Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Inzko: Za ostanak sudija i tužilaca je potrebno čudo


Visoki predstavnik Valentin Inzko za vrijeme intervjua za RSE
Visoki predstavnik Valentin Inzko u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govori o blokiranim reformama, produženju mandata stranim sudijama i tužiocima, mogućnosti postizanja dogovora sa Evropskom unijom oko bezviznog režima i ulozi međunarodnoj zajednici.

Prenosimo van najinteresantnije dijelove ovog intervjua koje ćete moći čuti i u našoj emisiji za BiH u 15 sati i regionalnoj emisiji u 18 sati.

RSE: Gospodine Inzko BiH je najsporija u regionu u ispunjavanju uslova za ulazak u EU. Prema ocjenama međunarodne zajednice posljednja je na ljestvici ( rame uz rame s Albanijom) u mnogim segmentima; od borbe protiv korupcije, stvaranja poslovnog ambijenta do poštivanja ljudskih prava. Dijelite li mišljenje onih koji kažu da se BiH vrti u začaranom krugu iz kojeg je gotovo nemoguće izaći?

Valentin Inzko: Djelimično to je tačno. Neke stvari koje su bile aktuelne prošle godine još uvijek su neriješene. Oko Brčkog (gdje želimo sad zatvoriti krug) neke stvari nisu riješene devet godina. Pitanje je sad da li ću ja nametnuti neka rješenja ili ne. Možda ću riješiti u tehničkom smislu, (ali) ne želim da utičem politički. Devet godina je period gdje bi se ja stidio da nešto ne učinim.

Puno talenta

RSE:
Jedan od najvećih problema BiH je kriminal i korupcija. Da bi se riješio treba nam neovisno sudstvo. Ovih dana pritisak je snažan i finansijski i politički. Smatrate li da strane sudije i tužioci trebaju ostati kao garant neovisnosti?

Inzko: Mislim da su strani sudci ovdje dobrodošli. Koliko raspolažem informacijama u zgradi Vlade RS sjede strani pravnici, kao i ovdje u Sarajevu. Mislim da je dobro da oni završe posao koji su započeli, ali za budućnost mislim da je bolje da Bosanci sami preuzmu sve u svoje ruke.

Inzko odgovara na pitanje
Ne znam sve ljude pojedinačno, ali sam recimo čitao šta je gospodin Čavka uradio ovdje.. Mislim da takvih talenata ima puno, puno.. Neću da pominjem nikoga, ali puno dobrih ljudi koji mogu preuzeti sudstvo, gledajući srednje-dugoročno, u svoje ruke. A da li će ostati strane sudije i tužioci vidjećemo 16. septembra, kada treba glasati Zastupnički dom državnog parlamenta. Možda se desi tamo neko čudo, zar ne.

Inače, ima hiljadu definicija šta je to država, državni teritorij, narod, državno vlasništvo, ali ako nema dobrog sudstva nema ni pravne države.

RSE: Vijeće ministara uradilo je devet posto od onoga što je samo planiralo za svog mandata. Slični su rezultati i državnog parlamenta. Blokirana su imenovanja čelnika važnih državnih agencija zbog stranačkih prepucavanja poput Direkcije za evropske integracije. I federalna vlada ponovo je u krizi.

Vjerujete li kao na početku svog mandata da je moguće ove probleme riješiti tako što će bh političari konačno sjesti i dogovoriti se oko svih važnih pitanja?

Inzko: Da li će ovi političari ili oni to ja ne znam, pošto zaista je prošlo dosta vremena... Možda će neka nova generacija političara stvari raditi i uraditi malo drugačije... Mada čak i ovi političari bi mogli da
Možda će neka nova generacija političara stvari raditi i uraditi malo drugačije
se dogovore. Vidjeli smo to kod viznog režima, kad su oni u nekom trenutku prihvatili četiri ili pet zakona po hitnom postupku i mislim da to mogu uraditi i na drugim područjima. Što se tiče viza već je kasno, sad je deset minuta poslije 12, ali ipak bi BiH mogla po hitnom postupku uraditi što se očekuje i obezbijediti bezvizni režim građanima, barem u julu iduće godine.

Srpski, bošnjački, hrvatski policajaca

RSE:
Da li političari iz vladajućih stranaka u razgovoru s vama isto pričaju kao i kada se obraćaju javnom mnjenju odnosno biračima?

Inzko: Da, taj pristup je uglavnom isti. Međutim, kad sjede zajedno, tu se druže prijateljski i razgovor dobro ide, a u javnosti iznose nepomirljive stavove.

Ja mislim da bi taj prijateljski razgovor mogli pokazati na sceni ili u parlamentu, to bi bilo mnogo bolje. Ljudi su se dosta razočarali tempom rješavanja problema i rezultatima kojih nema ili su spori i to je šteta.

Političari bi te međusobne kontakte mogli da koriste kako bi rješavali probleme, a ja vjerujem da bi imali i bolji rejting među biračima.

Birači više ne pitaju da li je to bošnjački političar ili srpski ili hrvatski nego šta je uradio za građane.

Inzko u razgovoru sa novinarkom RSE Mirnom Sadiković
Građani traže rezultate, radna mjesta. Policajac kod moje kuće žali mi se kako su mu smanjili za deset posto platu, a ja sam siguran da to i srpski policajac isto kaže ili hrvatski i ne mogu da shvate kako su političari sebi ostavili stare plate ili su ih čak povećali. Takve stvari su zaista neshvatljive. Ako dođe do štrajkova tamo će svi biti jedinstveni, jer nezadovoljni su i Srbi i Bošnjaci i Hrvati.

RSE: Međunarodna zajednica, prema mišljenju mnogih, dijeli odgovornost za ovakvu situaciju u BiH, jer su mnoga rješenja, uključujući i preobimnost administracije i podijeljene nadležnosti i segregaciju u školama, nametnuta pod zelenim svjetlom međunarodne zajednice. Hoće li se dosadašnja politika promijeniti?

Inzko: Međunarodna zajednica je učinila mnogo dobroga u BiH. Ako pomenem samo činjenicu da je evropska zajednica sama uložila ovdje pet milijardi maraka. Momentalno evropska zajednica ima ovdje prisutnost policijske misije, vojnu misiju, specijalnog predtavnika i još delegaciju Evropske komisije ovdje gdje radi 100 ljudi,
Ako dođe do štrajkova tamo će svi biti jedinstveni, jer nezadovoljni su i Srbi i Bošnjaci i Hrvati
to je treća najveća delegacija u svijetu, ali vjerovatno je tu bilo i grešaka u prošlosti. Sigurno, a najveća greška je bila kad svjetska zajednica nije intervenisala 1992.godine.. to je bila strahovita greška...niti je svjetska zajednica ili evropska zajednica perfektna zajednica. Takve nema.

Međutim gdje ja imam osjećaj da smo učinili nešto što nije bilo ispravno ili možda nije bilo sasvim ciljano ja sam spreman to da mijenjam.

A i ono za školstvo, upravu ste. Ovih dana smo uputili jedno jako pismo nekim političarima da to nije prihvatljivo da djeca idu u istu školu, ali da su razdvojena jer se drugačije zovu. To je zaista neprihvatljivo i kako će čovjek onda ući u Evropu, a tamo ima 27 država i 50 ili više naroda, kad ne može ni sa svoje dvije ili tri kod kuće.

Bosnu treba europeizirati, ali i Evropu pobosančiti

Ja mislim da mogu svi ići zajedno u školu u isti razred, i da dobiju dobru nastavu o svojoj kulturi. Neka svi znaju, a pogotovo Srbi ko je bio Vuk Karadžić i ko je bio, recimo, Ivo Andrić.

I ta škola na Palama sad bi se mogla zvati po Ivi Andriću koji povezuje Srbiju i Bosnu ili Vuk Karadžić, a Hrvati da uče ko je bio Starčević itd. ili ban Kulin. Nije kontradikcija, da jedni idu na jednu vjeronauku drugi na drugu, ali da idu zajedno u školu.

Bio sam nedavno u Srebrenici. Nisam mogao vjerovati da je to moguće, ali došao je neki cirkus iz Njemačke, nije bilo ni jednog umjetnika iz Njemačke, sve su radila domaća djeca i nikakve razlike nije bilo da li je to bošnjačko dijete ili srpsko, ja ni ne znam koje je bilo koje. Oni su sada postali prijatelji.

Dok su pripremali predstavu neki Srbin koji je vozio svoje dijete, povezao bi i ono bošnjačko koje je pošlo na pripreme i evo sad su prijatelji. To je moguće, a pogotovo kod djece, a niko zbog toga nije manje Srbin ili manje Hrvat ili manje Bošnjak.

RSE: U posljednje vrijeme i Evropska unija i američka administracija nagovijestile su jače uključivanje u rješavanje problema u BiH. Na koji način?

Inzko: U maju je bio Džozef Bajden (potpredsednik SAD) i on je rekao; US is back - Amerika se vraća. Znači oni su se vratili, ali istovremeno mislim da još razmišljaju kakva će biti njihova prisutnost ubuduće. Jasno je da će biti jača, ali ta formulacija još je u toku.

Očekujem da će u oktobru, novembru to saopštiti svima. To važi i za druge države, oni preispituju odnose prema svima; Izraelu, arapskom svijetu, prema Bosni.

RSE: I za kraj kako BiH može poboljšati svoj imidž u svijetu?

Inzko: Da bude BiH prepoznatljiva po kvalitetu. Da nema tih asocijacija u svijetu ; jao opet Bosna, valjda traže novac ili je tamo opet neki problem ili neke međuentitetske ili međuetničke afere ili sukobi ili napetosti nego da se čuje: a Bosna znači kultura, pošto ima puno kulture Bosna bogata je, ili da se kaže a Bosna Boris Nemšić, jedan od najboljih menadžera u Europi ili da Bosna bude asocijacija na Ivicu Osima jednog od najboljih trenera u Europi.

Ja imam i neke planove oko turizma; da ljudi dolaze u Bosnu zbog ljepote, zbog tri kulture, da idu recimo od Baščaršije preko Mostara, Bune, Međugorja do Dalmacije. Ti turisti će se vratiti kući i oni će imati sasvim drugu sliku o BiH; da je to država sportista i prirodnih ljepota.

Za mene uopšte Balkan treba da mijenja svoj imidž, da bude Balkan kao kulturni prostor.

Ja ponavljam uvijek da Bosnu treba europeizirati, ali i Evropu pobosančiti.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG