Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odlučilo je da od Predsjedništva BiH, zatraži mišljenje o prenosu nadležnosti i nastavku finansiranja rada Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica.
Nikola Špirić"Komisija je radila pet godina i za svoj rad potrošila je oko 1,7 milion konvertibilnih maraka. Smatram da je pet godina isuviše mnogo da bi se od toga pravila politička močvara", kazao je Špirić.
Dodao je da je ova Komisija, nakon što je Vijeće ministara BiH tražilo da se izvrši revizija njenog rada, zatražila izjašnjenje i vlada entiteta.
"Čekamo odluku Predsjedništva BiH od koje će zavisiti kako ćemo se dalje odnositi, hoćemo li formirati ad-hoc Komisiju koja će riješiti preostale predmete, ili ćemo postupiti po zahtjevu Vijeća ministara BiH da Sud BiH izuzme sve sporne predmete od Komisije i da ih građani rješavaju pred Sudom BiH", kazao je Špirić.
Istovremeno, predsjednica Komisije Minka Smajević tvrdi da Predsjedništvo BiH ne može odlučivati o mandatu i nadležnosti Komisije, jer je nije ni imenovalo:
“Po pitanju mandata i nadležnosti ove Komisije dužna sam obavijestiti javnost o određenim opstrukcijama Vijeća ministara BiH na čelu sa gospodinom Špirićem po pitanju nastavka rada ove Komisije. Naime, na sjednici Vijeća ministara BiH trebalo se odlučiti o produženju mandata, obzirom da su Vlada FBiH i Vlada Republike Srpske već donijeli svoje odluke. Međutim, Vijeće ministara BiH umjesto da zauzme stav po pitanju produženja rada, kompletno pitanje nadležnosti i mandata Komisije je prosljedilo Predsjedništvu BiH iako Predsjedništvo uopšte nije nadležno da rješava pitanje produženja rada Komisije u 2009. godini. Moram istaći da je nužno produžiti rad Komisije u 2009. godini iz razloga što imamo informaciju od Suda BiH da još uvijek imamo neriješeno oko 190 predmeta u uparvnim sporovima. Imamo infomraciju i od Službe zajedničkih poslova Vlade FBiH da ima više od 40 predmeta koje se odnose na zahtjev za preispitivanje prvostepenih odluka gdje Komisija donosi odluke po zahtjevima za preispitivanje istih i gdje postoji mogućnost da se otvori upravni spor na te konačno donesene odluke Komisije. Ova Komisija ima strašnih problema po pitanju nastavka rada i ovo je jedno prisilno gušenje rada Komisije. Mi smo predložili da osobno svi budemo isključeni i da se formira neka druga Komisija, međutim očigledno se ne želi o tom problemu na taj način razgovarati, obzirom da su ovdje u pitanju vojni stanovi i da predstavnici određenih političkih partija, koje su i članovi Vijeća ministara BiH, nastoje sačuvati jedan broj i kontigent vojnih stanova za potrebe RS-a i time onemogućitit da se o tim stanovima razmatra pred Komisijom, Sudom BiH i da se u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima donese zakonito rješenje.”
RSE: Očigledno da Komisija nije završila s radom. Vi mislite da bi trebalo taj rad, svakako nastaviti?
Smajević: Neko mora nastaviti rad. Da li će to biti ova Komisija, ili neka kako kaže gospodin Špirić ad – hoc Komisija, to ćemo vidjeti. Ovo ne može raditi ad – hoc Komisija. Ovo, prema sporazumu, mora raditi Komisija koju čine predstavnici Vijeća ministara BiH, Vlade Federacije i Vlade RS-a. Ukoliko bi se krenulo u nekom drugom pravcu onda moramo proći kompletnu proceduru izmjene sporazuma i tek onda ući u proceduru rješavanja preostalog broja predmeta. O ovom problemu ja sam već obavijestila međunarodne organizacije, prvenstveno OHR i Ambasadu SAD-a u BiH, obzirom da je rad Komisije jedan od 16 uvjeta postavljenih od strane Evropske unije za proces Stabilizacije i pridruživanja. Sigurno ovaj problem nećemo ostaviti tek tako neriješenim. Tim prije što gospodin Kutleša, koji obavlja funkciju sekretara generalnog tajništva Vijeća ministara BiH donosi proizvoljne zaključke. Nećemo zaključati vrata ove Komisije dok se zvanično ovaj problem na nivou Vijeća ministara BiH i Vlada entiteta zajednički ne riješi!”
RSE: Da li je moguće da Sud BiH preuzme obaveze Komisije, što predlaže Vijeće ministara?
Smajević: Sud BiH zakonski ne može preuzeti predmete. Sve dok postoji i jedna tužba kod Suda BiH, ova Komisija, ili neka druga Komisija gospodina Špirića, mora postojati. Sud sam ne može preuzeti i rješavati ove predmete.
RSE: Pomenuli ste broj od 200 neriješenih predmeta?
Smajević: To je kod Suda BiH, a imamo i jedan kontigent predmeta koji se nalazi kod Službe zajedničkih poslova Vlade FBiH.
RSE: Šta mislite, kako će se dalje razvijati situacija?
Smajević: Ja očekujem sastanak sa predstavnicima OHR-a. O cijelom problemu informisaćemo i Predsjedništvo BiH u nastojanju da nam neko pomogne da riješimo ovaj problem.
Razočarenje zbog neusvajanja Revidirane strategije
Savez udruženja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u BiH, insistira na usvajanju revidirane Strategije za provođenje Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma. Već dva puta Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine odbila je usvajanjerevidirane strategije za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Predstvanici Saveza izbjeglica i raseljenih osoba BiH razočarani su odnosom poslanika zbog neusvajanja revidirane strategije. Predsjednica ovog Saveza, Mirhunisa Zukić:
“Prevara je prema ljudima koji misle da će moći imovinskim fondom kompenzirati svoju imovinu, ili nadoknaditi štetu. To je u ovom momentu apsolutno nemoguće. Vijeće za implementaciju mira u Briselu je dalo preporuku da se usvoji Strategija i dalo podršku Ministarstvu za ljudska prava da je taj dokument dobar.”
Revidirana strategija podrazumijeva da do 2014. godine za proces povratka bude izdvojeno milijardu konvertibilnih maraka. Zijad Nuhanović iz Udruženja za održivi povratak u Podrinje ističe da bi se završetkom povratka istinski reintegrisala BIH:
“Ovo je jedno od najvažnijih pitanja u BiH. Strategija podrazumijeva povratak. Moramo imati u vidu da su povratnici jedini istinski reintegrirajući faktori u BiH i da je to jedini garant BiH u pravom smislu.”
Strategijom su revidirani problemi i date preporuke za ubrzanje procesa povratka i reintegracije. Prvi put su otvorena i ostala pitanja poput lokalne integracije i nakanade štete. Zijad Nuhanović govori o argumentima koji se koriste protiv usvajanja revidiranestrategije:
“Argument protiv usvajanja revidirane strategije je pokušaj stavljanja u istu ravan povratka i ostanka, iako po Dejtonskom mirovnom sporazumu zaista imaju pravo ljudi koji su protjerani i ljudi koji su otišli sa svojih ognjišta. Oni imaju pravo na izbor mjesta stanovanja, ali to ne podrazumijeva da se mogu izjednačiti sa povratkom.”
Prema mišljenju Mirhunise Zukić strategija nije usvojena jer se njome žele izjednačiti oni koji žele povratak i oni koji žele da dobiju nadoknadu štete:
„Svako želi tu naknadu, a ona je magla! Tog novca nema! Ko će nama dati za naknadu štete? Hajmo riješiti beskućnike i biti pravedni prema tim ljudima!"
Strategija bi se pred parlamentarcima ponovo trebala naći sredinom ovog mjeseca. U BiH još 2.550 porodica živi u kolektivnom i alternativnom smještaju, a 2.750 domaćinstava je bez električne energije. Samo u dolini Neretve oko 2.800 Srba čeka na povratak, istakao je Radomir Mičić, predstavnik Demokratske inicijative sarajevskih Srba. Mičić je naglasio da je povratak prioritet u BiH:
„Građanima srpske nacionalnosti koji hoće da se vrate u Sarajevo, Mostar, ili Zenicu treba omogućiti povratak. Ako im se ne omogući povratak ti ljudi će biti prepušteni sami sebi. Svako ima pravo na povratak i povratak je u BiH prioritet borj jedan! Neusvajanje revidirane Strategije će svim raseljenim i izbjeglim licima doneti veliku štetu.“
Kritika vlasti zbog nerješavanja trajnog smještaja
Komentarišući usvojeni izvještaj o realizaciji Programa rješavanja problema raseljenih lica, povratnika i izbjeglica za 2008. godinu, predsjednik Kluba Hrvata u Narodnoj skupštini RS, Tomislav Tomljanović,
Tomislav Tomljanovićrekao je da je nelogično da Parlament usvaja izvještaj o realizaciji, kad prethodno nije usvojio program, koji je faktički utvrdila i provodila Vlada Republike Srpske.
"Izvještaj sadrži samo finansijske pokazatelje, bez podataka koliko je objekata izgrađeno i obnovljeno, a pradoksalno je da je za alternativni smještaj prošle godine dato više nego pretprošle, ili jedan milon i 22.000 konvertibilnih maraka u odnosu na 995.000 KM, što znači da se trajno ne rješava smještaj, iako se stalno govori da je to opredjeljenje", izjavio je Tomljanović nakon sjednice Kluba Hrvata.
On je rekao da je u istom smislu nezadovoljavajući rad i na nivou države, jer je Komisija za izbjegla i raseljna lica BiH usmjerila 21,8 milion KM u rekonstrukciju individulanih objekata za povratnike, dok je u rekonstrukciju objekata za kolektivni smještaj usmjerila osam milona KM.
"To je nesrazmjeran odnos i potrebno je ljudima trajno rješavati smještaj", poručio je Tomljanović.
SDA traži obezbjeđivanje entičke zastupljenosti u lokalnoj vlasti
Klub poslanika SDA u Parlamentu BiH uputio je u parlamentarnu proceduru Prijedlog Zakona o obezbjeđivanju proporcionalne etničke zastupljenosti u organima uprave i lokalne samouprave na svim nivoima u BiH.
Uprkos odluci Ustavnog suda BiH iz 2000. godine o konstitutivnosti svih naroda na cijelom području zemlje, etnička zastupljenost nikada nije provedena na nižim nivoima vlasti. Tako se dešava da u gradovima, bez obzira kom entitetu pripadaju, se zapošljavaju isključivo pripadnici većinskog naroda u tom mjestu.
Šemsudin MehmedovićZbog takve situacije, Klub poslanika SDA u parlamentarnu proceduru uputio je Prijedlog zakona o obezbjeđenju proporcionalne etničke zastupljenosti u organima uprave i lokalne samouprave u BiH. Zakonom se predviđa da na svim nivoima vlasti bude ispoštovana etnička zastupljenost u skladu sa rezultatima popisa iz 1991. godine. Poslanik SDA Šemsudin Mehmedović:
„U ovom zakonu predviđene su i kaznene odredbe kojima želimo da se uozbilji provođenje ove ustavne kategorije jer kaznene odredbe zapravo povećavaju stepen odgovornosti onih koji ne žele da provode Odluku o konstitutivnosti naroda.“
Incijativa SDA naišla je na odobravanje uglavnom poslanika iz reda bošnjačkog naroda. Oni smatraju kako će etničkom zastupljenosti prilikom zapošljavanja na svim nivoima vlasti biti potpomognut povratak. Međutim, poslanici iz RS ocjenjuju da je prijedlog zakona suprotan međunarodnim konvencijama i domaćem zakonodavstvu. Oni tvrde da se radi o zakonu kojim se krše ljudska prava jer će radnici ostajati bez posla kako bi na ta radna mjesta bile zaposlene osobe odgovarajuće etničke pripadnosti. Poslanik Momčilo Novaković:
„Da li je davanje prava nekome uz kršenje prava drugog pozitivan efekat ovog zakona? Ili negativan? Da li smo mi time što smo jednom broju građana dali neka prava, a zahvaljujući tim pravima, uzeli prava onim drugima, možemo smatrati distignućem ovog zakona?“
Za Niku Lozančića, također zamjenika predsjedavajućeg državnog Parlamenta, prijedlog zakona je dobar. On ističe da je njegovo nedonošenje tokom proteklih 15 godina rezultovalo da povratak nije uspješan, a demografska slika ne odgovara onoj iz 1991.godine:
„Pozivanje na politikanstvo, pozivanje na etničko prebrojavanje, pa samo što još nije ovaj zakon nazvan rasističkim - je morbidno. Jer ovaj
Jozo Križanovićzakon je prvi konkretan pokušaj, on nije savršen ali je konkretan pokušaj da se makar malo u organima uprave anuliraju vrlo uspješni rezultati etničkog čišćenja u BiH.“
Poslanik opozicione partije SDP-a u Parlamentu BiH Jozo Križanović:
”Neupitna je ustavna utemeljenost ovog zakona, neupitna je potreba proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda u organima uprave. To je i ustavna obaveza. Međutim, praksa nam je, nažalost, loša i nezadovoljavajuća i mislim da se zbog toga pojavljuje potreba donošenja ovog zakona. Dobra strana ovog zakona je što ulazi u proceduru i nalazi određene postupke kako se to radi. Složio bih se, također, da postoje određene nedoumice da li je svaka od ovih predloženih odredaba - kako se to postiže i koji su to rokovi kad se to treba osigurati - i mislim da se u proceduri rasprave o ovom zakonu, pročešljavanjem kroz određene amandmane mogu eventualno neke nesuglasice otkloniti ili popraviti.“
Prema Prijedlogu zakona o obezbjeđenju proporcionalne etničke zastupljenosti u organima uprave i lokalne samouprave u BiH, predviđeno je da se pri zapošljavanju prednost daje predstavnicima tzv. manjinskim narodima. Za nadziranje provođenja zakona bilo bi zaduženo Ministarstvo pravde BiH. Predložene su i kazne za njegovo kršenje u iznosu od 1.000 do 10.000 KM ili do tri godine zatvora za odgovornu osobu u organu uprave.
(Saradnja: Aida Đugum i Dženana Karabegović)
Dodao je da je ova Komisija, nakon što je Vijeće ministara BiH tražilo da se izvrši revizija njenog rada, zatražila izjašnjenje i vlada entiteta.
"Čekamo odluku Predsjedništva BiH od koje će zavisiti kako ćemo se dalje odnositi, hoćemo li formirati ad-hoc Komisiju koja će riješiti preostale predmete, ili ćemo postupiti po zahtjevu Vijeća ministara BiH da Sud BiH izuzme sve sporne predmete od Komisije i da ih građani rješavaju pred Sudom BiH", kazao je Špirić.
Obzirom da su ovdje u pitanju vojni stanovi i da predstavnici određenih političkih partija, koje su i članovi Vijeća ministara BiH, nastoje sačuvati jedan broj i kontigent vojnih stanova za potrebe RS-a i time onemogućitit da se o tim stanovima razmatra pred Komisijom, Sudom BiH i da se u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima donese zakonito rješenje.
“Po pitanju mandata i nadležnosti ove Komisije dužna sam obavijestiti javnost o određenim opstrukcijama Vijeća ministara BiH na čelu sa gospodinom Špirićem po pitanju nastavka rada ove Komisije. Naime, na sjednici Vijeća ministara BiH trebalo se odlučiti o produženju mandata, obzirom da su Vlada FBiH i Vlada Republike Srpske već donijeli svoje odluke. Međutim, Vijeće ministara BiH umjesto da zauzme stav po pitanju produženja rada, kompletno pitanje nadležnosti i mandata Komisije je prosljedilo Predsjedništvu BiH iako Predsjedništvo uopšte nije nadležno da rješava pitanje produženja rada Komisije u 2009. godini. Moram istaći da je nužno produžiti rad Komisije u 2009. godini iz razloga što imamo informaciju od Suda BiH da još uvijek imamo neriješeno oko 190 predmeta u uparvnim sporovima. Imamo infomraciju i od Službe zajedničkih poslova Vlade FBiH da ima više od 40 predmeta koje se odnose na zahtjev za preispitivanje prvostepenih odluka gdje Komisija donosi odluke po zahtjevima za preispitivanje istih i gdje postoji mogućnost da se otvori upravni spor na te konačno donesene odluke Komisije. Ova Komisija ima strašnih problema po pitanju nastavka rada i ovo je jedno prisilno gušenje rada Komisije. Mi smo predložili da osobno svi budemo isključeni i da se formira neka druga Komisija, međutim očigledno se ne želi o tom problemu na taj način razgovarati, obzirom da su ovdje u pitanju vojni stanovi i da predstavnici određenih političkih partija, koje su i članovi Vijeća ministara BiH, nastoje sačuvati jedan broj i kontigent vojnih stanova za potrebe RS-a i time onemogućitit da se o tim stanovima razmatra pred Komisijom, Sudom BiH i da se u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima donese zakonito rješenje.”
RSE: Očigledno da Komisija nije završila s radom. Vi mislite da bi trebalo taj rad, svakako nastaviti?
O ovom problemu ja sam već obavijestila međunarodne organizacije, prvenstveno OHR i Ambasadu SAD-a u BiH, obzirom da je rad Komisije jedan od 16 uvjeta postavljenih od strane Evropske unije za proces Stabilizacije i pridruživanja.
RSE: Da li je moguće da Sud BiH preuzme obaveze Komisije, što predlaže Vijeće ministara?
Smajević: Sud BiH zakonski ne može preuzeti predmete. Sve dok postoji i jedna tužba kod Suda BiH, ova Komisija, ili neka druga Komisija gospodina Špirića, mora postojati. Sud sam ne može preuzeti i rješavati ove predmete.
RSE: Pomenuli ste broj od 200 neriješenih predmeta?
Smajević: To je kod Suda BiH, a imamo i jedan kontigent predmeta koji se nalazi kod Službe zajedničkih poslova Vlade FBiH.
RSE: Šta mislite, kako će se dalje razvijati situacija?
Smajević: Ja očekujem sastanak sa predstavnicima OHR-a. O cijelom problemu informisaćemo i Predsjedništvo BiH u nastojanju da nam neko pomogne da riješimo ovaj problem.
Razočarenje zbog neusvajanja Revidirane strategije
Savez udruženja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u BiH, insistira na usvajanju revidirane Strategije za provođenje Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma. Već dva puta Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine odbila je usvajanje
Prevara je prema ljudima koji misle da će moći imovinskim fondom kompenzirati svoju imovinu, ili nadoknaditi štetu. To je u ovom momentu apsolutno nemoguće.
“Prevara je prema ljudima koji misle da će moći imovinskim fondom kompenzirati svoju imovinu, ili nadoknaditi štetu. To je u ovom momentu apsolutno nemoguće. Vijeće za implementaciju mira u Briselu je dalo preporuku da se usvoji Strategija i dalo podršku Ministarstvu za ljudska prava da je taj dokument dobar.”
Revidirana strategija podrazumijeva da do 2014. godine za proces povratka bude izdvojeno milijardu konvertibilnih maraka. Zijad Nuhanović iz Udruženja za održivi povratak u Podrinje ističe da bi se završetkom povratka istinski reintegrisala BIH:
“Ovo je jedno od najvažnijih pitanja u BiH. Strategija podrazumijeva povratak. Moramo imati u vidu da su povratnici jedini istinski reintegrirajući faktori u BiH i da je to jedini garant BiH u pravom smislu.”
Strategijom su revidirani problemi i date preporuke za ubrzanje procesa povratka i reintegracije. Prvi put su otvorena i ostala pitanja poput lokalne integracije i nakanade štete. Zijad Nuhanović govori o argumentima koji se koriste protiv usvajanja revidirane
Argument protiv usvajanja revidirane strategije je pokušaj stavljanja u istu ravan povratka i ostanka.
“Argument protiv usvajanja revidirane strategije je pokušaj stavljanja u istu ravan povratka i ostanka, iako po Dejtonskom mirovnom sporazumu zaista imaju pravo ljudi koji su protjerani i ljudi koji su otišli sa svojih ognjišta. Oni imaju pravo na izbor mjesta stanovanja, ali to ne podrazumijeva da se mogu izjednačiti sa povratkom.”
Prema mišljenju Mirhunise Zukić strategija nije usvojena jer se njome žele izjednačiti oni koji žele povratak i oni koji žele da dobiju nadoknadu štete:
„Svako želi tu naknadu, a ona je magla! Tog novca nema! Ko će nama dati za naknadu štete? Hajmo riješiti beskućnike i biti pravedni prema tim ljudima!"
Svako ima pravo na povratak i povratak je u BiH prioritet borj jedan! Neusvajanje revidirane Strategije će svim raseljenim i izbjeglim licima doneti veliku štetu.
„Građanima srpske nacionalnosti koji hoće da se vrate u Sarajevo, Mostar, ili Zenicu treba omogućiti povratak. Ako im se ne omogući povratak ti ljudi će biti prepušteni sami sebi. Svako ima pravo na povratak i povratak je u BiH prioritet borj jedan! Neusvajanje revidirane Strategije će svim raseljenim i izbjeglim licima doneti veliku štetu.“
Kritika vlasti zbog nerješavanja trajnog smještaja
Komentarišući usvojeni izvještaj o realizaciji Programa rješavanja problema raseljenih lica, povratnika i izbjeglica za 2008. godinu, predsjednik Kluba Hrvata u Narodnoj skupštini RS, Tomislav Tomljanović,
"Izvještaj sadrži samo finansijske pokazatelje, bez podataka koliko je objekata izgrađeno i obnovljeno, a pradoksalno je da je za alternativni smještaj prošle godine dato više nego pretprošle, ili jedan milon i 22.000 konvertibilnih maraka u odnosu na 995.000 KM, što znači da se trajno ne rješava smještaj, iako se stalno govori da je to opredjeljenje", izjavio je Tomljanović nakon sjednice Kluba Hrvata.
On je rekao da je u istom smislu nezadovoljavajući rad i na nivou države, jer je Komisija za izbjegla i raseljna lica BiH usmjerila 21,8 milion KM u rekonstrukciju individulanih objekata za povratnike, dok je u rekonstrukciju objekata za kolektivni smještaj usmjerila osam milona KM.
"To je nesrazmjeran odnos i potrebno je ljudima trajno rješavati smještaj", poručio je Tomljanović.
SDA traži obezbjeđivanje entičke zastupljenosti u lokalnoj vlasti
Klub poslanika SDA u Parlamentu BiH uputio je u parlamentarnu proceduru Prijedlog Zakona o obezbjeđivanju proporcionalne etničke zastupljenosti u organima uprave i lokalne samouprave na svim nivoima u BiH.
Uprkos odluci Ustavnog suda BiH iz 2000. godine o konstitutivnosti svih naroda na cijelom području zemlje, etnička zastupljenost nikada nije provedena na nižim nivoima vlasti. Tako se dešava da u gradovima, bez obzira kom entitetu pripadaju, se zapošljavaju isključivo pripadnici većinskog naroda u tom mjestu.
„U ovom zakonu predviđene su i kaznene odredbe kojima želimo da se uozbilji provođenje ove ustavne kategorije jer kaznene odredbe zapravo povećavaju stepen odgovornosti onih koji ne žele da provode Odluku o konstitutivnosti naroda.“
Incijativa SDA naišla je na odobravanje uglavnom poslanika iz reda bošnjačkog naroda. Oni smatraju kako će etničkom zastupljenosti prilikom zapošljavanja na svim nivoima vlasti biti potpomognut povratak. Međutim, poslanici iz RS ocjenjuju da je prijedlog zakona suprotan međunarodnim konvencijama i domaćem zakonodavstvu. Oni tvrde da se radi o zakonu kojim se krše ljudska prava jer će radnici ostajati bez posla kako bi na ta radna mjesta bile zaposlene osobe odgovarajuće etničke pripadnosti. Poslanik Momčilo Novaković:
„Da li je davanje prava nekome uz kršenje prava drugog pozitivan efekat ovog zakona? Ili negativan? Da li smo mi time što smo jednom broju građana dali neka prava, a zahvaljujući tim pravima, uzeli prava onim drugima, možemo smatrati distignućem ovog zakona?“
Za Niku Lozančića, također zamjenika predsjedavajućeg državnog Parlamenta, prijedlog zakona je dobar. On ističe da je njegovo nedonošenje tokom proteklih 15 godina rezultovalo da povratak nije uspješan, a demografska slika ne odgovara onoj iz 1991.godine:
„Pozivanje na politikanstvo, pozivanje na etničko prebrojavanje, pa samo što još nije ovaj zakon nazvan rasističkim - je morbidno. Jer ovaj
Poslanik opozicione partije SDP-a u Parlamentu BiH Jozo Križanović:
”Neupitna je ustavna utemeljenost ovog zakona, neupitna je potreba proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda u organima uprave. To je i ustavna obaveza. Međutim, praksa nam je, nažalost, loša i nezadovoljavajuća i mislim da se zbog toga pojavljuje potreba donošenja ovog zakona. Dobra strana ovog zakona je što ulazi u proceduru i nalazi određene postupke kako se to radi. Složio bih se, također, da postoje određene nedoumice da li je svaka od ovih predloženih odredaba - kako se to postiže i koji su to rokovi kad se to treba osigurati - i mislim da se u proceduri rasprave o ovom zakonu, pročešljavanjem kroz određene amandmane mogu eventualno neke nesuglasice otkloniti ili popraviti.“
Prema Prijedlogu zakona o obezbjeđenju proporcionalne etničke zastupljenosti u organima uprave i lokalne samouprave u BiH, predviđeno je da se pri zapošljavanju prednost daje predstavnicima tzv. manjinskim narodima. Za nadziranje provođenja zakona bilo bi zaduženo Ministarstvo pravde BiH. Predložene su i kazne za njegovo kršenje u iznosu od 1.000 do 10.000 KM ili do tri godine zatvora za odgovornu osobu u organu uprave.
(Saradnja: Aida Đugum i Dženana Karabegović)