi mogli da uđu u ovu zgradu.
Oko 2.500 predmeta od velike historijske i umjetničke vrijednosti, izabranih iz fundusa od 100.000 predmeta, izloženo je u 25 dvorana.
Muzej u centru Kaira, u zgradi iz 1903. godine, osnovan je da bi zaštitio ovaj dio bogate egipatske baštine od pljačkaša antikviteta.
Cilj restauracije započete 2003. godine je odavenje počasti egipatskoj islamskoj kulturi i historiji, koji su manje cijenjeni od faraonskih antikviteta, koje milioni turista posjećuju svake godine.
Među najznačajnijim predmetima je ključ ukrašen zlatom od Kaabe, centralne zgrade velike džamije u Meki i najstariji poznati islamski dinar iz 697.
Izloženo je i nekoliko rijetkih rukopisa Kur'ana, kao i perzijski ćilimi i otomanska keramika, zatim stari astronomski instrumenti i instrumenti korišteni u arhitekturi i hemiji.
Obnovljenu zgradu je otvorio egipatski predsjednik Hosni Mubarak u društvu s nekoliko svojih ministara, među kojim je bio ministar kulture Faruk Hosni, javio je AFP.
Posjetioci će ipak sačekati do početka septembra kako bi mogli da uđu u ovu zgradu.
Oko 2.500 predmeta od velike historijske i umjetničke vrijednosti, izabranih iz fundusa od 100.000 predmeta, izloženo je u 25 dvorana.
Muzej u centru Kaira, u zgradi iz 1903. godine, osnovan je da bi zaštitio ovaj dio bogate egipatske baštine od pljačkaša antikviteta.
Cilj restauracije započete 2003. godine je odavenje počasti egipatskoj islamskoj kulturi i historiji, koji su manje cijenjeni od faraonskih antikviteta, koje milioni turista posjećuju svake godine.
Među najznačajnijim predmetima je ključ ukrašen zlatom od Kaabe, centralne zgrade velike džamije u Meki i najstariji poznati islamski dinar iz 697.
Izloženo je i nekoliko rijetkih rukopisa Kur'ana, kao i perzijski ćilimi i otomanska keramika, zatim stari astronomski instrumenti i instrumenti korišteni u arhitekturi i hemiji.