Pred Sudom BiH ove sedmice se bivši pripadnik Armije BiH Ćerim Novalić izjasnio da nije kriv za zločin u Konjicu. Novalića optužnica tereti za silovanje.
Iz Suda BiH najavljuju uskoro početak suđenja i za slučaj ubistava 22 Hrvata u Trusini na području opštine Konjic, za koje su također osumnjičeni nekadašnji pripadnici Armije BiH. Vodi se i nekoliko istražnih postupaka za zločine u ovom gradiću u kojem su se tokom rata sukobili Armija BiH i bivša JNA, pa Armija i HVO, a prema svjedočenjima tamošnjih stanovnika, sukob se desio i među pripadnicima Armije BiH.
Državno Tužilaštvo tereti ovog bivšeg pripadnika Armije BiH Novalića da je u septembru 1992. godine u selu na području općine Konjic silovao jednu ženu srpske nacionalnosti. Za ovo djelo zakon predviđa kaznu od najmanje 10 godina ili kaznu dugotrajnog zatvora. Početak glavnog pretresa bi trebao biti zakazan u roku od 30 do 60 dana.
Sud BiH najavljuje uskoro početak suđenja i za zločin u selu Trusina, u općini Konjic, u kojem su 16. aprila 1993. godine ubijena 22 Hrvata. O tome svjedoči Dragica Tomić iz Udruge obitelji hrvatskih stradalnika:
„Od toga je bilo 19 civila i tri vojnika, koji su se prethodno svi predali. Znači oni su se predali jer su im rekli:’Predajte se da vam ostanu obitelji.’ Međutim, poslije toga je bilo mučenje, zastrašivane su obitelji. Čak i meni osobno se prijeti da ne smijema 16. 4. polagati vijence. Prijete mi i Hrvati i Bošnjaci. Čak su mi prošle godine rekli: ’Ako budeš, Dragice, išla polagati vijence na 16. 4., upucaćemo te!’ ’Ma,’ kažem ja, ’upucajte me, jednom se gine.’ Tako da su i sada obitelji zastrašivane. Mnogi su odustali od svjedočenja zato što su zastrašivani.“
Za zločin u Trusini uhapšeno je sedam osumnjičenika, bivših pripadnika Armije BiH. Tadašnji komandant jablaničke brigade „Neretvica“ Hasan Hakalović, u čijoj zoni odgovornosti se desio ovaj zločin, za RSE kaže:
„S Igmana sam se vratio. Tada sam saznao da se desila Trusina. Komanda brigade veze nije imala o tom slučaju. Najvjerovatnije da su to pojedinci, da je to više bilo koristoljublje, da su znali da imaju novce, pare. Oni su isplanirali to, najvjerovatnije neke grupe ljudi, i ušli su i tu su doživjeli gubitak jednog od komandanata, zapovjednika jedinice ’Zulfikar’ i tada je nastala osveta zbog njega.“
RSE: Jeste li vi mogli kontrolisati sve što se dešavalo?
Hakalović: Da sam bio tu, mogao sam kontrolisati. To je spontano. Oni su tajno i ušli i došli na to mjesto i napravili tu akciju. Čisto sumnjam iz brigade da tu ima iko povezan sa tim. Zna svako kako su jedinice, horde hodale. Ima ljudi koji su se borili pravdeno, a ima ljudi koji su samo gledali koristoljublje, pljačku i takve stvari.“
U Konjicu su se prvo 1992. sukobili pripadnici JNA i Teritorijalne odbrane, početkom 1993. pripadnici HVO-a i tada već formirane Armije BiH. Zvonko Dragić, autor knjige o zločinima nad Hrvatima u općini Konjic, govori o mjestima u kojima su počinjeni zločini:
„U općini Konjic upravo su pripadnici muslimanske armije RBiH tijekom 1993. godine ubili 162 hrvatska civila i pripadnika HVO-a. Od toga su na području Klisa ubili 86, od kojih je 49 masakrirano, odnosno počinjeni su ratni zločini u sljedećim mjestima: Orilište, Bušćak, Trusina, Jukići, Vrci, Gornji Nevezaci, Gorani, Donje Višnjevice, Trešnjivica i Oteležani. Na području ostalog dijela općine Konjic ubijena su 24 hrvatska civila i pripadnika HVO-a. Ratni zločini su počinjeni u Galjevu, Konjicu, Bjelovčini, Podorašcu, Orahovici, Čelebićima, Repovici i Pokojištu. Za počinjene ratne zločine od strane pripadnika muslimanske armije RBiH na području općine Konjic odgovorni su zapovjednici Hasan Hakalović, Midhat Cerovac, Midhat Pirkić, Nezim efenedija Halilović Muderiz, Zulfikar Ališpago Zuka i Nihad Bojadžić i drugi koji su u to vrijeme zapovijedali postrojbama. Iz politike glavna odgovornost spada na doktora Safeta Ćibu, predsjednika Predsjedništva općina Konjic, Jablanica i Prozor.“ “
Pred Haškim tribunalom vođen je sudski postupak za zločine u Čelebićima. Za veći broj zločina koji su se desili u drugim mjestima Tužilaštvo BiH vodi istragu. Treba napomenuti da je od prijeratnih 17.000 Hrvata u ovoj opštini danas nešto više od 1.200. Mnogi su raseljeni po svijetu, što će otežavati dokazivanje zločina budući da je teško doći do svjedoka. No, Konjičani se nadaju da će se barem dio ovih zločina rasvijetliti.
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Radoičić svjedočio na suđenju Đorđeviću
AI upozorio na neefikasno procesuiranje ratnog zločina silovanja
BiH i dalje bez Rezolucije o Srebrenici
Kako je dočekana deblokada poglavlja o pravosuđu
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Iz Suda BiH najavljuju uskoro početak suđenja i za slučaj ubistava 22 Hrvata u Trusini na području opštine Konjic, za koje su također osumnjičeni nekadašnji pripadnici Armije BiH. Vodi se i nekoliko istražnih postupaka za zločine u ovom gradiću u kojem su se tokom rata sukobili Armija BiH i bivša JNA, pa Armija i HVO, a prema svjedočenjima tamošnjih stanovnika, sukob se desio i među pripadnicima Armije BiH.
Državno Tužilaštvo tereti ovog bivšeg pripadnika Armije BiH Novalića da je u septembru 1992. godine u selu na području općine Konjic silovao jednu ženu srpske nacionalnosti. Za ovo djelo zakon predviđa kaznu od najmanje 10 godina ili kaznu dugotrajnog zatvora. Početak glavnog pretresa bi trebao biti zakazan u roku od 30 do 60 dana.
Sud BiH najavljuje uskoro početak suđenja i za zločin u selu Trusina, u općini Konjic, u kojem su 16. aprila 1993. godine ubijena 22 Hrvata. O tome svjedoči Dragica Tomić iz Udruge obitelji hrvatskih stradalnika:
„Od toga je bilo 19 civila i tri vojnika, koji su se prethodno svi predali. Znači oni su se predali jer su im rekli:’Predajte se da vam ostanu obitelji.’ Međutim, poslije toga je bilo mučenje, zastrašivane su obitelji. Čak i meni osobno se prijeti da ne smijema 16. 4. polagati vijence. Prijete mi i Hrvati i Bošnjaci. Čak su mi prošle godine rekli: ’Ako budeš, Dragice, išla polagati vijence na 16. 4., upucaćemo te!’ ’Ma,’ kažem ja, ’upucajte me, jednom se gine.’ Tako da su i sada obitelji zastrašivane. Mnogi su odustali od svjedočenja zato što su zastrašivani.“
Za zločin u Trusini uhapšeno je sedam osumnjičenika, bivših pripadnika Armije BiH. Tadašnji komandant jablaničke brigade „Neretvica“ Hasan Hakalović, u čijoj zoni odgovornosti se desio ovaj zločin, za RSE kaže:
„S Igmana sam se vratio. Tada sam saznao da se desila Trusina. Komanda brigade veze nije imala o tom slučaju. Najvjerovatnije da su to pojedinci, da je to više bilo koristoljublje, da su znali da imaju novce, pare. Oni su isplanirali to, najvjerovatnije neke grupe ljudi, i ušli su i tu su doživjeli gubitak jednog od komandanata, zapovjednika jedinice ’Zulfikar’ i tada je nastala osveta zbog njega.“
RSE: Jeste li vi mogli kontrolisati sve što se dešavalo?
Hakalović: Da sam bio tu, mogao sam kontrolisati. To je spontano. Oni su tajno i ušli i došli na to mjesto i napravili tu akciju. Čisto sumnjam iz brigade da tu ima iko povezan sa tim. Zna svako kako su jedinice, horde hodale. Ima ljudi koji su se borili pravdeno, a ima ljudi koji su samo gledali koristoljublje, pljačku i takve stvari.“
U Konjicu su se prvo 1992. sukobili pripadnici JNA i Teritorijalne odbrane, početkom 1993. pripadnici HVO-a i tada već formirane Armije BiH. Zvonko Dragić, autor knjige o zločinima nad Hrvatima u općini Konjic, govori o mjestima u kojima su počinjeni zločini:
„U općini Konjic upravo su pripadnici muslimanske armije RBiH tijekom 1993. godine ubili 162 hrvatska civila i pripadnika HVO-a. Od toga su na području Klisa ubili 86, od kojih je 49 masakrirano, odnosno počinjeni su ratni zločini u sljedećim mjestima: Orilište, Bušćak, Trusina, Jukići, Vrci, Gornji Nevezaci, Gorani, Donje Višnjevice, Trešnjivica i Oteležani. Na području ostalog dijela općine Konjic ubijena su 24 hrvatska civila i pripadnika HVO-a. Ratni zločini su počinjeni u Galjevu, Konjicu, Bjelovčini, Podorašcu, Orahovici, Čelebićima, Repovici i Pokojištu. Za počinjene ratne zločine od strane pripadnika muslimanske armije RBiH na području općine Konjic odgovorni su zapovjednici Hasan Hakalović, Midhat Cerovac, Midhat Pirkić, Nezim efenedija Halilović Muderiz, Zulfikar Ališpago Zuka i Nihad Bojadžić i drugi koji su u to vrijeme zapovijedali postrojbama. Iz politike glavna odgovornost spada na doktora Safeta Ćibu, predsjednika Predsjedništva općina Konjic, Jablanica i Prozor.“ “
Pred Haškim tribunalom vođen je sudski postupak za zločine u Čelebićima. Za veći broj zločina koji su se desili u drugim mjestima Tužilaštvo BiH vodi istragu. Treba napomenuti da je od prijeratnih 17.000 Hrvata u ovoj opštini danas nešto više od 1.200. Mnogi su raseljeni po svijetu, što će otežavati dokazivanje zločina budući da je teško doći do svjedoka. No, Konjičani se nadaju da će se barem dio ovih zločina rasvijetliti.
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Radoičić svjedočio na suđenju Đorđeviću
AI upozorio na neefikasno procesuiranje ratnog zločina silovanja
BiH i dalje bez Rezolucije o Srebrenici
Kako je dočekana deblokada poglavlja o pravosuđu
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)