Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Na putu evropskih integracija od zemalja regiona očekuje se da imaju strategije razvoja, odnosno petogodišnji ekonomski plan zemlje i BiH i Hrvatska su u procesu izrade toh strategija.

Nezgodan momenat za planiranje, reći će ekonomski stručnjaci suočeni sa recesijom ali ekonomije su oštećene i lošim odlukama vladajućih garnitura.

Ukoliko žele postati ozbiljni kandidati za članstvo u EU, strategija razvoja je neizostavan dio za obje zemlje jer na osnovu toga mogu definisati manjkavosti i konkurisati za pristupne fondove EU.

Hrvatska i BiH žive iznad svojih mogućnosti, ocjenjuju ekonomisti.

Obje države i danas osjećaju posljedice rata, ali ima i niz loših ekonomskih odluka vladajućih struktura, ocjenjuje profesor Novak Kondić, dekan Ekonomskog fakulteta iz Banje Luke:

„Ekonomija je naša srušena u toku rata. S druge strane imali smo veliki broj inokredita, zajmova, imali smo prodaju državnog kapitala. Sve su to određeni resursi koji su se polako već potrošili i treba naći način i model kako to nadomjestiti. Nama ostaje jedino proizvodnja, ostaju nam usluge koje moraju biti na odgovarajućem nivou kvalitetnije.“

Direktorica Instituta za javne finansije Republike Hrvatske Katarina Ott navodi da kao posljedica loše ekonomske politike obje zemlje danas imaju veliki deficite u budžetima, prekomjernu javnu potrošnju, velik unutarnji i vanjski dug - i ne razmišljaju o tome šta će ostaviti budućim generacijama:

„Postoji vam teorija o iracionalnom glasaču. Naime, glasači su uvijek iracionalni. Oni žele više javnih dobara, više državne zaštite. A političari su racionalni i onda oni udovoljavaju željama iracionalnih glasača kako bi dobili izbore i na taj način dugoročno štete i sebi, jer će kad-tad izbore izgubiti, i glasačima čija se situacija ne poboljšava.“

ZAOŠTRAVANJE KRIZE

No, to su problemi sa kojima se ni jedna ni druga zemlja ne mogu izboriti više od decenije, što bi trebalo imati u vidu prilikom izrade strategije, kaže Katarina Ott i dodaje šta bi podhitno trebalo uraditi kako bi i Hrvatska i BiH došle u poziciju da rade strategije razvoja poput Slovenije, koja je već članica EU:

„Kratkoročne mjere rezanja javne potrošnje neće biti od nikakve koristi bez poduzimanja dugoročnih, strukturnih reformi. Prije svega treba smanjiti javnu upravu, znači smanjiti rashode za masu plaća u javnom sektoru i za socijalne naknade, znači za mirovine, reformirati mirovinske sustave, prestati pristajati na ucjene interesnih skupina, npr. ratnih veterana i raznih beneficiranih korisnika penzija.“

Strategija razvoja BiH i strategija socijalne uključenosti za narednih pet godina predviđa rješavanje nekih navedenih problema, najavljuje direktorica Direkcije za ekonomsko planiranje BiH Ljerka Marić:

„Mi se sad trudimo da svoje snage objedinimo, da svoje fiskalne deficite riješimo, da ispregovaramo dobro sa MMF-om, a s druge strane da stvarno osiguramo te raspoložive fondove u cilju napretka zemlje, boljeg gospodarskog stanja, racionalnijeg podmirivanja postojećih socijalnih potreba i da sutra budemo jedna mala ali jaka zemlja, punopravna članica EU.“

Žarko Papić, direktor IBHI centra, smatra kako sudbina ovih strategija neće imati istu sudbinu kao dosadašnje i završiti u ladicama.

Prvo jer su uključeni predstavnici svih nivoa vlasti koji su garant primjene ovih startegija, a drugo jer su one urađene u skladu sa zadaćama koje je EU dala BiH. A što se tiče političke volje da ove strategije budu i usvojene, Papić kaže:

„Moje lično mišljenje je da je zaoštravanje političke krize na neki način neka vrlo neprincipijelna koalicija među svim posvađanim političarima, da bi narastanjem te svađe i otvaranjem tema koje nisu nevažne - jesu važne ali nisu egzistencijske, narod se pomirio s time da bude nezaposlen, da ih bude sve više nezaposlenih i da imaju što manje da troše, uključjem i elemente stvarno pravog, pravcijatog siromaštva. Za nadati se da će ih socijalne tenzije, ja sam savim siguran, iduće godine, dramatični socijalni nemiri natjerati da promijene odnos prema ovom je što je stvarni život, a on počiva na proizvodnji, ili još bolje - sve to o čemu govorim će iduće godine ujesen dovesti do promjene garnitura na vlasti.“
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG