Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Radmanović: BiH bliže raspadu nego funkcionisanju


Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović ocijenio je da je BiH korak bliže raspadu, nego jedinstvenom funkcionisanju, u čemu direktno učestvuju pojedini predstavnici međunarodne zajednice u BiH.

Riječ je o jednom broju stranaca, koncentriranih oko Ureda visokog predstavnika, koji podstiču razlike i krize, rekao je Radmanović za beogradske Večernje novosti.

Povodom nedavne poruke komesara za proširenje Evropske unije Olija Rena kako BiH mora progovoriti jednim glasom da bi ušla u Evropsku uniju, Radmanović je rekao da se plaši da se slične floskule koriste kako bi se BiH udaljila od Evropske unije.

Pogledajte najnovije vesti dana

Australija odbila sporazum UN-a o migrantima

Migranti

Australija je još jedna zemlja koja je odlučila da ne potpiše sporazum Ujedinjenih nacija (UN) o migracijama, a članovi Vlade su rekli da dokument nije u nacionalnom interesu.

Postoji rizik da bi globalni sporazum o migracijama, koji bi trebao biti potpisan sljedećeg mjeseca na samitu UN-a u Maroku, mogao ohrabriti ilegalne ulaske u Australiju, saopštili su premijer Scott Morrison (Skot Morison), ministar unutrašnjih poslova Peter Dutton (Piter Daton) i šefica spoljne politike Marise Payne (Maris Pejn).

U tekstu se dodaje da sporazum "nije napravio adekvatnu razliku između ljudi koji ulaze u Australiju ilegalno i onih koji dolaze na propisan način", prenijela je agencija DPA.

Sporazum UN-a o migracijama postao je kontroverzan u mnogim zemljama Zapada, naročito u onima koje predvode konzervativci.

Poljska, Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Bugarska, Estonija, Izrael i Sjedinjene Države su objavili da ga neće potpisati.

Kritičari kažu da ovaj neobavezujući dokument utemeljuje ekonomski motivisane migracije kao ljudsko pravo, a pristalice sporazuma smatraju da će on poboljšati upravljanje međunarodnim tokovima migranata i zaštititi ljudska prava.

Konzervativne vlasti Australije od 2013. godine vode često kritikovanu politiku pritvaranja na udaljenim ostrvima migranata i azilanata koji čamcima stignu do Australije.

UN je opisao uslove u kampovima na pacifičkim ostrvima Manus i Nauru kao "veoma šokantne", a grupe za ljudska prava navode da je riječ o "zatvorima na otvorenom".

Šef Fejsbuka Mark Zakerberg ne planira ostavku

Mark Zakerberg

Šef Fejsbuka (Facebook) Mark Zakerberg (Zuckerberg) rekao je da ne predviđa da podnese ostavku na mesto predsednika upravnog odbora kompanije posle vrlo burne godine za tu društvenu mrežu.

"To nije predviđeno", rekao je Zakerberg za televiziju Si-En-En biznis (CNN Business) kad su ga pitali da li namerava odustati od mesta predsednika upravnog odbora.

On je takođe branio "broj dva kompanije" Šeril Sandberg (Sheryl) koja je posebno kritikovana zbog svog načina pristupa u nedavnim krizama koje su pogodile kompaniju.

Zakerberg je rekao da je ona važan deo kompanije i da se mnogo trudi da se izbori s brojnim izazovima s kojima se kompanija suočava.

"Ona je moj važan partner poslednjih deset godina. Zaista sam ponosan na posao koji smo zajedno obavili i nadam se da ćemo zajedno raditi u decenijama koje dolaze", dodao je on.

Fejsbuk je ove godine bio pogođen s više skandala. Kompanija mora da snosi posledice ruskog mešanja u američke predsedničke izbore 2016. preko njene platforme, skandalom s firmom Kembridž analitka (Cambridge Analytica) koja je bez dozvole koristila podatke korisnika Fejsbuka u političke svrhe, i bezbednosnim propustima koji su doveli do hakovanja hiljada naloga korisnika.

Pročitajte: Da li Fejsbuk uopšte može da kontroliše Fejsbuk?

Cambridge Analytica pod istragom zbog Facebooka
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Oko 85.000 djece vjerojatno umrlo od gladi u Jemenu

Pothranjeno dijete, Jemen

Međunarodna grupa za pomoć procjenjuje da je 85.000 djece mlađe od pet godina vjerojatno umrlo od gladi i bolesti od izbijanja građanskog rata u Jemenu 2015. godine.

Iz organizacije Save the Children priopćeno je da je "konzervativna" procjena temeljena na prosječnoj stopi smrtnosti teške akutne pothranjenosti za koju Ujedinjeni narodi navode da je pogodila više od 1,3 milijuna djece još od ožujka 2015., otkada koalicija predvođena Saudijskom Arabijom vodi rat protiv jemenskih pobunjenika Huta.

"Za svako dijete ubijeno bombama i metkom, deseci umiru od gladi a to je potpuno moguće spriječiti", kaže Tamer Kirolos, direktor ogranka Save the Children u Jemenu, dodajući da "djeca koja umiru na ovaj način neizmjerno pate".

Rat i blokada pod vodstvom Saudijske Arabije stvorili su najgoru humanitarnu krizu na svijetu, sa više od osam milijuna ljudi pod rizikom od gladi.

Vlast Libije natjerala zabarikadirane migrante da napuste brod

Migranti, Libija, fotoarhiv

Libijske vlasti naterale su desetke migranata da izađu iz teretnog broda u luci Misrati u kome su bili zabarikadirani posljednjih deset dana od kada su spašeni na moru, javila je međunarodna organizacija Human Rights Watch (Hjuman rajts voč).

Migranti su odbijali iskrcati se, navodeći da je Libija za njih suviše opasna.

Oni su pokušavali preći Sredozemlje ka Europi kada ih je spasio teretni brod Nivin koji ih je dovezao do Libije.

Posada Nivina spasila je ukupno 91 migranta, uključujući i bebu, koji su krenuli iz Libije na splavu.

Human Rights Watch priopćio je da su neki od migranata odvedeni kasno sinoć u bolnicu a drugi u centre za prihvat u Misrati.

Renault zadržao Ghosna za direktora i pored uhićenja

Carlos Ghosn

Francuski proizvođač automobila Renault (Reno) priopćio je da je odlučio zadržati Carlosa Ghosna (Karlos Gon) za generalnog direktora tvrtke iako je uhićen u Japanu pod optužbama za zlouporabu imovine partnerske tvrtke Nissan (Nisan) i lažno prijavljivanje prihoda.

Upravni odbor Renaulta objavio je sinoć da će "broj dva" tvrtke Thierry Bollore (Tijeri Bolor) privremeno zamijenjivati Ghosna.

Francuski proizvođač automobila priopćio je da će dalje učvrstiti savez s Nissanom. Renault i Nissan su udruženi u grupi s manjim proizvođačem automobila Mitsubishi Motorsom (Micubiši motors).

Japanska i francuska vlada potvrdile su sinoć potporu grupi Renault-Nissan-Mitsubishi. Ova grupa je među najvećim partnerstvima u automobilskoj industriji u svijetu, s oko deset milijuna prodatih vozila.

Prije nego što je ušao u Renault, Ghosn je radio za Michelin (Mišelin) u Sjevernoj Americi.

Ghosn se pripisuju zasluga da je doveo do izvanrednog preokreta u Nissanu u prethodnih 20 godina, spašavajući tvrtku s ivice stečaja nakon što je poslat iz Renaulta.

U prethodna dva desetljeća imao je neobično istaknuto mjestu u Japanu gdje su i dalje rijetki stranci na rukovodećim pozicijama velikih tvrtki.

Pročitajte: Pad akcija Nissana i Mitsubishija nakon uhićenja Ghosna

Južnokorejac Kim Jong Yang novi predsjednik Interpola

Kim Jong Yang

Kim Jong Yang (Kim Džong Jang) izabran je na godišnjem zasjedanju Generalne skupštine Interpola u Dubaiju.

On je pobijedio ruskog kandidata, policijskog generala Aleksandra Prokopčuka koji je bio favorit u trci.

Prokopčuk je aktuelni potpredsjednik Interpola.

Kritičari Kremlja za njega su rekli da je blizak predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.

Bijela kuća i njeni evropski partneri lobirali su protiv ruskog kandidata za šefa Međunarodne policijske organizacije.

Šef američke diplomatije Mike Pompeo (Majk) sinoć je izjavio da Sjedinjene Države "čvrsto podržavaju" južnokorejskog kandidata za mjesto predsjednika Interpola, a ranije je i američko Vijeće za nacionalnu sigurnost i američki senatori podržali južnokorejskog kandidata.

Kremlj je u utorak osudio apel američkih senatora da delegati Interpola glasaju protiv ruskog kandidata smatrajući da je to vid miješanja u izbore jedne međunarodne organizacije.

Kim će biti na mjesto predsjednika do 2020. i završiti četverogodišnji mandat svog prethodnika Menga Hongweija (Meng Hongvei) koji je pritvoren u Kini.

Pročitajte:

Senat traži od Trumpa novu istragu o ubojstvu Khashoggija

Donald Trump i Mohammed bin Salman

Od američkog predsjednika Donalda Trumpa zatraženo je da pokrene novu istragu kojom bi se utvrdilo je li saudijski princ Mohammed bin Salman igrao ulogu u ubojstvu novinara Jamala Khashoggija.

Republikanski i demokratski čelnici američkog Odbora za vanjske poslove Senata uputili su u utorak dopis Trumpu kojim se zahtijeva dodatna istraga.

Trump je ranije obranio veze Sjedinjenih Država sa Saudijskom Arabijom unatoč međunarodnoj osudi ovoga incidenta.

Khashoggi je ubijen 2. listopada u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

U priopćenju u utorak Trump je priznao da je Bin Salman "mogao vrlo dobro" znati o Khashoggijovu brutalnom ubojstvu, dodajući: "Možda je učinio, a možda i nije!".

Kasnije je izjavio da američka Središnja obavještajna agencija (CIA) nije donijela "stopostotnu" odlučnost o ubojstvu.

Pročitajte:

Talijanka oteta u Keniji u akciji naoružanih napadača

Policija pretražuje trgovački centar, Kenija, fotoarhiv

Naoružane osobe su otele Talijanku koja radi za humanitarnu organizaciju u priobalnom dijelu Kenije i u napadu ranili nekoliko osoba, javila je kenijska policija.

Napadači koji su pucali neselektirano ranili su pet osoba u napadu koji se dogodio sinoć oko 20 sati u trgovačkom centru Čakama u okrugu Kilifi, rekao je šef policije tog okruga Joseph Boinett.

On je naveo da je oteta 23-godišnja Talijanka koja radi kao dragovoljkinja u humanitarnoj organizaciji na jugoistoku Kenije.

Motiv za napad nije za sada poznat kao ni identitet napadača, rekao je on.

Policija je navela da smatraju incident terorističkim napadom.

Islamski ekstremisti iz Somalije ranije su optuženi za niz otmica stranaca duž kenijske obale.

Zbog napada i otmica stranaca Kenija je 2011. poslala vojsku u Somaliju da se bori protiv ekstremista grupe Al Šabab.

Makedonija: Pritvoren bivši direktor UBK Sašo Mijalkov

Sašo Mijalkov

Bivšem direktoru Uprave za bezbednost i kontraobaveštajne poslove (UBK) u Makedoniji Saši Mijalkovu određen je 30-odnevni pritvor i večeras je odveden u istražni zatvor u skopskom naselju Šuto Orizari, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Osnovnog suda Skoplje 1.

Iz Suda je saopšteno da je Mijalkov priveden na zahtev Specijalnog javnog tužilaštva (SJO) zbog opasnosti od bekstva.

Bivši šef UBK-a optužen je u nekoliko slučajeva SJO, kao što su "Tvrđava Target", "Trezor", "Tortura" i "Titanik 2."

Trump branio veze sa Saudijskom Arabijom

Američki predsjednik Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump snažno je branio veze za Saudijskom Arabijom uspkros međunarodnoj osudi Rijada zbog ubojstva novinara Jamala Khashoggija.

