Dostupni linkovi

Radio Slobodna Evropa „dobio“ je novu zgradu u Pragu, koju je u utorak otvorio estonski predsjednik Tomas Hendrik Ilves i sam nekada novinar radija.

U prigodnom obraćanju uzvanicim , među kojima su bili članovi Broadcasting Board of Governers, gradonačelnik Praga Pavel Bem, predstavnici diplomatskog kora i istaknuti kulturni i javni radnici Češke, Ilves je govorio o značaju radija u vremenu prije i poslije pada Berlinskog zida, ali i o stanju medija u državama za koje Slobodna Evropa i danas emitira programe.



Thomas Ilves u razgovoru sa Charlesom Recknagelom
Ilves je radio punih devet godina kao novinar „Slobodne Evrope“ dok je radio emitirao je svoje programe iz Munchena. Sam će reći da je razdoblje izmedju 1984., i 1993. bilo najuzbudljivije vrijeme u povijesti radija. Izrazio je zadovoljstvo što je nakon toliko vremena ponovno pred bivšim kolegama, i što je radio i dalje važan izvor informiranja, pogotovo ako se u obzir uzme nedavni izvještaj Freedom Housa o slobodi medija u svijetu. Slika je uistinu depresivna, rekao je Ilves, dodajući da to pokazuje kako misija ovog radija još nije završena. Kritično je primjetio da njegov novinarski posao, kao i posao njegovih kolega u 80-tima možda i nije bio tako dobar kakvim su ga oni smatrali, jer od 28 nekadašnjih komunističkih zemlja, samo osam imaju potpuno slobodne medije. Među njima su Estonija, Litva, Letonija i Češka. Čak 82 posto građana u sredinama za koji je radio emitirao programe krajem 80-tih godina imaju neslobodne medije, upozorio je Ilves.

Nova zgrada RSE
U eksluzivnom intervjuu kojeg je dao Charlesu Recknagelu, Ilves se osvrnuo i na odnose sa Rusijom i stilom vladanja tom zemljom. Istaknuo je da je Estonija, i članica EU i država koja graniči sa Rusijom, te da on kao predsjednik sa žalošću može reći da je Moskva u pogledu ljudskih prava i slobode govora zaostala mnogo više nego je itko očekivao. On je podsjetio da je uvijek bilo loše kada su se uz pojam demokracije stavljali epiteti kao „narodna“ ili „suverena“ što se radilo u bivšem Sovjetskom savezu, ali i u drugim državama nekadašnjeg komunističkog bloka. Upozorio je da je Zapad ponekad i blagonaklon prema Moskvi kada su u pitanju ljudska prava, jer je današnja Ruska Federacija ipak zemlja kapitalističkog sustava i otvorenog tržišnog gospodarstva. Upravo ruski novinari koji su pod stalnim pritiskom vlasti i predstavnici nevladinih organizacija upozoravaju na stanje u Rusiji i hipokriziju Zapada koji zaboravlja na ljudska prava i slobodu govora. Estonski predsjednik kazao je da, nažalost, ponekad u prvi plan izbijaju ekonomski, nacionalni i naravno energetski interesi, koji zasjenjuju temeljne društvene vrijednosti koje promovira i radio Slobodna Evropa.

Radio Slobodna Evropa je od marta 1995. emitirao svoje programe na 28 jezika iz zgrade nekadašnjeg čehoslovačkog parlamenta u središtu Praga. Bivši češki predsjednik Vaclav Havel predložio je sjedište nekada šnjeg čehoslovačkog parlamenta kao novu lokaciju RSE. Tako se Radio nakon Minhena preselio u Prag, uz simboličnu cijenutu od samo jedne češke krune godišnje najamnine. RSE je prvi put u svojoj povijesti uselio u zgradu koja je u cjelini projektirana i izgrađena po standardima modernog novinarstva.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG