Dostupni linkovi

Zastoj u borbi protiv trgovine ljudima


Srbija ulaže znatne napore u borbi protiv trgovine ljudima, ali ipak ne ispunjava u potpunosti osnovne standarde za suzbijanje ovog oblika kriminala, ocenio je američki State Department u najnovijem izveštaju. Situacija na terenu govori da su trgovci ljudima poslednjih godina više na meti policije i sudstva, međutim i dalje su osnovni problemi korupcija i neadekvatne kazne za šefove grupa koje se bave jednim od najunosnijih kriminalnih poslova.

Srbija je zemlja porekla, tranzita i krajnje odredište žrtava međunarodne i lokalne trgovine ljudima, zaključeno je u izveštaju State department-a. U dokumentu, koji je predstavila američka državna sekretarka Hilari Klinton, navodi se da je Srbija krajnja destinacija za žrtve iz istočne Evrope i centralne Azije, koje u nju stižu preko Kosova i Makedonije, dok je tranzitna zemlja za žrtve iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, koje odatle nastavljaju ka zapadnoj Evropi.

Željko Nikač, pomoćnik načelnika Uprave policije Srbije, izjavio je za naš radio da Ministarstvo unutrašnjih poslova izučava izveštaj američkih vlasti, koji je upravo dobilo, i da razmatra nove mere koje bi poboljšale brobu protiv trgovine ljudima, kao i da intenzivno radi na otkrivanju kriminalnih vođa u tom poslu:

“Sada nam je u trgovini ljudima posebno aktuelan “sex trafficking”. Postoji zloupotreba činjenice da ima mladih devojaka koje su bez posla i da je teška socijalna i ekonomska situacija. Na graničnom pojasu gde se dešava trgovina ljudima imamo upravu granične policije, ali i druge službe, i imamo strategiju za suzbijanje trgovine ljudima koja je usvojena na nacionalnom planu. Imamo solidne rezultate, ali nam još uvek fale kadrovi.”


Većinu žrtava u poslednje vreme činili su žene i deca. Ženama i devojkama, od kojih su više od polovine maloletne, trguje se radi seksualne eksploatacije, a decom, uglavnom Romima, i zbog seksualne eksploatacije, prinudnog braka ili prosjačenja.

Ivana Radović, iz nevladine organizacije Astra, rekla je za naš program da je Srbija napredovala u borbi protiv trgovine ljudima, ali da je problem i dalje značajno prisutan, pogotovu zbog toga što se svake godine identifikuje oko pedesetak žrtava:

“Situacija je ista, trendovi su se promenili u smislu da je sve veći udeo internet trgovine ljudima. To je ona trgovina ljudima koja ne podrazumeva prelazak granice već se vrbovanje, tranzit i eksploatacija dešavaju unutar Srbije – to je prodaja iz grada u grad, a nekad i u okviru istog grada. Sva deca koja su identifikovana u Srbiji 2007. i 2008. godine bila su deca domaći državljani, a mi još uvek nemamo programe namenjene deci.”


Zamerke američkih vlasti su da glavni problem predstavlja izricanje kazni osuđenima i gonjenje njihovih saučesnika iz vlasti.

Vesna Nikolić Ristanović, predsednica Viktimološkog društva, rekla je za naš program da je poslednjih godina došlo do zastoja napretka u borbi protiv trgovine ljudima jer se usvojeni zakoni ne primenjuju:

“Glavni organizatori se neotkrivaju i nekažnjavaju, a oni su ti koji tu najviše zarađuju. Mislim da tome mnogo doprinosi korupcija i povezanost ljudi koji su zaposleni u državnim organima sa kriminalcima. Kod nas postoji jedno ogromno tržište ilegalnim dokumentima, svakako postoji umešanost ljudi iz konzulata jer se bez saradnje sa njima drugačije ne može izvaditi lažna viza.”


Pukovnik Željko Nikač kaže da su policija i pravosuđe svesni da je potrebna bolja saradnja:

“Pravosuđe je često na mukama, možda im ni mi ne ponudimo uvek najbolje dokaze. Osumnjičeni imaju vrhunske branioce, angažovane sa razlogom da im spasu ono što im je ostalo, a to su goli život i sloboda. Verovatno da bi dobar iskorak i možda bolje rešenje bili takozvani istražni centri, kao što postoje u nekim zemljama. Dakle, da se stalnom saradnjom Ministarstva pravde i policijskih snaga u procesu prikupljanjem dokaza ne dozvoli promašaj.”


Ono što je novo, upozorava Ivana Radović, je sve veći broj slučajeva radne eksploatacije:

“Koja je vrlo kasno prepoznata kao oblik trgovine ljudima u praksi, pa onda ne postoje programi ni za pomoć žrtvama ni za prevenciju. Kao i kod seksualne eksploatacije, prihvatite neku ponudu za posao, a onda budete primorani da radite taj posao u neljudskim uslovima, bez plaćanja i mogućnosti da napustite posao.”


Vesna Ristanović, iz Viktimološkog društva, skrenula je pažnju i na još jednu poteškoću sa trgovinom ljudima:

“To je problem nerešenog statusa Kosova, jer veliki broj Albanaca sa Kosova i Metohije se prebacuje preko naše teritorije, a to je nevidljivo jer se oni prikazuju kao državljani Srbije. Mora da bude jasno da su to Albanci sa Kosova i to bi trebalo da se tretira na adekvatan način.”


Naše sagovornice iz nevladinih organizacija zaključile su da je za efikasniju borbu protiv trgovine ljudima neophodna i veća politička volja vlasti u Srbiji.
XS
SM
MD
LG