Kraljevstvo je "čvrst partner" koje je pristalo investirati "rekordnu količinu novca" u SAD, rekao je šef Bijele kuće.

Predsjednik je priznao da je krunski princ Mohammed bin Salman "mogao imati " saznanja o Khashoggijevu ubojstvu, ali "možda i nije imao".

JamalKhashoggi je ubijen 2.oktobra u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Saudijska Arabija okrivila je za ubojstvo neke pripadnike tajne službe, ali je negirala tvrdnje da je nasljednik trona imao saznanja o izvedenoj operaciji.

Madrid protiv Brexita ako se ne riješi pitanje Gibraltara

Gibraltar

Španjolska će u nedjelju glasati protiv nacrta sporazuma o Brexitu, ukoliko ne bude modificirian tako da nudi jasno da budućnost Gibraltara, teritorije koja pripada Velikoj Britaniji, a na koji Španjolska polaže pravo, zavisi od pregovora između Madrida i Londona, izjavio je danas španjolski premijer Pedro Sanchez.

"Od danas, ukoliko ne bude promjena sa poštovanjem Gibraltara, Španjolska će glasati protiv sporazuma o Brexitu", rekao je Sanchez na konferenciji za novinare u Madridu, prenosi Reuters.

Prema pravilima EU, izlazni sporazum se usvaja većinom glasova, a ne jednoglasno, tako da Španjolska kao pojedinačna zemlja ne može da ga blokira.

Gibraltar će napustiti Evropsku uniju zajedno s Velikom Britanijom u martu iduće godine , iako je 96 posto njegove populacije glasalo na referendumu 2016. godine da ostane u EU.

Poljska neće podržati Marakešku deklaraciju o migracijama

Varšava

Poljska vlada objavila je da neće poduprijeti Marakešku deklaraciju čime se pridružila sve većem broju uglavnom bivših komunističkih evropskih zemalja koje ne prihvaćaju UN-ov Globalni kompakt o migraciji, među kojima zasad nije Slovačka, ali je iznijela zamjerke.

"On ne daje Poljskoj čvrsta jamstva da će imati pravo neovisno odlučiti o tome koga želi prihvatiti", saopćila je poljska vlada.

Otkako je sastavila vladu 2015., poljska stranka Pravo i pravda (PiS) ne mijenja oštru protumigrantsku retoriku i već početkom novembra premijer Mateusz Morawiecki najavio je da će vjerojatno odbaciti sporazum.

Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, koji su u srpnju prihvatile 193 članice UN-a osim Sjedinjenih Država, sadrži 23 cilja za zaštitu migranata, za njihovu integraciju u novim državama ili siguran povratak u domovinu.

Sastavljen nakon najvećeg priljeva migranata u Evropu od Drugog svjetskog rata, od kojih mnogi bježe od rata ili siromaštva na Bliskom istoku i Africi taj dokument nije pravno obvezujući, a trebao bi biti potvrđen u marokanskom gradu u decembru.


Todorić na slobodi nakon uplate milijun eura jamčevine

Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora

Obrana bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića uplatila je milijun eura jamčevine, i on je nešto iza 17 sati napustio zatvor u Remetincu u kojem je proveo 13 dana.

U prikupljanju novca za jamčevinu od 7,5 milijuna kuna, kojom Ivica Todorić može zamijeniti istražni zatvor, bivšem vlasniku Agrokora pomogli su prijatelji, kazala je nakon sudskog ročišta u utorak Todorićeva odvjetnica . Izlazeći iz zgrade suda odvjetnica Jadranka Sloković novinarima je kazala da je jamčevina stigla te da je sudac istrage ukinuo istražni zatvor, uz određene mjere opreza.

"Todorić je dao obećanje da neće napuštati boravište bez dozvole suda i to je to", kazala je Sloković, dodajući da će Todorić danas izaći iz zatvora u Remetincu gdje se nalazi od izručenja Hrvatskoj .Odgovarajući na novinarska pitanja Sloković je kazala da su Todorićevi prijatelji novac za jamčevinu skupljali tri dana, a nije željela otkriti o kome je riječ. Ipak, kazala je da sud zna tko je uplatitelj.

Glasnogovornik suda Krešimir Devčić kazao je da Todorić na ročištu upozoren da, ukoliko bude prekršio dio mjera opreza, jamstvo pripada državi, a on se vraća u istražni zatvor. Na pitanje zna li tko je uplatitelj jamčevine Devčić je kazao da je za sud relevantno samo da je novac položen.

Todorić je zajedno sa svojim sinovima Ivanom i Antom, ali i 12-ero Agrokorovih menadžera te revizora osumnjičen zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna iz Agrokora.

Istraga je naknadno proširena i zbog zajmova što ih je investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru.

Todorić je izručen iz Velike Britanije Hrvatskoj 8. novembra.

Zahtjev za izručenje Gruevskog poslan Mađarskoj

Ministrica pravde Makedonije Renata Deskoska

Ministrica pravde Makedonije Renata Deskoska izjavila je da je zahtjev za ekstradiciju osuđenog bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog spreman i da je poslan Mađarskoj.

"Dio materijala je preveden, dio će biti naknadno poslat. Biće obuhvaćeni i svi istražni i predistražni postupci i svi će biti osnov da se goni ako bude izručen", rekla je ona novinarima.

Deskoska je rekla i da postupak za azil koji je Gruevski zatražio u Mađarskoj ima prioritet u odnosu na postupak po zahtjevu makedonskih vlasti za ekstradiciju i dodala da će taj zahtjev biti poslat čak i ako odbjeglom bivšem premijeru Makedonije bude odobren zahtjev za azil.

Bivši makedonski premijer, koji je osuđen na dvije godine zatvora i protiv kog se vode još četiri sudska postupka i više istraga zbog kriminala i korupcije u vrijeme dok je bio na vlasti, pobjegao je u Mađarsku gdje je tražio politički azil.

Gruevski je Makedoniju ilegalno napustio 11. novembra i u Mađarsku je stigao preko Albanije, Crne Gore i Srbije, uz pomoć osoblja mađarskih diplomatskih predstavništava u tim zemljama.

Gruevski: Dobio sam politički azil u Mađarskoj

Facebook profil Nikole Gruevskog

Bivši premijer Makedonije Nikola Gruevski na svom Facebook profilu je objavio da je dobio azil u Mađarskoj.

“Danas je Republika Mađarska, zemlja - članica EU i NATO-a, odgovorila pozitivno na moj prethodno podnesen zahtjev o dobivanju političkog azila zbog političkog progona u Republici Makedoniji” napisao je Gruevski.

“U zahtjevu sam naveo da mi Vlada želi oduzeti slobodu koristeći nedemokratske korake i metode, zloupotrebljavajući tužilački i sudski sistem u Makedoniji”, dodao je Gruveski ističući da Makedonija ne smije ostati zemlja gdje Vlada vlada sudskim sistemom i gdje ima političkih progona svakog dana. To mora stati”, navodi Gruevski.

“Makedonija treba postati članica NATO-a i EU, ali ne smije se dozvoliti da se pod plaštom ovog cilja, aktuelna nedemokratska vlast obračunava sa političkim neistomišljenicima i da konstruira sudske slučajeve i zatvorske kazne, kako bi nesmetano vršila kriminalne radnje, te rasprodavala državne i nacionalne interese” piše Gruevski na svom Facebook profilu.

Gruveski je 11.novembra pobijegao iz Makedonije gdje je trebao izdržavati zatvorsku kaznu.

Najmanje 40 mrtvih u eksploziji u Kabulu

Ilustrativna fotogrfaija

Najmanje 40 ljudi je poginulo u eksploziji na sastanku vjerskih lidera u Kabulu, glavnom gradu Afganistana.

Više od 80 osoba je ranjeno, njih 23 su u kritičnom stanju, potvrdili su službeni izvori.

Za sada još nitko nije preuzeo odgovornost za napad u Kabulu.

Glasnogovornik ministarstva zdravstva Wahid Majroh rekao je da su se klerici okupili na Vijeću ulema (naziv za imame, vjeroučitelje i vjerske dostojanstvenike u islamu) prilikom obilježavanja rođendana proroka Muhameda kad se dogodila eksplozija.

Talibani i militanti Islamske države ranije su preuzimali odgovornost za slične samoubilačke napade.

Brnabić zatražila od Merona pomoć za osuđenike iz Srbije

Susret Teodora Merona i premijerke Srbije Ane Brnabić u Beogradu

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić zatražila je danas od predsednika Mehanizma za međunarodne krivične tribunale Teodora Merona da se još jednom razmotri zahtev Srbije da se srpskim državljanima koji izdržavaju kaznu po presudi Tribunala omogući izdržavanje preostale kazne u njihovoj matičnoj državi, saopšteno je iz Vlade Srbije.

Ona se u Beogradu sastala sa Meronom.

U saopštenju se navodi i da je Meron takođe izrazio zabrinutost zbog neadekvatnih zatvorskih uslova pojedinih osuđenika, naglasivši da ne postoji konsenzus u okviru institucije po pitanju odsluženja zatvorskih kazni u Srbiji.

Saradnju Srbije i Mehanizma, navodi se u saopštenju, ocenio je kao veoma dobru.

Na sastanku je bilo reči i o formiranju Informacionog centra u Srbiji, koji bi građanima regiona omogućio pristup arhivi ovog suda.

Komšić, Dodik i Džaferović zvanično članovi Predsjedništva BiH

Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović, novi članovi Predsjedništva BiH, nakon izgovaranja svečane zakletve u Sarajevu

U Sarajevu je danas održana konstitutivna sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a novi članovi ove institucije poslali su različite poruke, od zalaganja za jednak tretman svih naroda, do nephodnosti ubrzanja evropskog puta.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić uručio je certifikate novim članovima državnog Predsjedništva - Šefiku Džaferoviću iz reda bošnjačkog, Željku Komšiću iz hrvatskog i Miloradu Dodiku iz reda srpskog naroda.

Novoizabrani članovi Predsjedništva prihvatili su dužnost i izgovorili svečanu zakletvu u prisustvu članova Predsjedništva iz ranijeg saziva, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića, dok se na inauguraciji nije pojavio treći bivši član Predsjedništva Dragan Čović, koji se protivi načinu izbora hrvatskog člana ove institucije.

Novo Predsjedništvo BiH na dužnosti
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:12 0:00

Milorad Dodik se zahvalio kolegama u Predsjedništvu BiH i rekao je da će on biti prvi predsjedavajući Predsjedništva. Članovi Predsjedništva se na poziciji predsjedavajućeg mijenjaju svakih osam mjeseci, po principu rotacije.

"Zadovoljstvo mi je što preuzimam dužnost Predsjedavajućeg. Moja osnovna baza je Republika Srpska. Tražim adekvatan tretman Republike Srpske i srpskog naroda. Ja sam ovdje da provodim politike kao što su vojna neutralnost. Zalagaću se da se ukine funkcija visokog predstavnika. Ne isključujem mogućnost da Evropska unija treba da bude cilj Bosne i Hercegovine. Trebamo što prije da dođemo do statusa kandidata", rekao je Dodik.

"Ne želim da napravim nijedan pogrešan potez prema Bošnjacima, Hrvatima ili Federaciji BiH. Ali očekujem takav tretman i prema Republici Srpskoj. Morat ćemo se više razumjeti i uvažavati", dodao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Željko Komšić je rekao da povjerenje koje mu je iskazano na izborima neće iznevjeriti.

"Afirmiraću civilizacijske vrijednosti. Biću pobornik svake vrste ravnopravnosti. Naša država utemeljena je na antifašizmu i pokažimo Evropi da smo država koja baštini te vrijednosti. Da bi u tome uspjeli, moramo biti odgovorni prema državi i zajednici. BiH ne treba biti objekat nego subjekat međunarodnih odnosa i zato treba jačati saradnju sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom i Slovenijom. Prioritet je i jačanje naše ekonomske pozicije i borba protiv stranih utjecaja na izborni proces", istakao je Komšić.

Šefik Džaferović je istakao da je na političarima da se što brže uspostavi vlast u BiH.

"Trebamo voditi procese prema EU i NATO. Koliko jedni prema drugima nastupamo sa uvažavanjem i vodimo civiliziran dijalog, onda ćemo biti u prilici da istinski radimo na reintegraciji zemlje a to podrazumijeva jednaka prava svakog građanina. Svima je potrebno da dodatno ubrzamo put BiH ka EU. U svim ovim procesima Predsjedništvo ima odgovornost", poručio je Džaferović.

Na oktobarskim općim izborima najviše glasova za člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda osvojio je Šefik Džaferović - 212.581 glasova ili 36,61 posto, iz hrvatskog naroda Željko Komšić - 225.500 glasova ili 52,64 posto, dok je Milorad Dodik osvojio najviše glasova za člana državnog predsjedništva iz srpskog naroda - 368.210 glasova ili 53,88 posto.

Meron u posjetu Bosni i Hercegovini

Teodor Meron tokom ranijeg posjeta Srebrenici

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS), sudija Theodor Meron boraviće 20. i 21. novembra u BiH, gdje će se sastati s visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, kao i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem. U sklopu posjete Sarajevu, predsjednik Meron će se, također, sastati s gradonačelnikom Sarajeva Abdulahom Skakom i održati predavanje u sarajevskom Informativnom centru Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Meron koji je prethodno posjetio Srbiju svoju posjetu regionu završiće u Hrvatskoj, gdje će se 21. i 22. novembra sastati s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem, kao i potpredsjednicom vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić te ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

Ovo je posljednja zvanična posjeta Merona regionu bivše Jugoslavije prije okončanja njegovog mandata predsjednika Mehanizma 18. januara 2019.

Meron je prethodno obavljao funkciju predsjednika MKSJ u četiri mandata i funkciju predsjednika Mehanizma u dva ranija mandata.

Sudija Carmel Agius će preuzeti funkciju predsjednika Mehanizma 19. januara 2019.

Tri osobe poginule uslijed eksplozije gasa u Azerbejdžanu

Mjesto nesreće, Gendže

Najmanje tri osobe su poginule, a jedna je povrijeđena u eksploziji gasa u zgradi u Azerbejdžanu, uslijed koje se dio objekta srušio.

Ministar za vanredne situacije Kamaladin Hajdarov rekao je novinarima da se eksplozija dogodila u zgradi u gradu Gendže i da su potpuno uništena četiri stana.

On je dodao da su u eksploziji poginuli pedesetogodišnja žena i njen 24-godišnji sin. Treća žrtva nije identifikovana.

Jedan muškarac spašen je ispod ruševina i prebačen u bolnicu.

Hejdalov je rekao da su ekipe za vanredne situacije na licu mjesta i da tragaju za preživjelima.

Zvaničnici su rekli da je do eksplozije došlo nakon curenja gasa, navodi AP.

Objavljen 'transkript snimka' ubistva Kašogija

Kašogi u trenutku ulaska u saudijski konzulat u Istanbulu, snimak nadzorne kamere

Turski informativni portal Haberturk objavio je transkript navodnog snimka ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija.

U izvještaju se navodi da su Kašogija u Konzulatu Saudijske Arabije u Istanbilu dočekale četiri osobe.

"Pustite mi ruku. Šta mislite da radite?", rekao je Kašogi u odjeljenju za vize u zgradi Konzulata nakon što ga je zgrabio jedan od četvorice muškaraca.

Za sada su objavljene samo uvodne rečenice transkripta.

Kašogi je ubijen 2. oktobra, a njegovo tijelo nije pronađeno.

Tužilaštvo Saudijske Arabije zatražilo je smrtne kazne za pet optuženih lica, a SAD je najavio sankcije za 17 osoba koje smatraju odgovornim.

Saudijski zvaničnici insistiraju da princ prestolonasljednik Mohamed bin Salman nije povezan sa ubistvom.

Mediji su prenijeli da se desetine prinčeva i ostalih članova vladajuće saudijske porodice protiv tome da Mohamed postane novi saudijski kralj.

Pročitajte:

U Rimu konfiskovane vile mafijaša

Policija, Italija, fotoarhiv

Italijanska policija saopštila je da je konfiskovala osam luksuznih vila koje su ilegalno izgradili pripadnici ozloglašenog mafijaškog klana u Rimu.

U akciji koja je izvedena u svitanje učestvovalo je oko 600 policajaca.

Gradonačelnik Rima Virđinija Rađi, koja je pratila operaciju protiv mafijačkog klana Kasamonika, rekla je da će vile i drugi objekti biti porušeni do kraja godine.

"Danas je istorijski dan za grad Rim i građane Rima", rekla je ona, dodajući da se ovim završavaju godine nelegalnosti i šalje snažna poruka klanu Kasamonika.

Nakon višegodišnjeg djelovanja u sjenci, ova porodica privukla je pažnju javnosti nakon raskošne sahrane jednog od svojih kumova 2015. godine.

Iz helikoptera su bacane latice ruža na ožalošćene, a na ogradi gradske bazilike bili su postavljeni natpisi "Vi ste osvojili Rim, sada osvojite raj".

Porodica Kasamonika povezana je sa kriminalom u jugoistočnom kvartovima Rima već nekoliko decenija, ali je ova sahrana izazvala reakciju političara.

Moguća optužnica protiv izraelskog ministra policije

Arjeh Deri

Izraelska policija preporučila je podizanje optužnice protiv ministra unutrašnjih poslova Arjeha Derija povodom velikog slučaja korupcije.

Policijski portparol Miki Rozenfeld rekao je da postoje utemeljeni dokazi protiv Derija o tome da je počinio djela prevare i zloupotrebe povjerenja u vezi sa milionima šekela u poreskim prekršajima, pranjem novca i ometanjem sudskih procedura.

Policija je ispitala Derija i njegovu suprugu zbog sumnje da su primili nelegalne uplate od poslovnih ljudi. Oni su demantovali da su prekršili zakon, prenio je AP.

Deri je prethodno 2000. godine osuđen na tri godine zatvora zbog podmićivanja, prevare i zloupotrebe povjerenja. On je tada takođe bio ministar unutrašnjih poslova.

Deri je odslužio kaznu od 22 mjeseca zatvora, ali se vratio u politiku i preuzeo upravljanje ultraortodoksnom strankom Šas 2013. godine.

Italija naredba pljenidbu spasilačkog broda Aquarius

Brod Aquarius (u pozadini)

Italija je naredila pljenidbu broda Aquarius (Akvarijus), koji služi za spašavanje migranata u Sredozemnom moru, zbog nelegalnog odlaganja smeća, saopštila su Ljekari bez granica.

Brod, koji je zakupila ova organizacija zajedno sa grupom SOS Mediteran, trenutno je usidren u Marseju.

Sumnja se da je brod prevezao 24 tone potencijalno toksičnog otpada koje je predstavio kao obično smeće, navode italijanski mediji.

Tužilaštvo u Katanji, na Siciliji, pokrenulo je istragu o odjeći migranata, ostacima hrane i sanitarnom otpadu koji je prošle godine odložen u italijanskim lukama sa Aquariusa i Vos prudence (Vos prudensa), drugog broda koji koriste Ljekari bez granica.

Italija je 10. juna odbila da primi Aquarius, koji je tada prevozio migrante spašene na moru. Nakon što je to učinila i Malta, brod je sa migrantima primila Španija u luci u Valensiji.

Međunarodna organizacija za migracije saopštila je da se oko 15.000 migranata utopilo u centralnom dijelu Sredozemnog mora od 2013. godine.

U istom periodu, na italijanske obale stiglo je 600.000 migranata, a ostale evropske zemlje su zatvorile svoje granice.

Šest kilograma otpada u utrobi uginulog kita

Uginuli kit ulješura, fotoarhiv

U utrobi uginulog kita ulješure koji se nasukao kod istočne obale Indonezije pronađeno je skoro šest kilograma otpada, uključujući plastične čaše, japanke i kese.

Uprava nacionalnog parka Vakatobi saopštila je da je lešina pronađena kasno sinoć u provinciji Sulavezi.

U utrobi skoro deset metara dugačkog kita bilo je 115 plastičnih čaša, četiri plastične flaše, 25 kesa, par japanki, najlonski džak i više od 1.000 komada različitog plastičnog otpada.

Kako navodi AP, nije poznato zbog čega je životinja uginula.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG