Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatska konkurentnost u padu


Hrvatska je u najnovijem izvješću o globalnoj konkurentnosti pala za čak 11 mjesta među 133 zemlje uključene u istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma.

Sličan pad imale su među tranzicijskim zemljama samo Litva, Latvija i Srbija. Jedino Crna Gora od zemalja regije bilježi blagi rast na ljestvici globalne konkurentnosti.

Rezultati su očekivano loši, kazao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac predstavljajući indeks globalne konkurentnosti za 2009 – 2010. godinu, po kojem je Hrvatska prema godini ranije pala sa 61. na 72. mjesto među 133 zemlje.

"Mislim da – s obzirom na ekonomsku situaciju u kojoj se nalazimo unazad godinu dana – nismo na žalost mogli ni očekivati neke bolje rezultate. Ono što mi danas trebamo su – promjene. Promjene koje treba Hrvatska nisu ni jednostavne, ni brze, ni lake,“ rekao je Marinac.

Među tranzicijskim zemljama Europske unije, Slovenija se nalazi na 37. mjestu, Mađarska na 58, a Rumunjska na 64. mjestu. Crna Gora je najbolja među državama s jugoistoka Europe na 62. mjestu, i sa pomakom nabolje 3 mjesta prema prošloj godini. Makedonija je na 84. mjestu sa skokom od 5 mjesta nabolje, Srbija na 93. mjestu sa padom od 8 mjesta prema prošloj godini, a Bosna i Hercegovina na 109. mjestu sa skromnim padom od svega dva mjesta.

Hrvatsku, smještenu po globalnoj konkurentnosti između Grčke i Maroka, muče neefikasnost tržišta rada i roba, loše, spore i korumpirane institucije i težak pristup privatnih subjekata kreditima poslovnih banaka, jer sav novac pokupe javna poduzeća.

Ovo izvješće najviše zamjera Hrvatskoj premalu fleksibilnost tržišta rada, i tu je zabilježen pad od čak 24 mjesta - radnici su još uvijek zaštićeni od otkaza, ne motivira ih se da se sele za poslom i da idu na prekvalifikacije.

Slobodna procjena

Kao pozitivne strane poslovanja u Hrvatskoj i sa Hrvatskom navode se - rastuća makroekonomska i politička stabilnost, kvalitetno zdravstvo, školstvo, infrastruktura i tehnologija.

Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Ana Knežević za loše hrvatske rezultate krivi vlast. Ilustracija su alarmantne vijesti o zatvaranju radnih mjesta u drvnoj industriji,

"Proljetos smo mi sindikati zajedno sa poslodavcima predložili Vladi program koji je ništa ne bi koštao iz proračuna, ali je tražio neke mjere koje ministarstva zajedno moraju poduzeti. Na žalost, ništa nije odrađeno i vidjeli smo da je „otišlo“ 6.000 ljudi, sada „idu“ dvije tisuće, i do kraja godine će vjerojatno sva naša drvna industrija prestati sa radom jer niotkoga nije primila nikakvu pomoć,“ rekla je Knežević.

I predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić za pad konkurentnosti krivi Vladu – njezinu neodgovornost i nedostatak vizije.

"Mi nismo utvrdili gdje želimo biti za 10 ili 15 godina, mi nismo utvrdili što ćemo raditi, od čega ćemo u budućnosti živjeti nego prepuštamo da se to događa samo po sebi. U nedostatku takve vizije, u nedostatku konsenzusa oko vrednota koje ćemo poštivati, u nedostatku leadershipa mi naprosto klizimo u odnosu na druge sredine,“ rekao je Mudrinić.

Ekonomski analitičar sa Visokog učilišta VERN Dražen Kalođera u izjavi za RSE dovodi u pitanje metode ovog izvješća, ali se slaže sa zaključkom.

"Meni se čini da je sve to još uvijek jedna slobodna procjena bez neke ozbiljnije analize, ali da je stvarno naš nivo konkurentnosti nizak znamo po jednom jedinom temeljnom pokazatelju: naš izvoz stalno pada, a u izvoznoj industriji nismo ništa postigli! Za takvu situaciju mnogo je odgovornija država sa svojim mjerama – od tečajne politike nadalje – nego poduzetnici, a one poduzetnike koji mogu postizati dobre rezultate – premalo se stimulira,“ rekao je Kalošera.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG