Priredila Dinka Jurković
Svijet je, sve do ovog tjedna, smatrao da je postojanje vode na mjesecu nemoguće pa je utoliko i iznenađenje bilo veće kad su naučnici NASE saopćili da je voda ipak otkrivena.
Naime, instrumenti sa tri neovisna svemirska broda su registrirali molekule vode, čak i na onim dijelovima Mjeseca koji se smatraju iznimno toplim.
Koliko je ovo otkriće šokantno govori i svjedočanstvo Carla Pietersa sa sveučilista u Washingtonu. Kada je vidio prve podatke njegova je reakcija bila najprije nevjerica.
“Rekao sam sebi, ne, to nije moguće, voda na Mjesecu je nemoguća!”
Objašnjenje je našao u tome da su instrumenti koji su stigli sa zemlje u svemirskom brodu bili kontaminirani vodom. Kada je mislio da je pronašao rješenje za čitanje čudnih podataka na instrumentima – stigli su novi, ovaj put sa druga dva svemirska broda.
Tako se objašnjenje da se čudni molekuli nalaze na instrumentima pokazalo netočnim i Carl Pieters je shvatio da je na Mjesecu registrirana voda.
Njena količina je mala, oko jedan litar na svaku tonu mjesečevog tla. Još je nejasno u kojoj formi postoji voda – da li je unutar minerala ili je sasvim neovisna.
“Ne postoji više pitanje da li je voda moguća na mjesecu – kaže Tony Colaprete, rukovodilac ovog projekta – Pitanje je sada kakva je to voda otkrivena u kraterima, da li je upotrebljiva u bilo koju svrhu i u kakvom je odnosu sa okolinom!”
Ne zna se jos ni porijeklo vode. Naučnici američke NASE pretpostavljaju da je voda stigla na Mjesec od kometa koje su u mjesec udarale ili od gasova koji se dižu sa mjeseca ili pak da su molekuli vode nastali iz neke, za ljudska bića, nepoznate interakcije izmedju vjetra i mjesečeve površine.
Na neka od ovih pitanja odgovor će možda dati nova sonda koja bi se trebala spustiti na mjesec za oko dva tjedna. Predviđeno je da se ona sudari sa Mjesecom 9. listopada, negdje u jutarnjim satima i to na Mjesečevom južnom polu.
Ta je sonda prvobitno poslana da istražuje mogućnost postanka leda u tamnim Mjesečevim kraterima koji su možda tamo bili čitavu vječnost. Zadatak je bio da se provjeri koliko takvog leda uopće ima i da li je moguće da se on koristi za ljudske potrebe.
Sada će naravno naučnici učiniti sve da sondu okrenu prema istraživanjima o molekulima vode.
Naime razne komponente vode, hidrogen i oksigen, bi mogle biti upotrijebljene i za ljudske potrebe, ili pak raketno gorivo ako se čovjek jednog dana odluči da se vrati na Mjesec ili eventualno tamo počne da gradi stalne baze.
Postojanje vode na mjesecu, upozoravaju naučnici, ne znači da na Mjesecu postoje bilo kakvi oblici života. Oni odlučno odbijaju takvu mogućnost koju nazivaju iluzijama. Upozoravaju da i u pustinjama ima više vode nego na sjevernom polu naprimjer, ali je ona duboko pod zemljom.
Uočeno je da se voda formira tokom jutra, gotovo potpuno nestaje oko podne kad je toplije, te se ponovo formira uveče.
Otkriće vode na Mjesecu je ipak šokantno i pobija prethodne teorije da je život na Mjesecu nemoguć. Ne bi se trebalo čuditi ako počnu planovi za postavljanje stalnih baza na ovoj planeti.
Svijet je, sve do ovog tjedna, smatrao da je postojanje vode na mjesecu nemoguće pa je utoliko i iznenađenje bilo veće kad su naučnici NASE saopćili da je voda ipak otkrivena.
Naime, instrumenti sa tri neovisna svemirska broda su registrirali molekule vode, čak i na onim dijelovima Mjeseca koji se smatraju iznimno toplim.
Koliko je ovo otkriće šokantno govori i svjedočanstvo Carla Pietersa sa sveučilista u Washingtonu. Kada je vidio prve podatke njegova je reakcija bila najprije nevjerica.
“Rekao sam sebi, ne, to nije moguće, voda na Mjesecu je nemoguća!”
Objašnjenje je našao u tome da su instrumenti koji su stigli sa zemlje u svemirskom brodu bili kontaminirani vodom. Kada je mislio da je pronašao rješenje za čitanje čudnih podataka na instrumentima – stigli su novi, ovaj put sa druga dva svemirska broda.
Tako se objašnjenje da se čudni molekuli nalaze na instrumentima pokazalo netočnim i Carl Pieters je shvatio da je na Mjesecu registrirana voda.
Njena količina je mala, oko jedan litar na svaku tonu mjesečevog tla. Još je nejasno u kojoj formi postoji voda – da li je unutar minerala ili je sasvim neovisna.
“Ne postoji više pitanje da li je voda moguća na mjesecu – kaže Tony Colaprete, rukovodilac ovog projekta – Pitanje je sada kakva je to voda otkrivena u kraterima, da li je upotrebljiva u bilo koju svrhu i u kakvom je odnosu sa okolinom!”
Voda ne znači i postojanje života
Ne zna se jos ni porijeklo vode. Naučnici američke NASE pretpostavljaju da je voda stigla na Mjesec od kometa koje su u mjesec udarale ili od gasova koji se dižu sa mjeseca ili pak da su molekuli vode nastali iz neke, za ljudska bića, nepoznate interakcije izmedju vjetra i mjesečeve površine.
Na neka od ovih pitanja odgovor će možda dati nova sonda koja bi se trebala spustiti na mjesec za oko dva tjedna. Predviđeno je da se ona sudari sa Mjesecom 9. listopada, negdje u jutarnjim satima i to na Mjesečevom južnom polu.
Ta je sonda prvobitno poslana da istražuje mogućnost postanka leda u tamnim Mjesečevim kraterima koji su možda tamo bili čitavu vječnost. Zadatak je bio da se provjeri koliko takvog leda uopće ima i da li je moguće da se on koristi za ljudske potrebe.
Sada će naravno naučnici učiniti sve da sondu okrenu prema istraživanjima o molekulima vode.
Naime razne komponente vode, hidrogen i oksigen, bi mogle biti upotrijebljene i za ljudske potrebe, ili pak raketno gorivo ako se čovjek jednog dana odluči da se vrati na Mjesec ili eventualno tamo počne da gradi stalne baze.
Postojanje vode na mjesecu, upozoravaju naučnici, ne znači da na Mjesecu postoje bilo kakvi oblici života. Oni odlučno odbijaju takvu mogućnost koju nazivaju iluzijama. Upozoravaju da i u pustinjama ima više vode nego na sjevernom polu naprimjer, ali je ona duboko pod zemljom.
Uočeno je da se voda formira tokom jutra, gotovo potpuno nestaje oko podne kad je toplije, te se ponovo formira uveče.
Otkriće vode na Mjesecu je ipak šokantno i pobija prethodne teorije da je život na Mjesecu nemoguć. Ne bi se trebalo čuditi ako počnu planovi za postavljanje stalnih baza na ovoj planeti.
