Gregory Feifer
U parku Sokolnik, u nekadašnjem predgrađu Moskve, tadašnji američki potpredsjednik Richard Nixon i sovjetski premijer Nikita Hruščov stigli su
na otvaranje izložbe. Američki inženjeri konstruirali su niz futurističkih paviljona u kojima su bile izložene umjetnine, ali i proizvodi za dnevnu upotrebu.
Izložbu je usprkos, julskim vrućinama, posjetilo više od dva milijuna ljudi, kako bi vidjeli američke perilice rublja, Polaroidne kamere, modele obiteljskih kuća…
Jack Masey, glavni dizajner paviljona, kaže kako cilj izložbe nije bio zadiviti Sovjete i uvjeriti ih da je kapitalizam bolji od komunizma, već im ispričati priču o samim Amerikancima.
“Nažalost , što je tipično za sve američke izložbe, nismo imali dovoljno novca. Dobili smo 3,6 milijuna dolara da uredimo paviljone, koji su recimo bili daleko veći nego američki paviljon u Bruxellesu, a za koji smo dobili 14 milijuna dolara”.
No, izložba je postigla ogroman uspjeh. Posjetioci su satima stajali u redovima kako bi obišli izložbu. Mnogi su tada prvi put okusili Pepsi-colu. Bilo je to pet godina nakon Staljinove smrti, Sovjeti su se nastojali približiti zapadnom načinu života.
Moskovljanka Tatyana Stepanova toga ljeta je imala 16 godina kaže da je obišla sve paviljone, pa i one u kojima su bili traktori.
Izložbu je popratio zanimljiv događaj. Kada su Nixon i Hruščov obilazili paviljone, na iznenadjenja svojih suradnika, zaustavili su se pred modelom američke kuhinje raspravljajući koja zemlja ima bolju tehnologiju.
Crvena armija u New Yorku
Raspravu su nastavili i u studiju TV RCA, gdje je Nixon rekao das u Amerikanci otišli dalje u razvoju video snimki u boji, dodajući da Sovjeti ipak ne mogu znati sve, te da je izložba prilika i za bolju komunikaciju.
Hruščov je međutim inzistirao da su u gotovo svim područjima Sovjeti bolji, pa je još dodao da će Amerikanci video snimku koristiti u propagandne svrhe.
“Ono što sam ja rekao, prevedeno je tek vama, Amerikanci to nikada neće čuti”, kazao je Hruščov svom gostu Nixonu.
Naravno, u doba hladnoga rata, održavanje ove izložbe bilo je nevjerotno podstignuće.
Primjerice, State Department je odbio dati dozvolu za nastup zbora Crvene armije u New Yorku za vrijeme sovjetske izložbe u SAD. Nisu željeli da im sovjetski vojnici šeću ulicama New Yorka.
Nakon toga su Sovjeti odgovorili zabranom nastupa Bennyu Goodmanu i njegovom jazz orkestru u Moskvi.
Eduard Ivanyan, tada je bio mladi službenik u Ministarstvu kulture SSSR-a, a danas kaže da je bio vrlo naivan vjerujući da će kulturni kontakti mijenjati odnose među hladnoratovskim neprijateljima.
“Ipak gostovanje izložbi odigralo je veliku ulogu. Počeli smo se odnositi jedni prema drugima s respektom “ ističe Ivanyanin.
No, i mnogi američki privrednici nisu željeli nikakve kontakte sa Sovjetima.
Hruščov pije Pepsi
Coca-Cola odbila je sufinancirati izložbu, pa je uskočila Pepsi cola. Donald Kendal, tada čelni čovjek Pepsia se sjeća da je većina njegovih kolega smatrala kako je besmisleno putovati u Moskvu, pa je zato zatražio osobnu Nixonovu pomoć.
“Rekao sam Nixonu da bi nam trebalo da se Pepsi nađe u rukama Hruščova, jer ću u suprotnom biti u velikim problemima kod kuće. On mi je rekao: Ne brinite, dovest ću Hruščova”.
Slijedećeg dana Nixon je uistinu doveo Hruščova do štanda. Kendal mu je dao čašu s Pepsijem i čašu s pićem koje se proizvodilo u Moskvi. Sovjetski lider je veselo odgovorio - Moskovsko je bolje.
Ipak, svijet je obišla fotografija na kojoj je Hruščov pio Pepsi, a kako je tada slogan proizvođača bio “Budi društven, pij Pepsi”, novinski naslovi u svijetu su bili “Hruščov ući kako biti društven”.
Poboljšanje veza nije uslijedilo. Detant je naglo prekinut nakon što su sovjeti oborili američki špijunski avion U-2 godine 1961. Kubanska kriza, iduće godine, dvije države je dovela na ivicu nuklearnog rata. Tek su se u sedamdesetima odnosi počeli poboljšavati.
Ipak, autor izložbe iz 1959., Jack Masey, kaže da je njen značaj bio ogroman, jer su dvije strane počele razgovarati.
Nije stoga iznenadjujuće što se u Moskvi, samo dan, nakon posjeta Baracka Obame, održao skup posvećen 50 godišnjici ove izložbe.
Kao što se s tom izložbom Amerika željeli predstaviti Sovjetima, tako je i Obamin posjet Moskvi početkom mjeseca, imao za cilj promjene u odnosima dviju država.
U parku Sokolnik, u nekadašnjem predgrađu Moskve, tadašnji američki potpredsjednik Richard Nixon i sovjetski premijer Nikita Hruščov stigli su
na otvaranje izložbe. Američki inženjeri konstruirali su niz futurističkih paviljona u kojima su bile izložene umjetnine, ali i proizvodi za dnevnu upotrebu.
Izložbu je usprkos, julskim vrućinama, posjetilo više od dva milijuna ljudi, kako bi vidjeli američke perilice rublja, Polaroidne kamere, modele obiteljskih kuća…
Jack Masey, glavni dizajner paviljona, kaže kako cilj izložbe nije bio zadiviti Sovjete i uvjeriti ih da je kapitalizam bolji od komunizma, već im ispričati priču o samim Amerikancima.
“Nažalost , što je tipično za sve američke izložbe, nismo imali dovoljno novca. Dobili smo 3,6 milijuna dolara da uredimo paviljone, koji su recimo bili daleko veći nego američki paviljon u Bruxellesu, a za koji smo dobili 14 milijuna dolara”.
No, izložba je postigla ogroman uspjeh. Posjetioci su satima stajali u redovima kako bi obišli izložbu. Mnogi su tada prvi put okusili Pepsi-colu. Bilo je to pet godina nakon Staljinove smrti, Sovjeti su se nastojali približiti zapadnom načinu života.
Moskovljanka Tatyana Stepanova toga ljeta je imala 16 godina kaže da je obišla sve paviljone, pa i one u kojima su bili traktori.
Izložbu je popratio zanimljiv događaj. Kada su Nixon i Hruščov obilazili paviljone, na iznenadjenja svojih suradnika, zaustavili su se pred modelom američke kuhinje raspravljajući koja zemlja ima bolju tehnologiju.
Crvena armija u New Yorku
Raspravu su nastavili i u studiju TV RCA, gdje je Nixon rekao das u Amerikanci otišli dalje u razvoju video snimki u boji, dodajući da Sovjeti ipak ne mogu znati sve, te da je izložba prilika i za bolju komunikaciju.
Hruščov je međutim inzistirao da su u gotovo svim područjima Sovjeti bolji, pa je još dodao da će Amerikanci video snimku koristiti u propagandne svrhe.
“Ono što sam ja rekao, prevedeno je tek vama, Amerikanci to nikada neće čuti”, kazao je Hruščov svom gostu Nixonu.
Naravno, u doba hladnoga rata, održavanje ove izložbe bilo je nevjerotno podstignuće.
Primjerice, State Department je odbio dati dozvolu za nastup zbora Crvene armije u New Yorku za vrijeme sovjetske izložbe u SAD. Nisu željeli da im sovjetski vojnici šeću ulicama New Yorka.
Nakon toga su Sovjeti odgovorili zabranom nastupa Bennyu Goodmanu i njegovom jazz orkestru u Moskvi.
Eduard Ivanyan, tada je bio mladi službenik u Ministarstvu kulture SSSR-a, a danas kaže da je bio vrlo naivan vjerujući da će kulturni kontakti mijenjati odnose među hladnoratovskim neprijateljima.
“Ipak gostovanje izložbi odigralo je veliku ulogu. Počeli smo se odnositi jedni prema drugima s respektom “ ističe Ivanyanin.
No, i mnogi američki privrednici nisu željeli nikakve kontakte sa Sovjetima.
Hruščov pije Pepsi
Coca-Cola odbila je sufinancirati izložbu, pa je uskočila Pepsi cola. Donald Kendal, tada čelni čovjek Pepsia se sjeća da je većina njegovih kolega smatrala kako je besmisleno putovati u Moskvu, pa je zato zatražio osobnu Nixonovu pomoć.
“Rekao sam Nixonu da bi nam trebalo da se Pepsi nađe u rukama Hruščova, jer ću u suprotnom biti u velikim problemima kod kuće. On mi je rekao: Ne brinite, dovest ću Hruščova”.
Slijedećeg dana Nixon je uistinu doveo Hruščova do štanda. Kendal mu je dao čašu s Pepsijem i čašu s pićem koje se proizvodilo u Moskvi. Sovjetski lider je veselo odgovorio - Moskovsko je bolje.
Ipak, svijet je obišla fotografija na kojoj je Hruščov pio Pepsi, a kako je tada slogan proizvođača bio “Budi društven, pij Pepsi”, novinski naslovi u svijetu su bili “Hruščov ući kako biti društven”.
Poboljšanje veza nije uslijedilo. Detant je naglo prekinut nakon što su sovjeti oborili američki špijunski avion U-2 godine 1961. Kubanska kriza, iduće godine, dvije države je dovela na ivicu nuklearnog rata. Tek su se u sedamdesetima odnosi počeli poboljšavati.
Ipak, autor izložbe iz 1959., Jack Masey, kaže da je njen značaj bio ogroman, jer su dvije strane počele razgovarati.
Nije stoga iznenadjujuće što se u Moskvi, samo dan, nakon posjeta Baracka Obame, održao skup posvećen 50 godišnjici ove izložbe.
Kao što se s tom izložbom Amerika željeli predstaviti Sovjetima, tako je i Obamin posjet Moskvi početkom mjeseca, imao za cilj promjene u odnosima dviju država.