Dostupni linkovi

Mogu li protesti donijeti promjene?


Protesti ratnih vojnih invalida u Sarajevu

Današnji protesti širom BiH, kao i prethodnih dana, između ostalog navode na pitanje da li se kratkoročnim rješavanjem zahtjeva demonstranata može poboljšati opšta socijalna slika u BiH? Da li se, nakon pritiska na vlast i njenim izlaskom u susret revoltiranim građanima, samo "kupuje socijalni mir" dok problemi ostaju isti ili se još uvećavaju?

Blokade saobraćajnica, štrajkovi glađu, podizanje šatora pred nadležnim institucijama, nasilni ulasci u zgrade izvršne i zakonodavne vlasti, primjeri su na koje su se sve načine obespravljeni u BiH borili za svoja prava u posljednje vrijeme. Radnici, invalidi, penzioneri, borci, poljoprivrednici protestima bi nakratko izvšili pritisak na vlasti, ali korjenite promjene se nikada nisu desile. Radnici sarajevske firme “Pretis” štrajkovali su oko mjesec dana i na kraju je postignut kompromis. Ibrahim Hrvat, predsjednik sindikata ovog preduzeća:

„Znate šta, što se finansija tiče, mi smo trenutno zadovoljni. Međutim, mi imamo drugih problema. Nas Ministarstvo industrije koči imenovanjem menadžmenta. Ostale sve funkcije niko ne obavlja, pa nam to pravi ogromne probleme. Mi smo počeli raditi, ali vjerujte, to je tapkanje u mjestu. Ovdje je problem u sindikatu – u suštini problem je nejedinstvo.“


Najčešći štrajkuju radnici, i to zbog neisplaćenih plaća, nelegalne privatizacije ili neuvezanog radnog staža. Proteste narednih dana najavljuje i Savez samostalnih sindikata BiH, kaže predsjednik tog saveza, Edhem Biber:

„Praksa jeste do sada bila da protesti ne donesu neke velike rezultate, međutim, imam osjećaj da će ovi protesti promijeniti značajno odnos vlasti prema svojim obavezama. Nažalost, vlast dugi niz godina, pored tolikih prava koje je koristila po osnovu te vlasti, nije imala nikakve odgovornosti. Danas federalna vlast koja je definitivno urušila budžet Federacije, dovela je zaista do kolapsa, ne osjeća se uopšte odgovornom zbog toga, nego i dalje traži da dobije podršku na razne načine, da otme od nekoga da bi mogli sačuvati lagodan život.“


Iako štrajkovi i blokade ne rezultiraju najboljim mogućim rješenjima, to je jedini legitimni način borbe, smatra predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić. Temeljne promjene se trebaju dogoditi, jer BiH mora postati socijalna država, dodaje Mišićeva:

„Niz reformskih procesa koji se dešavaju na prostoru BiH, a to znači u oba entiteta i Distriktu Brčko, nije dalo očekivane rezultate. Najčešće su to bili nametnuti zakoni, a najčešće oni koji su ih donosili nisu imali političku odgovornost za tako donesene zakone i krili su se najčešće iza OHR-a, a OHR, odnosno međunarodna zajednica, je prebacivao odgovornost na domaće političare. Tako, u jednoj atipičnoj zemlji koja na sve liči, a najmanje na zemlju pravde i pravičnosti, veoma je teško bilo šta promijeniti u ovom trenutku, jer naprosto, sistem odgovornosti ne funkcioniše.“


Nezaposlenih je 500 hiljada, procjenjuje da je milion siromašnih, penzioneri su također u zoni ekstremnog siromaštva. Kako bi se to promjenilo, u nevladinoj organizaciji Aldi kažu da bi protesti morali biti masovniji. Vildana Kadrić ovako objašnjava postojeću situaciju u BiH:

„Ako bi se ovi protesti iskoristili da se vlastima pokaže kako moraju ozbiljno pristupiti suštinskim reformama, tada bi protesti imali smisla. Ali, ako bi se protesti iskoristili kako bi se zadržalo postojeće stanje, tada bi protesti donijeli štetu svima, jer postojeće stanje nikom ne odgovara. Znači, ovi protesti mogli bi donijeti pozitivne promjene ako bi ovom pitanju svoj glas i doprinos dale i druge grupe, a posebno nevladine organizacije i političke stranke koje žele da država omogući pozitivne promjene svim grupama u društvu, a ne samo određenim privilegovanim grupama.“


Političke elite i državne struktrure nisu u stanju kontrolisati socijalne buntove i nezadovoljstvo građanstva, zbog toga se tapka u mjestu, ocjena je sociologa Saliha Foče:

„Manifestacije i protesti nezadovoljstva sa sobom nose trenutna, prividna zadovoljstva ili uspjehe radnika ili protestanata. U skoroj budućnosti, sasvim sigurno, vlasti neće moći kontrolirati te procese i socijalna slika će biti, rekao bih, sasvim neizvjesna, ali i efekti takvih zahtjeva će biti, sasvim sigurno, manji nego što su danas.“


S obzirom da Bosna i Hercegovina nema adekvatnu socijalnu politiku, pa ni socijalne programe, logično je da će protesta, štrajkova i blokada nezadovoljnih građana bit i ubuduće. Krajnje je vrijeme da se odgovorni zapitaju - do kada će se samo djelimično rješavati problemi? Kada će Bosna i Hercegovina konačno krenuti u suštinske reforme?
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG