Dostupni linkovi

BiH i dalje bez Rezolucije o Srebrenici


I dok su susjedi Bosne i Hercegovine shvatili značaj donošenja Rezolucije o Srebrenici, bosanskohercegovački Parlament, na zasjedanju, nije podržao posljednju inicijativu da se 11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Stvar je vraćena na razmatranje Komisiji za ljudska prava, koja se, prethodno, negativno izjasnila o incijativi. Problem je što poslanici iz Republike Srpske ne žele podržati inicijativu koja se odnosi na srebrenički genocid smatrajući da treba donijeti rezoluciju u čijem će sadržaju biti obuhvaćeni svi narodi koji su stradali tokom rata u BiH. Predlagač Rezolucije o Srebrenici Jelko Kacin kaže kako ovaj stav ne čudi i kako je blizak onom u Beogradu.

Bosna i Hercegovina, država u kojoj je počinjen genocid, nema Rezoluciju o Srebrenici uprkos činjenici da je većina zemalja Evropske unije, pa čak i zemlje u regiji - Hrvatska, Crna Gora i Makedonija, imaju. Donošenje Rezolucije u kojoj bi se 11. juli proglasio danom sjećanja na žrtve genocida u Bosni i Hercegovini je, kao i sve drugo, političko pitanje.

Predlagač Rezolucije, koja je prije više od dvije godine usvojena u Evropskom parlamentu, Jelko Kacin kaže da će donošenje rezolucije u BiH zavisiti od toga kada će je Skupština Srbije usvojiti:

„Nije realno očekivati da bi unutar BiH bili stvoreni uslovi da se to odluči danas, odnosno sada. Od toga na koji način će završiti rasprava i kakva će rezolucija biti usvojena u srbijanskoj skupštini u mnogo čemu zavisi i šta će se desiti na kraju i u BiH.“


Nema dilema da li će Skupština Srbija usvojiti Rezoluciju o Srebrenici, kaže za naš radio poslanica Demokratske stranke u toj zakonodavnoj instituciji Jelena Trivan. Ona navodi i razloge zbog kojih Srbija želi da donese ovakvu rezoluciju:
Razlozi za donošenje ove rezolucije su naša unutrašnja potreba da osudimo zločine koji su se događali i da napravimo na taj način diskontinuitet sa prošlošću i sa političarima koji su vodili Srbiju 90-ih godina, kao i da u potpunosti individualizujemo krivicu.

„Razlozi za donošenje ove rezolucije su naša unutrašnja potreba da osudimo zločine koji su se događali i da napravimo na taj način diskontinuitet sa prošlošću i sa političarima koji su vodili Srbiju 90-ih godina, kao i da u potpunosti individualizujemo krivicu. Kada je reč o tome da li će to na bilo koji način izazavati efekte u regionu, bilo u BiH, bilo u Hrvatskoj, to nije naša intencija. Kao što odbijamo primedbe opozicije u Srbiji koja kaže: ’Zašto to nisu učinili i drugi? Zašto Hrvati nisu osudili Oluju, a vi to činite?’, mi kažemo da je naša unutrašnja potreba da to učinimo, naša unutrašnja potreba je da napravimo demokratsko društvo koje ima jasan otklon prema zločinima.“


I dok su susjedi Bosne i Hercegovine shvatili značaj donošenja Rezolucije o Srebrenici, bosanskohercegovački Parlament, na zasjedanju, nije podržao posljednju inicijativu da se 11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Ona je, na zahtjev predlagača Adema Huskića, vraćena na razmatranje Komisiji za ljudska prava, koja se prethodno negativno izjasnila o Huskićevom prijedlogu.

Huskić za RSE kaže kako se nada da će njegova inicijativa u drugom pokušaju dobiti podršku komisije:

„Sastav Komisije je bio takav da nisu bili predstavnici svih konstitutivnih naroda, odnosno Komisija nije radila u punom sastavu. Ja sam uvjeren sljedeći put da će Komisija usvojiti.“


Rezolucija u interesu svih


Kako sada stvari stoje, sve da inicijativa o proglašenju 11. jula danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici bude i dobila potrebnu komisijsku većinu, sigurno je da neće proći u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Njena sudbina, kao i onih koje su do sada bile na dnevnom redu te zakonodavne institucije, zavisi od poslanika iz Republike Srpske, koji nisu spremni da je podrže.

Drago Kalabić, Foto: Midhat Poturović
SNSD-ov poslanik Drago Kalabić kaže da obilježavanje bilo kog datuma u Bosni i Hercegovini treba biti sastavni dio zakona o praznicima BiH kojeg država nema. Kalabić tvrdi da njegove kolege iz Federacije BiH 11. juli koriste u političke svrhe, te da, ukoliko se i bude donosila neka rezolucija, ona mora da obuhvati sve, a ne samo žrtve srebreničkog genocida. Poslanik SNSD-a najveći zločin devedesetih godina prošlog vijeka poredi sa stradanjima Srba u Sarajevu:

„Mi tražimo da se ljudi izjasne. Šta je sporno da se izjasne sa kvalifikacijom da su ljudi u Sarajevu ubijeni samo zato što su Srbi, kao što imate u presudi Međunarodnog suda da su ljudi u Srberenici ubijeni samo zato što su Bošnjaci.“


RSE: Je li se desio genocid u Srebrenici?

Kalabić: Ja ne želim da dovodim u pitanje presudu Međunarodnog suda. Ja postavljam pitanje - i ne želim da je komentarišem, niti da je dovodim u pitanje, ali kada govorimo o političkim odlukama koje na bazi toga treba da donesemo, one treba da imaju usaglašene stavove.“

„Ja bih želio podvući fakat da smo u pisanju te rezolucije uvažavali i spoznaju da je bilo ogromno žrtava u svim prostorima nekadašnje Jugoslavije, ali da je taj genocid u Srebrenici nešto toliko drugačije i strašno da on kao simbol zaslužuje drugačiji tretman, jer ga treba ugraditi u naše historijsko, kolektivno pamćenje, ne samo na zapadnom Balkanu nego u cijeloj Evropi,“
kaže Kacin.

Šefik Džaferović, poslanik SDA:

„Mislim da je u interesu svakog čovjeka u BiH, u interesu svih nas, i entiteta i naroda, da se u BiH usvoji jedna takva rezolucija.“


Rezolucija - djelić istine


U Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH smatraju da je Rezolucija o Srebrenici trebala biti donesena prije 15 godina, ali da je već godinama to pitanje ispolitizovano. Jedan od čelnih ljudi stranke Niko Lozančić smatra da je politizacija Srebrenice prisutna i kod onih koji predlažu usvajanje Rezolucije, ali i kod predstavnika stranaka iz Republike Srpske koji je ne žele podržati:

„ Ako to nije sporno svijetu, ako to nije sporno nikome drugom. Na kraju-krajeva, i da ne znamo to što znamo, imamo previše spoznaja da bismo mogli negirati da se u Srebrenici dogodio zločin, da se dogodio genocid. Međutim, sporna je jedna do beskraja licemjerna politička scena u BiH.“

Denis Bećirović, Foto: Midhat poturović

Pokušaji da se11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici biće nastavljeni i u narednom periodu. Socijaldemokratska partija BiH, naime, uputila je u parlamentarnu proceduru Rezoluciju o važnosti osude genocida u Srebrenici i ratnih zločina u BiH. Govori poslanik te stranke u državnom Parlamentu Denis Bećirović:

„Ova rezolucija je u interesu svih bh. naroda i građana i ova rezolucija ne pravi razlike među žrtvama po nacionalnoj, vjerskoj ili po nekoj drugoj osnovi.“


I dok traju prepucavanja u Parlamentu kada će Rezolucija o Srebrenici biti donesena, žrtve srebreničkog genocida ne kriju razočaranje takvim odnosom vlasti prema njima. Jedna od njih je i Kada Hotić:

„Ja mislim da mi ne tražimo puno. Tražimo malo - samo da se prizna istina. A ova rezolucija je jedan djelić istine.“


* * *

Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Radoičić svjedočio na suđenju Đorđeviću
Sud najavljuje suđenja za zločin u Trusini
AI upozorio na neefikasno procesuiranje ratnog zločina silovanja

Kako je dočekana deblokada poglavlja o pravosuđu


* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
XS
SM
MD
LG