Dostupni linkovi

Vanredna vijest

O Đukanoviću i pred američkim sudovima


Milo Đukanović
Bivši američki diplomata Robert Gelbart i biznismen Ratko Knežević mogli bi se sučeliti pred stranim sudovima zbog izjava o crnogorskom premijeru Milu Đukanoviću.

Prvi je u tim nastupima branio Đukanovića, dok je drugi iznosio teške optužbe.

Šta se događalo 1999. godine u kući biznismena Ratka Kneževića u Londonu? Da li je bivši američki diplomata i specijalni izaslanik Robert Galbart upozorio tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da se okane prljavog novca kako je to ustvrdio Ratko Knežević u intervjuu "Vijestima", ili je neistina da je upućeno takvo upozorenje kako tvrdi bivši diplomata Robert Gelbart u dnevnom listu "Pobjeda".

Iznoseći tvrdnje o umiješanosti premijera Đukanovića u šverc cigareta, biznismen Ratko Knežević je u intervjuu "Vijestima" prije nekoliko mjeseci naveo podatak da je tokom večere u njegovoj kući, Đukanović upozoren od Roberta Gelbarta da počne da izgrađuje demokratsku državu i da izbjegne sastanke sa osobama koje se nalaze na američkim crnim listama zbog pranja novca.

Prema interpretaciji Kneževića, Đukanović se i pored ovog upozorenja tada sastao sa spornim bankarom u Ženevi gdje mu se rodila ideja o off-shore bankarstvu.
Imamo jedan melodramski serijal sa znanim junacima i sa manje više očekivanim zapletima


U intervjuu "Pobjedi" bivši diplomata Robert Gelbart, koji se u Crnoj Gori nalazi zbog poslovnih aktivnosti, navode Kneževića je nazvao potpuno lažnim i saopštio da je jedino istina da je bila organizovana večera te '99. godine. Gelbart je u istom intervjuu ocijenio da iz njemu nerazumljivih razloga Knežević pokušava da se sveti Đukanoviću i negirao da Knežević ima, kako tvrdi, jake kontakte u Vašingtonu i Obaminoj administraciji.

Gelbart je zaključio da Knežević izmišlja pokušavajući da, kako je rekao, uništi crnogorsku Vladu koja je po njegovom mišljenju snažno pokrenula ovu zemlju u veoma pozitivnom pravcu.

Na ove navode ekspresno je reagovao Ratko Knežević u dnevnim listovima "Vijesti" i "Dan" najavljući tužbu protiv Gelbarta i suočavanje na sudovima u Londonu ili Vašingtonu. Ostajući pri ranije iznesenim navodima o Đukanoviću Knežević je izrazio sumnju da je Gelbart dobio honorar kako bi opovrgao njegove tvrdnje.

SELEKTIVNO ISTRAŽIVANJE

Povodom Gelbardovog navoda da Knežević može samo imati iluzije kada tvrdi da može uticati na promjenu stava Vašingtona prema Crnoj Gori, Knežević je rekao da Gelbard to može tvrditi samo intuitivno i najavio da će provjeriti da li je Gelbart ovlašćen da se bavi procjenama političke situacije u Crnoj Gori i njenih odnosa sa Sjedinjenim Državama.

Komentarišuči ovu prepisku i međusobne optužbe i demantije novinar Dragoljub Vuković postavlja pitanje kakvu korist građani imaju od melodramskog serijala koji im je prezentovan.

"Meni se čini da imamo jedan melodramski serijal sa znanim junacima i sa manje više očekivanim zapletima. Publika može navijati sa svoje loše ili dobre momke, može se emotivno angažovati, plakati ili bjesnieti, može u očajanju krišiti ruke. Publika jeste na nekakvom dobitku. Mediji su takođe u dobitku jer drže pažnju te publike i dodatno se pozicioniraju u odnosu na one čiju političku volju artikulišu. Šta, međutim, dobijaju građani, oni koji bi trebalo da budu glavni i politički akteri u demokratskom društvu. Dobijaju sapunicu, sapunicu koju stvraju upravo junaci ovog melodramskog serijala i to sapunicu kroz koju se ne vidi ništa novo, ništa što odavno nije prepričano po kafićima ili na privatnim sjedeljkama“, rekao je Vuković.

Ono što je dodatno potrebno, prema Vukoviću, je da mediji istraže fenomene koji su isplivali nakon navedenih izjava jer u suprotnom građani će biti demotivisani za bilo kakav politički i javni angažman.

"Mediji ne istražuju te sapunice ili istražuju samo onoliko koliko je to potrebno da bi se odbranila pozicija omiljenog junaka ili omiljenih junaka. Bojim se da krajnji rezultat može biti da se građanima dodatno ogade politika i svi politički akteri, da se oni dodatno dezangažuju i gledaju svoja posla kako da prežive, a ne da se dodatno angažuju u smislu da postanu djelatni politički subjekti".
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG