Dostupni linkovi

Vanredna vijest

U Gornjoj Maoči uhapšeno sedam osoba


Policija u akciji u Gornjoj Maoči. Foto: Mirsad Arnautović
Oko 600 policajaca, pripadnika državnih i entitetskih sigurnosnih agencija u BiH, jutros je blokiralo "vehabijsko" selo Gornja Maoča u blizini Distrikta Brčko.

Uhapšeno je sedam osoba koje se sumnjiče za ugrožavanje teritorijalnog integriteta i potpirivanje vjerske i nacionalne mržnje.

Gornja Maoča je već godinama zatvorena vehabijska zajednica u kojoj važi samo šerijatski zakon, koja ne priznaje Islamsku zajednicu BiH, niti poštuje zakone države u kojoj je.

Ni policijske patrole u ovom selu nisu se osjećale sigurno, a do nedavno je i škola bila organizovana po jordanskom planu i programu. Tamošnje vehabije, iako pripadaju radikalnijem ogranku selefizma, za sada nisu okarakterizirane kao potencijalni teroristi, kažu u Tužilaštvu BiH.

Selo Gornja Maoča, koje se nalazi u blizini Brčkog, a pripada Tuzlanskom kantonu, od ranije je poznato kao najveće uporište vehabija, odnosno selefija, kako ih zovu u naučnim krugovima.

Najopsežnija policijska akcija u kojoj je učestvovalo 600 policajaca, državnih, entitetskih, kantonalnih rezultirala je hapšenjem nekoliko osoba koje se sumnjiče za ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH, te potpirivanje vjerske i nacionalne mržnje.
Zaplijenjena je određena količina dokaznog materijala vezanog za ovu istragu, koja uključuje vatreno oružje dugih i kratkih cijevi, zatim hladno oružje, DVD i video materijale, računarsku opremu, kao i određena sredstva za vezu i komunikaciju

„Lišeno je slobode ukupno sedam osoba. Od toga šest će biti predato tužiteljskim i policijskim strukturama BiH, a jedna osoba Službi za poslove sa strancima budući da se ne radi o državljaninu BiH. Zaplijenjena je određena količina dokaznog materijala vezanog za ovu istragu, koja uključuje vatreno oružje dugih i kratkih cijevi, zatim hladno oružje, DVD i video materijale, računarsku opremu, kao i određena sredstva za vezu i komunikaciju,“ rekao je portparol Tužilštva BiH, Boris Grubešić.

Tekvir

U Gornjoj Maoči živjeli su ranije takozvani Karavlasi, od kojih su vehabije iz BiH ali i sa Kosova, Sandžaka i iz Makedonije pokupovali kuće i naselili ovo selo. Zakone ove države ne priznaju, niti Islamsku zajednicu u BiH.

Esad Hećimović, autor knjige o mudžahedinima u BiH, kaže kako pripadaju regionalnoj mreži:

„Ova grupa je insitirala na tome da je taj islamski dio identiteta važniji od nacionalnog dijela identiteta - i nastala je tako jedna grupa koja je bila izolirana od glavnih islamskih tokova u BiH i povezana na jednom, širem regionalnom prostoru. Radi se o pojedincima iz razlilčitih zemalja regiona i šire - od Makedonije, do Austrije i Njemačke. Ta grupa je razvijala jedno tumačenje islama koje jeste konfliktno, ali koje je bilo izolirano i marginalno u odnosu na glavne islamske tokove u BiH.“

Akcija policije, Foto: Mirsad Arnautović

Muhamed Jusić, islamski teolog, napominje kako u svijetu postoji više ogranaka selefizma - od militantnih, koji su povezani sa Al Kaidom, do mirnodopskih, čija je misija pomaganje drugima. Selefije Gornje Maoče pripadaju radikalnijoj struji, kaže Jusić:

„Ti problemi jesu krenuli kada su se počeli u toj selefijskoj zajednici u Gornoj Maoči pojavljivati ljudi koji su untar tog selefijskog miljea bliže teologiji tekvira. Uz taj tekvir nerijetko ide i militantizam. Ne u svakom slučaju, ali je često tekvir bio ustvari prvi korak ka toj radikalizaciji koja je onda dovodila do konflikta.“

Grubešić nije mogao potvrditi da među uhapšenima ima onih koji se sumnjiče za eventualno planiranje terorističkih akata:

„Naredbe suda koje se odnose na ovu akciju odnose se na ona kaznena djela koja sam vam nabrojao. A što će se sve pronaći, o tome sad je prerano govoriti dok se akcija ne završi.“

Zakoni

No, ova zatvorena vehabijska zajednica nije jedina u postdejtonskoj BiH. Jedna od njih bila je i vehabijska zajednica u Bočinji, u Zeničko-dobojskom kantonu, koja je prije nekoliko godina rasformirana, a vehabije iz nje raseljene.

Islamska zajednica do sada nijednom nije reagovala na pojave radikalnog prakticiranja islama, što je u suprotnosti sa izvornim islamom u BiH. Hećimović to objašnjava ovako:

„Najvažniji dio odgovora nalazi se u tokovima novca. Od 1992. u tokovima novca koji je dolazio iz islamskih zemalja, dolazio je i dio novca od ljudi koji su ili povezani s ovim radiklanim grupama, ili su njihovi pokrovitelji. I zbog toga je teško razlučiti šta je stvarni motiv nečije pasivnosti.“


U Gornjoj Maoči novinari nikada nisu bili dobrodošli, a pokušaji da se uđe u selo bili su godinama uzaludni. Tamo je do 2006. godine postojala škola koja je radila po jordanskom nastavnom planu i programu, mimo pravila zvaničnih obrazovnih institucija u BiH. U nadležnom Ministarstvu obrazovanja Tuzlanskog kantona kažu kako je situacija ipak danas nešto bolja.
Potrebno je i u BiH u različitim područjima, posebno seoskim ili planiskim, pokazati ljudima da na području BiH mogu biti primjenjivani prije svega i isključivo zakoni BiH

„Pa jeste bilo neslaganja i pružanja otpora. Ali ono što je nama bitno je to što smo svojim stalno nastojali i stavljali do znanja da je jedini način funkcionisanja bilo kakve vrste škole na području Tuzlanskog kantona ukoliko je ona u zvaničnom sistemu obrazovanja. I danas imamo školu koja radi po odobrenom nastavnom planu i programu,“ kaže Albina Vicković, glasnogovornica Ministarstva.

Kako god se završila današnja akcija u Gornjoj Maoči, važno je da bh. vlast konačno prestanu ignorisati postojanje ovakvih zajednica u BiH, a prevencija je prvenstveno na Islamskoj zajednici, prema mišljenju Hećimovića.

„I mislim da je dobar primjer dao nedavno glavni imam Bošnjačke islamske zajednice u Norveškoj kada je jasno rekao da muslimani u Norveškoj treba da poštuju i prihvataju norveške zakone. Na sličan način je potrebno i u BiH u različitim područjima, posebno seoskim ili planiskim, pokazati ljudima da na području BiH mogu biti primjenjivani prije svega i isključivo zakoni BiH,“
smatra Hećimović.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG