Procesuiranje osumnjičenih za ratne zločine u Bosni i Hercegovini na entitetskom nivou nije zadovoljavajuće, što ne treba da čudi ako se u obzir uzme činjenica da je, primjerice, Brčko Distrikt prve slučajeve ratnih zločina procesuiralo deset godina nakon završetka rata. Ništa bolja slika nije ni na području Republike Srpske gdje je proces počeo 2002. godine.
Razlog je finansijske i tehničke prirode, jer entitetske vlade ne ulažu dovoljno novca u osposobljavanje kadrova. Pored toga, nezvanično saznajemo da u nekim bosanskohercegovačkim sredinama pojedini tužioci „bježe od predmeta ratnih zločina“. Istovremeno, najviše izvedenih pred lice pravde je u slučajevima za koje je zaduženo državno Tužilaštvo, gdje na predmetima ratnih zločina radi 16 tužilaca. Najviše im pomažu međunarodne sudije i tužioci. Iz Ambasade SAD-a u Sarajevu poručuju da će i u naredne tri godine nastaviti da pružaju pomoć bosanskohercegovačkim kolegama.
Od rata u Bosni i Hercegovini je prošlo 15 godina, a još uvijek su na slobodi osobe koje su osumnjičene za ratne zločine. Oko 1.600 predmeta se nalazi u tužilaštvima na svim nivoima vlasti u državi i čekaju procesuiranje. Apsurd predstavlja i podatak kako je u Strategiji za procesuiranje predmeta ratnih zločina navedeno da će za njihovo procesuiranje trebati još 15 godina. I to opet pod uslovom da svi nivoi vlasti obezbijede finansijske i tehničke uslove.
Kako žrtve u javnim istupima često govore o tome da dok se svi osumnjičeni za ratne zločine ne privedu pred lice pravde teško da će doći do istinskog pomirenja, postavlja se pitanje zbog čega je zadani rok za njihovo procesuiranje 15 godina.
O tome predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milorad Novković kaže:
„Najbitnije je da se najsloženiji, najteži predmeti ratnih zločina procesuiraju, svakako određenim redoslijedom, i svi predmeti gdje postoji osnovana sumnja da su određena lica počinila krivična djela ratnog zločina. I najbitnije je da niko ko je počinio ratni zločin ne ostane nepošteđen, neprocesuiran.“
Koliko bh. vlasti mare za procesuiranje ratnih zločina najbolje ilustruje primjer da su prve optužnice za ratni zločin u Brčkom podignute tek prije pet godina. Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj. U tom bh. entitetu, prvi procesi za ratne zločine pred tamošnjim sudovima su počeli 2002. Ovo su rezultati projekta Istraživačko-dokumentacionog centra Sarajevo pod nazivom „Kome sude sudovi u Bosni i Hercegovini“. Projekt menadžer Eldar Jahić:
„Došli smo do podataka da ne postoje ni potrebni kadrovski kapaciteti, kao ni tehničke mogućnosti određenih pravosudnih institucija na lokalnom nivou da procesuiraju ratne zločine. Također, podaci da se sa prvim optužnicama pred Brčko Distrikt Osnovnim sudom čekalo punih deset godina, a na prve optužnice pred lokalnim sudovima u RS čekalo punih sedam godina govore da, uz ne mogućnost procesuiranja usljed tehničkih i kadrovskih nedostataka, također značajan uticaj ima i aktuelna politika koja je tada dominirala u ovom entitetu.“
Mali broj procesuiranih predmeta
Iako na državnom nivou postoji Ministarstvo pravde, ta institucija nema nikakvih ingerencija, niti može bilo šta uraditi kako bi se ubrzao proces procesuiranja ratnih zločina. Ministar pravde BiH Bariša Čolak za naš program navodi da to nije najbolje rješenje, jer takva praksa nije poznata zemljama u regiji:
„Naravno, ja time ne mislim da bi na bilo koji način trebalo dovoditi u pitanje neovisnost sudbene vlasti, dakle i sudova i tužiteljstava, to u svakom slučaju podržavam, ali mi naprosto nemamo mogućnosti niti bilo kakvog upravnog nadzora nad radom bilo kojeg suda ili tužiteljstva.“
Od ukupno 161 osobe optužene pred Haškim tribunalom, 128 čine optužnice za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Deset predmeta Tribunal je ustupio Sudu Bosne i Hercegovine. Istovremeno, pred Sudom BiH ukupno je optuženo 135 lica, koja se terete za zločine u istočnoj i centralnoj Bosni, Podrinju i dolini Neretve.
Upravo su najviše zakonodavne institucije u BiH - Sud i Tužilaštvo, učinile najviše u porcesuiranju ratnih zločina. Govori portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić:
„Ono što u ovim pravosudnim krugovima dosta zabrinjava jeste što postoje određena entitetska tužiteljstva koja imaju jako mali broj završenih procesuiranih predmeta.“
Za razliku od domaćih predstavnika vlasti, međunarodna zajednica već godinama finansijski i tehnički pokušava da osposobi domaće pravosuđe za procesuiranje ratnih zločina. Vlada SAD-a to radi putem programa Ureda za razvoj, podršku i edukaciju tužilaštava u prekomorskim zemljama.
Istovremeno, Američka ambasada u BiH finansira prisustvo međunarodnih sudija i tužilaca koji rade na slučajevima ratnih zločina u Sudu BiH i Tužilaštvu BiH. Rezidentna pravna savjetnica u Ambasadi Barbara Carlin za program pred licem pravde najavljuje da će međunarodne sudije i tužioci u Sudu i Tužilaštvu BiH raditi još naredne tri godine kako bi pružile pomoć njihovim kolegama iz BiH:
“Važno je da Bosna i Hercegovina potpuno implementira nacionalnu Strategiju za procesuiranje ratnih zločina i obezbijedi resurse za sudije, tužioce i osoblje širom zemlje. Mnoge od ovih bosanskohercegovačkih institucija rade poslove vrijedne poštovanja s obzirom na teške uslove s kojim se suočavaju, kao što su nedostatak istražnih sredstava i nedovoljna podrška svjedocima. Ali mnogo, mnogo više treba uraditi. Vlada Sjedinjenih Američkih Država potpuno je posvećena tome da Bosna i Hercegovina postigne svoje ciljeve koji su vezani za krivično procesuiranje ratnih zločina, kao i za druga područja.”
Uprkos značajnim finansijskim i tehničkim sredstvima međunarodne zajednice, zabrinjavajući je podatak da, kako nezvanično saznajemo, veliki broj sudija i tužilaca u kantonima, odnosno entitetima “bježe” od predmeta ratnih zločina. Zbog takvog odnosa predstavnika sudske vlasti teško je prognozirati da će osumnjičeni za ratne zločine biti procesuirani i u narednih 15 godina, kako je navedeno u Strategiji za procesuiranje predmeta ratnih zločina.
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Nastavak suđenja moguć početkom marta
Ratni zločinci na javnim funkcijama
Odbrana sa slobode za zločin protiv čovječnosti
Vječno prijateljstvo dva srebrenička druga
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Razlog je finansijske i tehničke prirode, jer entitetske vlade ne ulažu dovoljno novca u osposobljavanje kadrova. Pored toga, nezvanično saznajemo da u nekim bosanskohercegovačkim sredinama pojedini tužioci „bježe od predmeta ratnih zločina“. Istovremeno, najviše izvedenih pred lice pravde je u slučajevima za koje je zaduženo državno Tužilaštvo, gdje na predmetima ratnih zločina radi 16 tužilaca. Najviše im pomažu međunarodne sudije i tužioci. Iz Ambasade SAD-a u Sarajevu poručuju da će i u naredne tri godine nastaviti da pružaju pomoć bosanskohercegovačkim kolegama.
Od rata u Bosni i Hercegovini je prošlo 15 godina, a još uvijek su na slobodi osobe koje su osumnjičene za ratne zločine. Oko 1.600 predmeta se nalazi u tužilaštvima na svim nivoima vlasti u državi i čekaju procesuiranje. Apsurd predstavlja i podatak kako je u Strategiji za procesuiranje predmeta ratnih zločina navedeno da će za njihovo procesuiranje trebati još 15 godina. I to opet pod uslovom da svi nivoi vlasti obezbijede finansijske i tehničke uslove.
Kako žrtve u javnim istupima često govore o tome da dok se svi osumnjičeni za ratne zločine ne privedu pred lice pravde teško da će doći do istinskog pomirenja, postavlja se pitanje zbog čega je zadani rok za njihovo procesuiranje 15 godina.
O tome predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milorad Novković kaže:
Od rata u Bosni i Hercegovini je prošlo 15 godina, a još uvijek su na slobodi osobe koje su osumnjičene za ratne zločine. ...
„Najbitnije je da se najsloženiji, najteži predmeti ratnih zločina procesuiraju, svakako određenim redoslijedom, i svi predmeti gdje postoji osnovana sumnja da su određena lica počinila krivična djela ratnog zločina. I najbitnije je da niko ko je počinio ratni zločin ne ostane nepošteđen, neprocesuiran.“
Koliko bh. vlasti mare za procesuiranje ratnih zločina najbolje ilustruje primjer da su prve optužnice za ratni zločin u Brčkom podignute tek prije pet godina. Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj. U tom bh. entitetu, prvi procesi za ratne zločine pred tamošnjim sudovima su počeli 2002. Ovo su rezultati projekta Istraživačko-dokumentacionog centra Sarajevo pod nazivom „Kome sude sudovi u Bosni i Hercegovini“. Projekt menadžer Eldar Jahić:
„Došli smo do podataka da ne postoje ni potrebni kadrovski kapaciteti, kao ni tehničke mogućnosti određenih pravosudnih institucija na lokalnom nivou da procesuiraju ratne zločine. Također, podaci da se sa prvim optužnicama pred Brčko Distrikt Osnovnim sudom čekalo punih deset godina, a na prve optužnice pred lokalnim sudovima u RS čekalo punih sedam godina govore da, uz ne mogućnost procesuiranja usljed tehničkih i kadrovskih nedostataka, također značajan uticaj ima i aktuelna politika koja je tada dominirala u ovom entitetu.“
Mali broj procesuiranih predmeta
Iako na državnom nivou postoji Ministarstvo pravde, ta institucija nema nikakvih ingerencija, niti može bilo šta uraditi kako bi se ubrzao proces procesuiranja ratnih zločina. Ministar pravde BiH Bariša Čolak za naš program navodi da to nije najbolje rješenje, jer takva praksa nije poznata zemljama u regiji:
„Naravno, ja time ne mislim da bi na bilo koji način trebalo dovoditi u pitanje neovisnost sudbene vlasti, dakle i sudova i tužiteljstava, to u svakom slučaju podržavam, ali mi naprosto nemamo mogućnosti niti bilo kakvog upravnog nadzora nad radom bilo kojeg suda ili tužiteljstva.“
Važno je da Bosna i Hercegovina potpuno implementira nacionalnu Strategiju za procesuiranje ratnih zločina i obezbijedi resurse za sudije.
Od ukupno 161 osobe optužene pred Haškim tribunalom, 128 čine optužnice za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Deset predmeta Tribunal je ustupio Sudu Bosne i Hercegovine. Istovremeno, pred Sudom BiH ukupno je optuženo 135 lica, koja se terete za zločine u istočnoj i centralnoj Bosni, Podrinju i dolini Neretve.
Upravo su najviše zakonodavne institucije u BiH - Sud i Tužilaštvo, učinile najviše u porcesuiranju ratnih zločina. Govori portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić:
„Ono što u ovim pravosudnim krugovima dosta zabrinjava jeste što postoje određena entitetska tužiteljstva koja imaju jako mali broj završenih procesuiranih predmeta.“
Za razliku od domaćih predstavnika vlasti, međunarodna zajednica već godinama finansijski i tehnički pokušava da osposobi domaće pravosuđe za procesuiranje ratnih zločina. Vlada SAD-a to radi putem programa Ureda za razvoj, podršku i edukaciju tužilaštava u prekomorskim zemljama.
Istovremeno, Američka ambasada u BiH finansira prisustvo međunarodnih sudija i tužilaca koji rade na slučajevima ratnih zločina u Sudu BiH i Tužilaštvu BiH. Rezidentna pravna savjetnica u Ambasadi Barbara Carlin za program pred licem pravde najavljuje da će međunarodne sudije i tužioci u Sudu i Tužilaštvu BiH raditi još naredne tri godine kako bi pružile pomoć njihovim kolegama iz BiH:
“Važno je da Bosna i Hercegovina potpuno implementira nacionalnu Strategiju za procesuiranje ratnih zločina i obezbijedi resurse za sudije, tužioce i osoblje širom zemlje. Mnoge od ovih bosanskohercegovačkih institucija rade poslove vrijedne poštovanja s obzirom na teške uslove s kojim se suočavaju, kao što su nedostatak istražnih sredstava i nedovoljna podrška svjedocima. Ali mnogo, mnogo više treba uraditi. Vlada Sjedinjenih Američkih Država potpuno je posvećena tome da Bosna i Hercegovina postigne svoje ciljeve koji su vezani za krivično procesuiranje ratnih zločina, kao i za druga područja.”
Uprkos značajnim finansijskim i tehničkim sredstvima međunarodne zajednice, zabrinjavajući je podatak da, kako nezvanično saznajemo, veliki broj sudija i tužilaca u kantonima, odnosno entitetima “bježe” od predmeta ratnih zločina. Zbog takvog odnosa predstavnika sudske vlasti teško je prognozirati da će osumnjičeni za ratne zločine biti procesuirani i u narednih 15 godina, kako je navedeno u Strategiji za procesuiranje predmeta ratnih zločina.
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Nastavak suđenja moguć početkom marta
Ratni zločinci na javnim funkcijama
Odbrana sa slobode za zločin protiv čovječnosti
Vječno prijateljstvo dva srebrenička druga
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)