Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Žene u biznisu


Jedan od radova Tahire Musić, Fotografije: Midhat Poturović
U EU 70 posto malih firmi vode žene. Na Balkanu je taj broj daleko manji jer je riječ, reći će mnoge, o dominantnom muškom svijetu, a time i biznisu. No i ovdje se prilike polako mijenjaju.

Naredna priča govori o ženama u Jajcu koje su uspjele svoja znanja pretvoriti u porodični biznis. Teško je izboriti se za plasman, ali ove vrijedne poduzetnice ne odustaju.

Oglasi za posao u kojem se traže radnice do 35 godina starosti u BiH su svakodnevnica. Žene kasnih četrdesetih i ranih pedesetih godina, iako mogu još privređivati, nisu više poželjna radna snaga. Naučene da finansijski pomažu svoje porodice, one najhrabrije odlučile su se za pokretanje malog biznisa.
Rada Nišić

Jedna od njih je Rada Nišić koja je na radiju čula za uzgoj kalifornijsklih glista. Kako je povratnica u naselje nadomak Jajca, te ima malo zemlje, sinula joj je ideja da bi mogla pokušati:

„Ja sam po struci trgovac. Radila sam u trgovini, ostala bez posla, a bogami, u mojim godinama je teško naći posao. I onda jednostavno volim da radim, pa sam malo kupila životinja i kupila sam gliste i tako počela. To se tako brzo množi. Računa se da u jednom leglu ima oko 100.000 što malih što velikih glsita.“


Rada Nišić kaže kako je prvo naišla na niz peripetija jer su joj za dobijanje kredita za mali biznis svi tražili stalno zaposlenje, čak i u mikrokreditnim organizacijama kojima je opis posla pomoći razvoju malog poduzetništva. Kredit je otpao, ali je uspjela posuditi nešto malo novca i kupiti prvo leglo:

„Mogu prodati legla i finalni proizvod. To je lumbri humus, i to je najkvalitetnije prirodno đubrivo što je dosad proizvedeno. Ovo što ja radim ima puno mogućnosti. Prvo što je zdravo, što proizvedem za svoju porodicu zdravu hranu. Kad uporedite biljke koje su tretirane hemijskim đubrivom i ovim, one su znatno bogatije i mineralima i vitaminima i svim, imaju ljepšu boju, ljepši miris, ljepši ukus.“

Tahira Musić

Prednost ženskog poduzetništva je i što im osnova za biznis može biti vještina i znanje prenošeno s koljena na koljeno, poput pletenja, šivenja, vezenja, kaže Tahira Musić:

„Kao dijete zavoljela sam da taj rad radim. To sam naučila od svoje majke, Allah rahmetile. Relativno sam se mlada udala i muž je radio sam, dvoje djece, poslije došla škola, tako da sam ja ne samo ovaj rad radila, ja sam radila i sa mašinom za štrikanje. Poslije je došlo to prokleto vrijeme naše, ja ne volim ni da se vraćam ni da se sjećam. Kad smo se vratili u Jajce, ja nisam imala na što ni sjesti, ni leći, ni ništa. I ja sam bila već na rubu. To mi je pomoglo, jako pomoglo, ja sam svoju djecu školovala.“


Ženama koje ne nisu u mogućnosti pronaći posao nevladine organizacije su velika pomoć. Jedna takva je Viktorija 99 u Jajcu, organizacija čiji je osnovni cilj ekonomski osnažiti ženu koja je stub svake porodice. Senka Zulum, prva žena Viktorije:

Senka Zulum
„Smatramo kad ekonomski ojačamo ženu da ćemo dobiti i spriječavanje svih drugih problema na koje nailazi žena, kao nasilje u pordici i sl. jer važno je da se ona educira, ohrabri, da sa svojom idejom izađe vani, da se vrše razmjene. Čak želimo formirati i neformalne grupe u samim općinama kako bi te same žene od ideje do biznisa jačale, jedna drugu prepoznale, dijelile iskustva, pomagale i čak se udruživale itd.“


Osim nedostupnosti finansijskih sredstava za pokretanje biznisa, veliki problem je nedostupnost tržišta. Ipak, najveća kočnica je svakako činjenica da o ekonomskom osnaživanju žena odlučuju muškarci, kaže Senka Zulum:

„Sve što se dobivalo za ekonomsko osnaživanje žena, to se pitalo muške strane, ništa se nije pitalo ženske strane. Međutim, žene su imale različite ideje, ali nisu znale na koji način mogu to da ostvare.“


Nevladine organizacije, poput Viktorije, napravile su mrežu u BiH uz pomoć koje povezuju biznismenke i pomažu im da svoje proizvode plasiraju na tržište. Jedan od načina poslovnog povezivanja, ali i plasmana proizvoda svakako su sajmovi koje organizuju ove biznismenke. Obično se održavaju u proljeće, i to svaki put u drugom gradu. Naredni je planiran u Banjoj Luci početkom marta 2010. godine.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG