Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Predstavljen Bosanski atlas ratnih zločina


Mirsad Tokača predstavlja Bosanski atlas ratnih zločina
U Sarajevu je danas predstavljen Bosanski atlas ratnih zločina, djelo Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva, kojim je omogućen efikasan elektronski pristup dokumentima, sudskim presudama i svjedočenjima koji su povezani sa lokacijama na kojima su se zločini desili.

Bosanski atlas ratnih zločina napravljen je između i zbog toga što do danas nijedna institucija u Bosni i Hercegovini ili regionu nije pokušala ponuditi činjenice o stravičnim zločinima koristeći sličan pristup.

Atlas je digitalni memorijal koji prezentuje činjenice o ratu i ratnim zločinima počinjenim u BiH u periodu 1992. do 1995. godine.

Osnovna namjera je da se na jednostavan i efikasan način ponude činjenice o događajima i učesnicima, te da se sačuva sjećanje na žrtve i razaranja izazvana ratom.

Bosanski atlas ratnih zločina omogućuje efikasan elektronski pristup dokumentima, fotografijama, tonskim i video zapisima, sudskim presudama, svjedočenjima, a koji su povezani sa lokacijama na kojima su se događaji odigrali.

"Atlas će biti neumoljivi svjedok koji neće dopustiti negiranje ni umanjivanje zločina, diskriminiranje žrtava zbog njihove etničke, političke, rasne, vjerske ili druge socijalne pripadnosti. Atlas će biti prepreka falsificiranju ratnih događaja, ma ko bili njegovi promotori i akteri. Atlas će biti prepreka svakoj vrsti monopola na istinu ili ekskluzivnu interpretaciju činjenica. On će biti naš doprinos novom pristupu kulturi sjećanja," rekao je direktor Istraživačko dokumentacionog centra u Sarajevu Mirsad Tokača.

JAVNO DOBRO

Bosanski atlas ratnih zločina naparavljen je jer do sada nijedna institucija u BiH ili regionu nije pokušala ponuditi činjenice o stravičnim zločinima koristeći takav pristup.

"Nažalost, pasivnost državnih organa je i dan-danas prisutna i vrlo malo se brige vodi o tome na koji način omogućiti ljudima pristupe informaciji. Zato želimo promovirati moderan pristup oblikovanju individualnog i kolektivnog sjećanja, oslobođenog ideološko-političkih predrasuda i svih vrsta monopola. Vrijeme kolektivnih sjećanja je prošlo. Ona će biti i dalje prisutna, ali mi moramo razvijati osjećaj individulanog sjećanja na događaje,"
rekao je Tokača.

Jasmin Odobašić, iz Komisije za traženje nestalih Federacije BiH, rado se odazvao pozivu da bude dio tima koji je stvarao Atlas:

"Krik moj protiv onoga što dosad u mojoj instituciji, Komisiji za nestale, nije urađeno. Shvatite, 15 godina radimo ovaj posao ja i moje kolege, uradili smo ogromno, ogromno puno, a naši šefovi ni dan-danas nisu dozvolili da ta institucija ima veb stranicu. Ako nisu ništa drugo htjeli, mogli su dozvoliti makar imena 15.000 ekshumiranih. Zašto to kriju? Koji je motiv, ja ne znam, ali time pomažu prije svega zločincima," rekao je Odobašić.

Atlas mogu koristiti istraživači, akademska zajednica, učenici, studenti, žrtve i njihove porodice, bosanska dijaspora, nevladine organizacije, mediji, državne institucije. U IDC-u kažu da je Bosanski atlas ratnih zločina javno dobro.

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso smatra da je ovaj projekat istorijski za BiH. Biće koristan i za Sud BiH, dodaje Kreso:

25.000 LOKACIJA

"Pa ne samo sudu. Vidjeli ste ko mogu biti korisnici ovog projekta koji pruža mogućnosti i sudovima, građanima, institucijama, istraživačkim timovima da dođu do dragocjenih podataka u koje zaista nema sumnje,“
rekla je Kreso.

Dušan Šehovac, iz Instituta za traženje nestalih osoba BiH, navodi da je svaki pokušaj da se objektivno sačuva i prikaže ono što se dešavalo veliki doprinos za sve građane BiH:

"Ovo će biti dobro polje, dobra livada puna podataka koji će za dobronamjerne koji žele znati cjelinu događaja biti jedno otriježnjenje - da vide zločine, nadam se, i drugih, i da vide zločine nad svojima i nad drugima," rekao je Šehovac.

Atlas neće sadržavati infomacije o osumnjičenima.

"Imena počinilaca koji su osumnjičeni i protiv kojih se vodi istražni postupak ili su optužnice nepotvrđene. Neće nuditi imena potencijalnih svjedoka pojedinih istraga i sudskih procesa, te imena svjedoka koji su tražili da se zaštiti njihov identitet. Neće nuditi imena žrtava seksualnog nasilja. Neće nuditi informacije koje bi indirektno mogle otkriti potencijalne svjedoke uz gore pomenute žrtve, kao i druge inforamcije i podatke koji bi mogli ugroziti istražni ili sudski postupak," rekao je Tokača.

Atlasu se nalazi 50.000 geokoordinata gradova, sela, zaseoka i toponima.

Timovi Istraživačko dokumentacionog centra do danas su geokodirali oko 25.000 lokacija koje su korištene u kreiranju Atlasa.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG