Dostupni linkovi

Prošlost je još u funkciji dnevne politike


Beograd, Foto: Bojana Matić
Beograd, Foto: Bojana Matić

Kakav je odnos u Srbiji danas prema raspadu bivše države, prema proglašenju nezavisnosti Hrvatske i Slovenije pre 18 godina? Da li se stručna javnost bavi devedesetim godinama i šta je najveća prepreka istoričarima mlađe generacije u istraživanju balkanskih ratova?

Sećamo se tih ranih devedesetih kada su predsednici tadašnjih republika šetali po najlepšim delovima Jugoslavije – od Splita do Ohrida – i tamo dogovarali ono što, zapravo, nisu hteli da dogovore. U Srbiji je većina verovala da njihovi lideri brane tadašnju Jugoslaviju za koju su bili emotivno vezani, a oni su je zapravo razgrađivali. Proglašenje nezavisnosti Slovenije i Hrvatske doživljeno je kao najveća izdaja – tadašnja javnost je za izdaju smatrala i prethodne zahteve za labavom konfederacijom. Danas, nakon krvavih ratova, evo kako Kragujevčani komentarišu događaje od pre 18 godina:

"To je već otišlo u neki drugi plan. Politika koju je tada vodio tadašnji režim Slobodana Miloševića i njegova Socijalistička partija Srbije je glavni krivac za sve. Premda ne treba abolirati ni Tuđmana ni Izetbegovića. Neka istorija sudi o tome."
"Meni je žao što se sve to desilo. Ja bih lično više voleo da je bila neka konfederacija, da smo se mirno razišli."
"Ono što stavlja mrlju na sam taj zahtev i normalnu želju jednog naroda da ima svoju državu jesu zločini koji su počinjeni nakon toga, konkretno mislim na Oluju."

A šta je sa stručnom javnošću? Istoričari u Srbiji su za sada samo sporadično istraživali devedesete godine. Istoričarka Branka Prpa kaže da je sve što je vezano za taj period i dalje u funkciji dnevne politike:

"Stručna javnost nije tim pitanjima počela da se bavi na ozbiljan način zato što nisu dostupna dokumenta koja omogućavaju jedan profesionalni, stručni pristup. S druge strane, mi imamo poplavu literature koja se na nivou publicističkog žanra bavi tim pitanjem, ali još uvek ne kao objektivizacijom jedne istorijske činjenice već više kao opservacijom nečeg što je još uvek u funkciji dnevne politike."


Istoričar mlađe generacije Bojan Dimitrijević, jedan od retkih istoričara koji se upustio u analizu devedesetih godina, kaže da su dva ograničenja za istraživanje tog perioda. Jedno je da se odmah to etiketira kao politički angažman, a drugo je nedostupna arhivska građa:

"U osnovi, zanatski problem je to što kod nas arhivska građa za taj period nije dostupna. Naše kolege u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj imaju tu privilegiju da im je otvorena i dostupna građa za period SFR Jugoslavije, a pre svega zbog činjenice da je istorija, odnosno, istoriografija trebala da podrži stvaranje nacionalnih država. Dozvoljena su i istraživanja za ratni period između 1991. – 1995, tako da su posebno Hrvatska, i donekle Slovenija, u ovim istraživanjima otišli dalje."

Istoričar Predrag Marković, takođe, misli da su njegove kolege u susednim državama u prednosti, kada je istorijska građa u pitanju, ali dodaje da je za razumevanje mnogih događaja, pa i onoga što se događalo pre 18 godina na današnji dan u Sloveniji i Hrvatskoj, potrebna strana dokumentacija:

"Jer, zapravo, oko međunarodne pozadine je najveća dilema i taj faktor nije sasvim dovoljno poznat. Znači, to naglo napuštanje podrške Jugoslaviji koje je načinila Amerika u jesen 1991. godine i, naravno, to nemačko forsiranje slovenačke i hrvatske nezavisnosti – ta dva činioca nisu dovoljno istražena."

Branka Prpa, direktorka Arhiva Srbije, kaže da Srbija sledi svetske standarde kad je u pitanju važna dokumentacija, ali zato je tu haški arhiv koji će biti dragocen za istraživače:

"Haška dokumentacija će biti od presudnog značaja. Hag je kolekcionirao sve ove godine državna dokumenta, pokušavajući da rekonstruiše pojedinačne političke odluke koje su dovele do zločina."

Ipak, kaže Branka Prpa, postoje saznanja o nekim ključnim događajima uoči ratova na teritoriji bivše Jugoslavije koji se mogu smatrati istorijskom činjenicom, iako o njima ne postoje pisani dokumenti. Jedan od njih je dogovor Miloševića i Tuđmana o podeli Bosne u Karađorđevu u proleće 1991. godine, uoči početka krvoprolića:

"I traganje, uopšte, za takvom vrstom dokumenta je jalov posao, jer vi nigde ne možete, recimo, naći dokument u kojem je Hitler naredio holokaust - nema tog dokumenta."

U Srbiji se retko ko setio da je danas dan kada su Hrvatska i Slovenija proglasile nezavisne države. Sada se ovde igra poslednji čin raspada koji je formalno počeo na današnji dan pre 18 godina, a završava se u „ južnoj srpskoj pokrajini“, odnosno, nezavisnoj državi Kosovo.
XS
SM
MD
LG